DILI:Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo apela ba povu hot-hotu tenki vota ho konsensia no independentemente.

Comment

DILI:Bispo Deoseze Dili, Don Virgilio do Carmo husu atu orgaun eleitoral hanesan Sekretariadu Tekniku Administrasaun Eleitoral (STAE) no Comisaun Nasional Eleisaun (CNE) atu bele nakloke aan hodi hamosu transparansia eleitoral tuir ema hotu nia espetativa.

Comment

DILI: Partidu Demokratiku (PD) fiar aan no garantia sei hetan asentu iha Parlamentu Nasional tanba partidu ne’e kuda metin ona iha povu ida-idak nia fuan tanba durante ne’e povu rasik asiste ona saida mak partidu ne’e halo ona no saida mak seidauk halo.

Comment

DILI; Prezidente Partidu Libertasaun Popular (PLP), Taur Matan Ruak konvesa katak ukun an ne’e hetan ho ruin no raan. Tanba ne’e laiha ema ruma atu hakarak nasaun nia aat.

"Ukun An ne’e hetan ho ruin no ran, tan ne’e laiha ema ruma iha Timor atu hakarak nasaun nia at, rezultadu saida deit maka Povo fó, se deit inklui Partidu Libertasaun Popular tenki simu,”dehan

 Prezidente PLP Taur hafoin ezerse nia direitu votu, iha Sentru Votasaun Eskola Primária, Aldeia 17 de Abril, Suku Metiaut, Postu Administrativu Cristo Rei, Munísipiu Díli.

 Eis Presidente Repúblika ne’e dehan  rejultadu saida de’it mak povu fó, partido hot-hotu tenki simu inklu partido ne’ebé nia lidera.

Taur akompañadu husi nia espoza Sra, Isabel da Costa Ferreira partisipa iha Eleisaun Parlamentar, ne’ebé hala’o iha Sentru Votasaun Eskola Primária, Aldeia 17 de Abril, Suku Metiaut, Postu Administrativu Cristo Rei, Munísipiu Díli.

Eis Gerileiru ne’e, deklara ninia involvimentu iha vida politika hafoin nia mandatu remata nu’udar Presidente Repúblika iha loron 20 fulan-Maiu tinan ne’e.  

Iha nia deklarasaun durante kampaña partido politiku, katak nia la deside ba partido FRETILIN ho CNRT tanba nia haree balun ukun lalos ona. Tanba ne’e husi nia forma partido atu fó fali povu nia direitu ba moris di’ak.

 

Comment

DILI: Partido Congresso Nacional Reconstrução de Timor-Leste (CNRT) optimista sei manan maioria iha eleisaun parlamentar ba tinan 2017-2022.

Comment

DILI: Presidente Repúblika Fransisco Guterres Lu-Olo senti kontente ba povu tomak ne’ebé durante ne’e demonstra no hatudu duni maturidade politika hodi garante pas no estabilidade.

Comment

DILI:Sekretáriu Jerál partido FRETILIN, Mari Alkatiri husu ba Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitoral (STAE) no Comisaun Nasional ba Eleisaun (CNE) atu hala’o servisu ho professionál.

Comment

Vizaun ZEESM TL nian mak kona-ba ekonomia ida-ne’ebé sei inklui ema hotu hotu, iha sira-nia nivel no kapasidade, la’ós de’it hanesan sujeitu maibé hanesan parte iha prosesu. Nia hanesan modelu ekonómiku ida-ne’ebé sei tau povu sira iha klaran, nu’udar rohan ida nomós nu’udar fasilitadór ba mudansa, ho nia foku ba justisa no ekuidade sosiál. ZEESM TL nia hakarak mak atu kria ekonomia ida-ne’ebé ema hotu hotu bele hetan asesu no kontribui ba. Ida iha-ne’ebé ema hotu hotu sente katak sira halo parte.

Rejiaun Administrativu Espesiál nu’udar instrumentu polítika foun no inovadora hodi fó dalan ba governasaun efetivu, redusaun kiak no beinestar ekonómiku no sosiál iha Oé-Cusse. Nia hanesan instrumentu ne’ebé sei halo ita-nia vizaun ba ekonomia kondusível atu sai realidade.

Ita buka atu prodús estrutura governasaun rejionál, fleksivel, efisiente no abilitadu ho teknolojia ne’ebé iha foku ba inovasaun polítika no prestasaun servisu ba dezenvolvimentu ekonómiku sosiál.

Ita sei halo ida-ne’e liuhosi rekoñesimentu importánsia produtór ki’ik sira-nian. Feto no mane sira-ne’ebé bele hahoris produtu sira-ne’ebé prodús ita-nia hahán no lori nia bá merkadu. Setór privadu foin moris nian ne’ebé sei investe ba no kria empregu foun.

Ita sei halo ida-ne’e liuhosi harii baze ekonómika forte sira ba Oé-Cusse.

Ita kria tiha ona ponte sira hodi halo fasil liu atu hakat liu mota sira. Ita harii tiha ona estrada sira atu nune’e povu sira sei iha asesu ba eskola, fasilidade saúde no merkadu sira. Ita hadi’ak tiha ona asesu bá-mai Oé-Cusse liuhosi hadi’ak nia portu, nia aeroportu, no nia dalan bá-mai iha rai. Ita hadi’ak tiha ona irigasaun, área ida krítiku ba agrikultura.

Ita kria tiha ona sentrál elétrika ida-ne’e sei fornese eletrisidade natoon ba dala tolu liu dezenvolvimentu atuál ne’e no ita sei aumenta nia rede no povu sira-nia asesu ba nia fulan ba fulan, kilométru ba kilométru.

Ita aumenta tiha ona biban ba formasaun ba traballadór saúde sira, hodi fó dalan ba médiku Timoroan sira atu hadi’ak sira-nia abilidade, aumenta solusaun teknolójiku sira hodi prevee nesesidade saúde sira no aumenta kapasidade ba postu saúde sira iha fatin rurál sira atu serve sira-nia kliente sira.

Pasu ida-ida ne’e sei fó dalan ba setór privadu atu sai boot liután, sustentavel ho seguransa hosi fornesimentu eletrisidade konfiavel, bee-moos no saneamentu, rede transporte di’ak liután no vizaun klaru kona-ba ita-hotu nia dalan bá oin.

Ita iha fiar metin ba turizmu bazeia-iha-komunidade, no kria hela prosedimentu governasaun efisiente hodi fó apoiu ba organizasaun lokál sira, nomós atu matadalan dezenvolvimentu no promosaun ba servisu no produtu foun sira.

Ita sei esplora setór ida-ne’e nia interasaun barak ho setór sira-seluk, Nomeadamente agrikultura, beinestar-sosiál no ambiente. Ita koko atu kapitaliza iha atividade no interasaun no oportunidade oin-barak ne’ebé mosu tanba la haree de’it liuhosi matan dezenvolvimentu integradu no sustentavel nian.

Iha dezafiu barak nafatin. Dezigualdade iha rendimentu tenke hetan resposta. Dezempregu juventude tenke hetan resposta. Hamlaha no kiak tenke hetan resposta. Agrikultura no empregu, no kriasaun sistema fornesimentu hahán metin no seguru tenke sai prioridade.

Mai ita sei hahoris ita-nia abanbainrua. Ita iha vizaun ba Timor-Leste justu no nakonu ho oportunidade.

Comment

Japaun ne’ebé hahú koko atu domina mundu ne’ebé ikus mai hamosu funu boot ida, hanaran funu mundial daruak, fó mós efeitu maka’as ba Timor-Leste. Militar Japaun halo invazaun mai iha Timor no sira foti prizaun Ai Pelo hanesan sira-nia postu komandu.

Molok invazaun Japaun, iha tinan 1939, mosu udan boot iha Dili no Likisa ne’ebé provoka inundasaun no halakon ema barak nia vida. Dezastre naturais ne’e estraga mós infra-estrutura prizaun Ai Pelu, finalmente prizaun ne’e la ativa ona.

Comment

DILI: Rezultadu monitorizasaun husi Provedoria Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) durante tempu kampaña hahú 20 Juñu to’o 30 Juñu 2017, funsionáriu públiku barak sei envolve nafatin iha atividade kampaña, iha oras servisu nia laran no uza patrimóniu Estadu.

Comment

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« April 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30