DILI: Parlamentu Nasionál diskute namanas hela desizaun Prezidente Repúblika nian kona-ba nomeia, juis Deolindo dos Santos ba kargu Prezidente Tribunál Rekursu foun.
DILI: Membru Falintil-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) na’in rua ne'ebé asaltu Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL), iha rejiaun Oekusi, tinan kotuk, komandu foti ona desizaun hodi halo demisaun.
DILI: Ministériu Saúde identifika ona ema hamutuk na’in 211 ne’ebé moris ho HIV/SIDA halai lakon ka la halo tratamentu saúde.
DILI : Pasiente no família pasinte iha Ospitál Nasionál Guidu Valadares (HNGV) Dili lamenta tebes sintina balun intupidu maibé laiha manutensaun urjente.
DILI: Mikrolete diresaun Komoro ho númeru,03, 010 ho 011 halo greve (Mogok) tanba pasajeiru sira selu la tuir tarefa ne’ebé governu fó sai.
DILI: Organizasaun internasionál Water Aid servisu hamutuk ho governu Timor Leste (TL) hodi haforsa sustentabilidade bee no saneamentu.
DILI: Organizasaun internasionál Water Aid servisu hamutuk ho governu Timor Leste (TL) hodi haforsa sustentabilidade bee no saneamentu.
DILI: Tribunal Distrital Dili (TDD) iha ninia desizaun final fó pena prizaun tinan 26 ba arguidu Arlindo Pereira tanba komete krime omesidu agravadu.
MORIS ho HIV/SIDA la’os fasil. Balun diskrimina no seluk hakribi ne’ebé hatodan liu tan sofrimentu. Ho situasaun ne’e, dala-barak ema ne’ebé pozitivu HIV/SIDA hili liu atu taka no subar an hodi hein destinu duke ba halo tratamentu.
DILI: Prezidente Repúblika nomeia ona juis Deolindo dos Santos hodi sai Prezidente Tribunál Rekursu foun. Nune’e, deside hodi estende mós mandatu Prokuradór Jerál Repúblika (PJR), José Ximenes.
DILI: Durante tinan lima husi ukun V no VI Governu Konstitusionál nian (2012-2017) gastu ona osan hamutuk biliaun US$ 5.5 ba Orsamentu Jerál Estadu (OJE).
DILI: Hahú fulan-Dezembru 2017 obrigatoriu ba sidadaun hotu-hotu ne’ebé utiliza kartaun telemovel (sim card) ba operadór tolu, iha obrigasaun rejista sim card. Bainhira la rejista, kartaun ne’e dezativa.
IHA loron ne’eba, nia hakat sai husi uma. Nia karik haluha iha matan hirak ne’ebé hakarak tebes atu haree nia hakat fila mai uma. Hirus nia ne’ebé nakar, kous nia ne’ebé manya, hakoak nia ne’ebé laran susar.
Iha fulan ne’e nia laran pensaun polítika iha Península Koreia sa’e makaas. Nasaun rua Estadus Unidus Amérika (EUA) ho ninia aliadu sira hatudu ona sinál atu mosu funu guerra mundiál.
Koreia mós ameasa atu tiru nukleár ida ba Austrália relasiona ho deklarasaun husi governu rai ne’ebá nian.
Nune’e, iha Timor-Leste foun lalais aviaun apoiu funu Amérika nian ida aterra (tuun) iha Dili. Karik Timor-Leste bele hetan impaktu husi prezensa aviaun ne’e?
Hakarak hatene kle'an liu kona-ba asuntu ne’e, tuir mai Jornál INDEPENDENTE (JI) halo entrevista eskluzivu ho dosente Universidade da Paz (UNPAZ), Filipe Rodrigues Pereira (FRP), iha Dili, horisehik.
Jornál INDEPENDENTE (JI): Tensaun polítika iha Península, Koreia Norte sa’e maka’as ona. Tuir Ita Boot iha poténsia akontese duni III Guerra Mundiál?
Filipe Rodrigues Pereira (FRP): Haree ba movimentasaun militár ho númeru boot no arma pezada (inklui ró-ahi funu, avioins funu) iha rejiaun ne’ebá, maka laiha ema ida mak bele garante 100% katak sei la akontese funu entre Estadus Unidus Amérika (EUA) no ninia aliadu ho Koreia Norte no ninia aliadu sira, ne’ebé ikus hada’et ka fó impaktu ba nasaun seluk iha mundu tomak. Nasaun sira iha mundu direta no indireta sei sofre konsekuénsia funu ne’e nian, konsekuénsia polítika, sosiál, ekonómika no seluk tan.