DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, apresia inisiativa husi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hodi halibur povu kbiit laek sira iha palasiu prezidensia, Bairo-pite.
DILI: Desizaun Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hodi oferese indultu ba eis Ministra Finansas, Emilia Pires, no eis Vise Mintra Saude, Madalena Hanjam, bazeia ba Lei Indultu ne’ebé Parlamentu Nasionál aprova, hetan mós atensaun husi Amu Bispu Arkidiosee Metropolitana Dili, Dom Virgilio Kardeal do Carmo da Silva.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, hasai avizu liu husi ninia pajina ofisial iha Facebook ne’ebé husu ba utilizadór media sosial hodi hili prezepiu ne’ebé sira gosta.
DILI: Sekretariu Estadu Formasaun Profesional no Empregu (SEFOPE) liu husi Diresaun Nasional Empregu Enternu (DNEE) kontinua asina tan deklarasaun ho traballador Timor oan hamutuk ema na’in 119 molok aranka ba servisu iha Australia.
DILI : Parlamentu Nasional (PN) deside aprova ona proposta lei númeru 4/VI(1a) Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2024 ho montante billaun $1,95 iha final global maibé bankada opozisaun Fretilin no PLP vota kontra.
DILI: Iha tinan 2024, Ministériu Solidariedade Sosiál Inkluzaun (MSSI) sei halo identifikasaun ema vulneravel sira iha nivel munisípiu sira, hafoin kontinua implementa programa Bolsã da Mãe Jerasaun Foun.
DILI: Problema entre kompaña Timor Resource ho Timor GAP Empreza Públiku to'o ohin loron seidauk hetan ninia solusaun, ne’e duni kompaña seidauk bele hala’o perfurasaun mina matan iha Suai.
DILI: Lideransa Grupu Arte Marsiais Ikatan Kera Sakti- Putra Timor Leste (IKS-PTL), Kmanek Oan Rai Klaran (KORK) nomós arte rituál 77 husu membru sira kontribui ba paz durante selebrasaun natál no tinan foun.
DILI: Iha fulan rua nia laran, hahú iha Outubru no Novembru tinan ne’e, pasiente na’in 29 mak lakon vida iha bainhira hala’o tratamentu iha sala emerjensia Hospital Nasional Guido Veladares.
DILI: Tuir planu, ohin, Kuarta (20/12), bankada Fretilin iha Parlamentu Nasionál sei hato’o pedidu fiskalizasaun abstrata ba Lei Númeru 1/VI (1a) kona-ba Prosedimentu Konsensaun Indultu no Komutasaun Pena, ba Tribunal Rekursu.