Governu Komemora Loron Mundiál Floresta dala-tolu iha Seloi Kraik, Reforsa komitmentu implementa polítika no prátika jestaun floresta Featured

By Rufino Barreto Marsu 24, 2026 149
FOTO: Media PR FOTO: Media PR

AILEU: Governu liuhusi Ministru Agrikultura, Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, ne'ebé akompaña hosi Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Vieira da Costa, selebra loron mundiál floresta ba datoluk ho tema “floresta e Economia”, iha Lagoa Seloi Kraik, Munisípiu Aileu.

Diskursu Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Vieira da Costa  hatete, floresta iha komponente ekosistema ida neʼebé iha valór ekonómiku hanesan proteje rai, bee no klima ida-ne'e hotu iha valór ekonómiku maski la'ós direta.

Tanba ne'e, floresta mak ajuda hodi proteje siklu hidrolójiku, prevene erosaun, rai halai, rai monu no mantéin biodiversidade.

 “Aleinde ida-ne'e floresta mós bele absolve udan-bee hodi kria bee-matan iha tempu bailoron naruk bainhira ita presiza. Floresta mós bele proteje ita nia Bacias Hidrograficas ou Mota iha Timor-Leste tomak,” Dehan Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino ba jornalista sira, iha Suku Seloi Kraik, Sabadu (21/03).

Nia dehan,  komemorasaun loron mundiál floresta tenke sai momentu ida atu reforsa komitmentu hamutuk. Presiza kooperasaun entre governu, akadémiku, setór privadu, no komunidade atu implementa polítika no prátika jestaun floresta sustentável iha Timor-Leste. Ho objetivu hodi assegura dezenvolvimentu nasionál iha Timor-Leste.

Maibé, realidade ne'ebé iha floresta enfrenta presaun boot tebes. Deflorestasaun no degradasaun floresta, ema tesi ai ilegál, konverte área floresta ba uzu sosiál inklui jestaun ne'ebé la sustentavel, entaun lori impaktu negativu ba kualidade no kuantidade rekursu florestal.

Tuir dadus, Sekretáriu Estadu Floresta  ba área ne'ebé maka kuda ai-oan hamutuk ektare tolu (3) ho ho totál ai-oan hamutuk 3.333, kompostu husi ai-kasia, ai Melaleuca leucadendra (kayu putih) no ai-kakeu.

Kona-ba  ai-oan hirak-ne’e oferese husi sentru viveiru permanente Maubara, Munisípiu Likisá no viveiru Komunitária Munisipiu Aileu.

Iha fatin hanesan, Rlreprezentante Prezidente Repúblika, Xefe Kaza Sivil, Henriqueta Maria da Silva,  dehan iha kontestu Timor-Leste, floresta iha valór ekonómiku ne'ebé boot tebes.

Nia dehan, dahuluk  floresta fornese matéria-prima ba indústria lokál. Daruak mak floresta mós fundasaun ba agrikultura no seguransa ai-han, parte datoluk mak turizmu bazeia ba natureza mós sai setór ida ne'ebé iha potensia boot.

"Ho ida-ne'e Prezidente Repúblika hanoin katak ita-nia nasaun hasoru dezafiu boot sira. Desflorestasaun, degradasaun rai, no mudansa klimátika ameasa diretamente ita-nia baze ekonómika,” Nia hatete.

Nia haktuir, erosaun neʼebé tun husi foho, rai maran ne'ebé la buras, no rekursu ai-han ne'ebé menus-ne'e hotu konsekuensia husi ema nia asaun ba floresta ne'ebé la sustentável.

“Se ita kuida floresta, ita kuidadu ita-nia futuru ekonómiku rasik,” Nia haktuir.

Tanba ne'e, iha okaziaun ne'e Reprezentante Prezidente Repúblika ho nia komprimisiu dahuluk mak atu dezenvolve ekonomia verde bazeia ba floresta.

Nune'e  inklui fomenta ka dudu produtu ai-han ne'ebé sertifikadu, indústria kreativa bazeia ba ai-horis tradisionál, no dezenvolvimentu kadeia valor ba produtu hanesan kafé, kakau no vanilha neʼebé kultiva iha sistema agruflorestál.

Aliende ne’e, Floresta kria empregu verde liuhusi programa reflorestasaun nasionál, jestaun área protejida, no turizmu ekolojiku. Foin-sa'e, feto, no komunidade rurál tenke hetan prioridade atu sai jestór, guarda-floresta, no guia turistiku ne'ebé profesionál.

Nia afirma, fortalese ekonomia kreativa bazeia ba floresta. Artesanatu husi ai-han, produtu mobiliáriu, no produtu turístiku ne'ebé hatudu identidade kultural no ambiental Timor-Leste, tenke promove iha merkadu nasional no internasionál.

“Ita hametin parseria públiku-privadu iha jestaun floresta sustentável. Governu, setór privadu, no komunidade tenke servisu hamutuk atu garante katak rekursu naturál sira-ne'e jere ho diak ho fo benefisiu ba ema hotu, la'ós ba grupu ki'ik de'it,” Nia  salienta.

Prezidente Autoridade Munisípiu Aileu, João Bosco dos Santos afirma, ohin hahú kuda ai-oan ona no atu garante bee matan no lagoa, benefísiu la'os de'it ba Aileu oan sira, maibé bele fornese bee ba kapitál Dili.

"Nune'e husu ba ita hotu katak ita-nia responsabilidade mak atu kuida ai no labele tesi no sunu ai arbiru,” Nia apela.

Nia solisita ba Governu liu husi MAPPF atu apoiu nafatin viveiru ba Munisípiu Aileu,  tanba Aileu foho barak ne'ebé molik laiha ai ne'ebé bele proteje.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« March 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31