OJE 2024 Billaun $1.95 Pasa iha Final Global Alkatiri: OJE 2024 Servi Posizaun Featured

By Ekipa INDEPENDENTE. Dezembru 21, 2023 1357
Deputadu sira iha Parlamentu Nasional halo aprovasaun ba OJE 2024, iha final Global. FOTO:DOK. Deputadu sira iha Parlamentu Nasional halo aprovasaun ba OJE 2024, iha final Global. FOTO:DOK.

DILI : Parlamentu Nasional (PN) deside aprova ona proposta lei númeru 4/VI(1a) Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2024 ho montante billaun $1,95 iha final global maibé bankada opozisaun Fretilin no PLP vota kontra.

"Ho nune'e ba deputadu sira ita hotu prepara vota ba final Global. Rezultadu votasaun a-favor (41) kontra (23) no abtensaun zero. Ne'ebe proposta lei orsamentu jeral estadu tinan 2024 pasa", deklara Prezidente Parlamentu Nasional, Maria Fernanda Lay, iha sala plenaria PN, horisehik.

Orsamentu tinan 2024 pasa ho votu kontra (23) ne'e mai hosi bankada oposizaun Fretilin (19) , PLP hamutuk (4). Enkuantu votu a-favor ne'e mai hosi CNRT-PD hamutuk (31) no Khunto hamutuk (5) no votu abtensaun laiha.

Enkuantu, hafoin PN aprova OJE tinan 2024 iha final Global, Komisaun C ne’ebé trata asuntu Finansa Públika sei halo redasaun finál hafoin meza envia ba Prezidente Repúblika ne’ebé iha kompeténsia eskluziva atu promulga ka veta.

Purtantu, Proposta-Lei OJE 2024 ne’ebe Governu aprezenta ho montante konsolidadu biliaun $1,95 ba Administrasaun Sentral. Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambeno (RAEOA) no Seguransa Sosiál sein Fundu Rezerva Seguransa Sosiál.

Montante ne’e fahe ba kategoria salariu no vensimentu, bens no servisu millaun $386,3, transferénsia públika millaun $589,7, kapitál menór millaun $34,2 no kapitál dezenvolvimentu millaun $411.

Orsamentu Seguransa Sosiál inklui Fundu Rezerva Seguransa Sosiál hetan alokasaun millaun $347,6.

Nune'e, Prevee mos ba asuntu ekonómiku millaun $788,2, protesaun sosial millaun $467,1, edukasaun millaun $140,9, saude millaun $66,2 no abitasaun no infraestrutura koletiva millaun $45,2.

OJE 2024 La Fo Prioridade Setor Save

Iha fatin hanesan, Vise Prezidente Bankada PLP, Helder Freitas Kamarudin, hateten, razaun bankada PLP vota kontra tanba halo analiza klean ba proposta OJE 2024 konsidera IX Governu la hatene halo analiza  ba Rekursu finanseiru.

"Ami vota kontra tanba OJE 2024 la pro povu tanba la fo Prioridade ba setor xave sira hanesan agrikultura , edukasaun,  be'e no saneamentu ne'ebe direitamente afeita ba maoria povu nia moris, tanba ne'e iha orsamentu ne'e laiha vizaun ida klaru kona-ba setor produtivu", nia dehan.

Nia hatutan, iha proposta OJE 2024 mai ho hanoin sentral kontrui Ponte ida ba loron aban, maibe husik tiha investe ba setor produtivu, tanba ne'e OJE 2024 laiha vizaun klaru kona-ba setor produtivu.

"Ami hare katak, OJE ne'e laiha vizaun klaru ba diversifikasaun ekonimia,maske OJE 2024 preve programs 123 investiimentu diversifikasaun ekonimia no alokasaun $30.716. 372 no osan sira-ne'e kuaze metade aloka deit ba salariu vensimentu, maibe governu la aprezenta politika oinsa bele garante

sustentabilidade fundu petroliferu", nia hato'o.

Bankada KHUNTO Apresia

Bankada Kmanek Haburas Unidade Nasional Timor Oan (KHUNTO) apresia governu dasia kona-ba OJE ba final global ne'ebe deputadu sira aprova ona iha Parlamentu Nasional.

Vise Prezidente Bankada Partidu KHUNTO, Antonio Verdiel de Sousa hateten, termina ona diskusaun ho votasaun final global Orsamentu Jeral Estadu (OJE) iha tinan 2024, bankada KHUNTO hare'e Orsamentu ne'ebe foin liu dadauk sempre sai nu'udar ba reafirma esperansa foun povu no nasaun Timor-Leste.

Depois termina sesaun diskusaun no votasaun final global OJE 2024 ida ne'e Bankada KHUNTO apresia governasaun da Sia elabora povu nia espestativa

"Bankada KHUNTO haree ba orsamento ne'ebe foin liu dadauk sempre sai nu'udar tempu ba reafirma esperansa foun ba Povo no Nasaun ba sa osan ida ne'e duni maka nu'udar raan ba estadu Antonio.

Liu-liu bainhira hahú sesaun diskusaun OJE 2024 iha Generalidade no Espesialidade Povo Timor Leste akompana no rona hela nai ulun sira nia tesi lia ba moris diak povo no nasaun nian nune'e Povo ho esperansa hein nafatin bainhira lian ne'e to'o ba sira no sai duni hanesan sira rona ou lae.

Tanba ne'e, Bankada KHUNTO liu husi uma lulik ne'e fo nafatin esperansa ba povo Timor Leste governu sei lori tan novidade pozitivo ba da-ruak ba povo Timor Leste liu husi dezenvolvimento nasional.

CNRT Apresia ba Vota Kontra

Prezidente Bankada CNRT, Duarte Nunes hateten, ho orsamentu billaun $1.95, PN aprova ona fiar katak, IX governu sei ezukuta tuir tempu tinan 2024 nian laran ho orsamentu ne'ebe aloka tuir programa.

"Ami respeita opinaun oposizaun nian, ami agradese ba vota kontra, tanba ne'e ho eperanza katak, ba oin sei reprezenta povu iha uma fukun ida-ne'e, ami husu ita hotu nia hamutuk", katak nia.

Ho nune'e, Vice Prezidente Bankada CNRT, Patrocino Fernandes, hateten, ida-ne'e dala ikus ba PN halo aprovasaun final ba OJE 2024 nian, tanba ne'e bankada ne'ebe sustenta IX Governu ho PD hato'o mos apresia ba konsistensia partidu Khunto ne'e fo mos votus a-favor ba orsamentu refere.

"Ami apresia mos ba votus kontra sira ne'ebe mai hosi Bankada oposizaun sira hodi nune'e duni mak hatudu katak, iha ita-nia rain iha governu nomos oposizaun, tanba ne'e mak bele kontrola di'ak liu tan ba orsamentu no programa governu ida ne'e nian iha tinan oin", nia hato'o.

Deputadu ne'e mos reprezenta bankada CNRT hato'o apresia ba bankada oposizaun partisipa masximu iha Jeneralidade to'o Espesialidade hodi kontribui hanoin no proposta lubuk ida mesmu la pasa, maibe sei tau iha hanoin membru Governu sira-nian iha ezekusaun hodi tau konsiderasaun ba preokupasaun oposizaun sira nian.

Alkatiri: OJE 2024 Servi Posizaun

Sekretariu Jeral Partidu Fretilin, Mari Bim Amude Alkatiri konsidera katak, ho Osamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2024 ne'ebe Parlamentu Nasional foin aprova iha final global ho montante billaun $1.95, la'os atu servi povu maibe ba deit ema ho posizaun sira.

Eis Primeiru Ministru, Mari Alkatiri, hateten, OJE tinan 2024 Parlamentu Nasional foin aprova iha final Global ho m8ontante billaun $.1.95 sei la resolve ba situasaun rai-laran liu-liu povu nia moris.

"Ha'u la partisipa debate loron hirak ona, entaun ohin mai iha ne'e atu fo votus kontra, tanba ba ha'u orsamentu billaun $1.95 ne'e sei la resolve situasaun rai laran liu-liu saida mak povu nia hakarak, tanba orsamentu ne'e ba balun atu marka deit posizaun, la'os orsamentu ne'e atu servi povu, ne'e la'e",  dehan nia.

Ho nune'e, Alkatiri husu ba IX Governu lidera hosi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao, atu investe dadaun ona iha diversifikasaun ba ekonomia iha rai-laran ho orsamentu montante billaun $1.95 foin aprova.

“Ita tenke hahu investe agora, iha diversifikasaun ekonomika, no atu harii saida mak sira bolu, ekonomia reziliente, ekonómia sirkular. Ne’e mak ita tenke halo,” nia hato'o.

Iha biban ne'e, Eis Primeiru Ministru ne'e husu mos ba deputadu sira iha PN hakotu tiha konflitualidade, konflitu inter-organiku. Estadu ne’e iha nia orgaun soberánia haat, maibe nia lakohi koalia barak ida-ne’e,

“Bainhira konflitu entre inter-organiku mosu, estadu rahun. Hapara tiha ida-ne’e. Ohin loron, ita asiste konflitu interorgániku, no ha’u hanoin, maka ne’e de’it, pontu hirak ne’e mak ha’u hakarak tau iha ne’e,” nia hateten.

Nia mos husu ba deputadu sira hotu iha PN atu respeita entendimentu, para respeita estadu hanesan lema kontinuidade. Governu bele muda, no buka dalan ba entendimentu, bain-hira ema hothotu hakarak atu harii estadu ida ne’e, sai estadu direitu demokratiku, sai estadu ida forte, no sai estadu ida ba jerasaun ba jerasaun.

“Ita tenke identifika didi’ak kauza nasionál. Kauza nasionál, la’os kauza partidu ida nian. Kauza nasionál maka atu hatuun kiak, kombate probreza. Se kauza nasionál atu hatuun ki’ak, inimigu la’ós partidu a, ka partidu b. Inimigu mak ki’ak, la’ós ema kiak. Ne’e mak ita tenke hatene. Se ita la hamutuk hateke ba oin, tuir dalan sira hanesan ne’e, ita sei sidi, ita sei monu iha falan klaran,” nia konklui.

Purtantu, Prezidente bankada Fretilin, Aniceto Longuinhos Guteres, hateten, ho orsamentu tinan 2024 ne'e sei la hare pobreza iha TL, maibe kontinua kria diskripansia sosial entre ema hirak ne'ebe mak riku no ema sira ne'ebe hetan posizaun.

"Entaun ema kiak sira hela iha area rural sei la benefisia, ema agrikultura, inan isin rua,labarik sira husi familia kiak ne'ebe nia rendimentu uma-kain la fisku no la regula. Osan ne'e sei la benefisiu ba ema ho edukasaun formal kiik, ema sira servisu iha setor informal, no ema sira-ne'ebe iha oan barak mak kiak liu, idade 0-15 ho pobreza 49%, maibe sira la hetan benefisiu hosi orsamentu bo'ot ne'ebe governu ida-ne'e atu gasta durante tinan 2024", dehan nia.

Deputadu ne'e hatutan, iha proposta OJE 2024 la mensiona no halakon subsidiu $200 ba uma-kain sira, no suspende Uma Naroman ba Povu (UNP) no halakon programa sosial sira seluk ne'ebe fo benefisiu direita ba ema kiak sira.

"Problema bo'ot ida estadu preokupa mak sustentabilidade orsamentu, maibe kampo

Bayu Undang determina dadauk ona ne'ebe fo produsaun desde inisiu fulan dezembru, pelemenus ba dekada oin mai sei laiha fontes rendimentu seluk hosi setor petroliferu", katak nia.

Nia afirma, Timor-leste hasoru problema ida mos Setor Petroliferu seidauk bele kontribui di'ak mai orsamentu jeral estadu kada tinan, tanba ne'e nia husu lalika depende deit ba fundu petroliferu hodi taka defisiesia hirak ne'e.

 "Ita-nia orsamentu iha fundu minarai sei monu iha tinan sanulu oin 2034, maibe tuir Fretilin nia analiza sei monu la'is liu antes 2030, tanba presipisiu fiskal sei akontese iha tinan oin, bain-hira ita laiha orsamentu foun seluk", nia hakotu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30