DILI: Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais garante katak stok kombustível iha Timor-Leste sei nafatin seguradu ba fulan rua oin mai, maski presu kombustível iha merkadu lokal bele hetan impaktu husi subida presu petróleu brutu no gas iha merkadu mundiál.
Ministru Francisco da Costa Monteiro hatete, situasaun atual seidauk tama iha faze kritiku, maibé governu kontinua halo monitorizasaun atu asegura fornesimentu nafatin estavel.
“Stok kombustível iha Timor-Leste di’ak hela no sei sufisiente ba fulan rua oin mai. Klaru katak presu sei hetan impaktu, maibé governu sei buka dalan atu presu ne’e labele fo presaun boot ba ekonomia nasional,” nia hateten ba jornalista sira iha edifísiu MPRM, Farol, Tersa (17/03).
Ministru esplika, subida presu ne’e liga diretamente ho situasaun iha merkadu internasionál, liu-liu tanba problema fornesimentu iha refenaria sira iha Tailándia, Singapura, Koreia no Xina, ne’ebé hetan impaktu husi diminuisaun petróleu iha merkadu mundiál relasiona ho konflitu iha Medio Oriente.
“Timor-Leste hanesan nasaun ki’ik, dinamika merkadu mundiál barak la iha ita nia kontrolu. Ita espera situasaun ne’e bele normaliza lalais atu presu sira fila fali ba kondisaun normal,” nia dehan.
Atu responde ba situasaun ne’e, MPRM halo ona koordenasaun ho Autoridade Nasional Petróleo (ANP), Timor Gap, no empreza importador sira atu diskute medida preventivu.
Ministru Francisco subliña, governu sei prontu atu foti medida apropriadu karik presu petróleu kontinua sa’e.
“Ita sei halo buat hotu atu minimiza impaktu ba ekonomia. Maski medida konkretu seidauk anuncia, governu iha faze preparasaun,” nia hateten.
Kona-ba movimentu presu iha merkadu lokal, ministru afirma katak subida sei akontese neneik tuir mekanismu merkadu livre.
Nia kompara katak iha nasaun hanesan Indonézia no Malázia presu kontroladu ho subsidiu, maibé iha Austrália no Singapura presu sae lalais tuir mudansa merkadu mundiál.
“Ita nia merkadu responde ho forma gradual. Empreza sira konsidera kondisaun merkadu atu determina presu ne’ebé razoavel,” nia esplika.
Maski iha preokupasaun husi públiku, ministru afirma katak situasaun hanesan ne’e la’ós foun ba Timor-Leste, no governu iha esperiénsia atu jere siklu subida presu.
“Ita sei asegura katak presu nafatin iha nivel razoavel atu labele fo impaktu makas ba populasaun no ekonomia nasional,” nia konklui.
Motorista preokupa folin mina
Motorista mikrolet sira iha kapitál Dili manifesta preokupasaun kona-ba subida folin mina ne’ebé afeta direitamente sira nia rendimentu no mós pasajeiru sira.
Motorista rute 06, Emiliano Mesquita Quintão, hateten katak durante ne’e tarifa transporte tuir regulamentu sei nafatin aplika, maibé situasaun iha terrenu la sempre tuir.
“Estudante eskola primária selu $0.15, universitáriu $0.20 no pasajeiru normal $0.25. Maibé dala barak pasajeiru sira la selu tuir tarifa ne’ebé iha,” dehan nia ba jornalista sira, iha terminal Merkadu Lama, Tersa (17/03).
Nia esplika, iha rute 06 hamutuk kareta 35 mak opera, no kondutór sira hasoru difikuldade tanba folin mina sae maibé rendimentu la aumenta.
Emiliano hatete, motorista sira hein governu atu halo intervensaun karik presu mina kontinua sae.
“Se presu mina sae nafatin iha semana rua ka fulan ida, ita presiza haree solusaun. Se lae, motorista sira bele hasa’e tarifa rasik,” nia alerta.
Tuir nia, iha kazu ruma, bainhira pasajeiru la selu tuir tarifa, kondutór sira sente difisil no dala ruma hamosu konflitu, ne’ebé bele to’o keixa ba Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL) ka Direção Nacional de Transporte Terrestre (DNTT).
Iha parte seluk, motorista rute 01, Januário dos Ramos Lopes, hateten katak problema seluk mak pasajeiru sira dala barak la selu tuir tarifa ofisial.
“Estudante balun selu de’it $0.10, no pasajeiru normal dala ruma selu $0.20 ka $0.15. Ida ne’e la tuir regra ne’ebé Direção Nacional de Transporte Terrestre (DNTT) determina,” nia dehan.
Nia akresenta katak situasaun ne’e halo rendimentu motorista sira sai menus, liu-liu bainhira folin mina kontinua sae.
Nia afirma, presu mina iha postu gasolina la hanesan, no muda beibeik entre $1.20 to’o $1.50 ba kada litru.
“Agora presu realistiku iha $1.20, maibé dala-ruma sae lalais. Ida ne’e halo motorista sira susar atu jere osan,” nia hateten.
Iha rute 01 rasik, iha kareta 34 mak opera ba área Bekora.
Ho nune’e, motorista sira husu ba governu atu halo medida atu normaliza presu mina hodi evita impaktu boot ba transporte públiku no komunidade.
“Se bele, governu presiza halo intervensaun atu presu mina normal fali, nune’e motorista sira bele servisu di’ak no pasajeiru sira mos la hetan presaun,” Januário konklui.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta nomea Henriqueta Maria da Silva nu’udar Xefe Kaza Sivil ho Graziela Fátima Liu Soares, nu’udar Adjunta Xefe Kaza Sivil, tuir dekretu Prezidente Repúblika númeru 33/2026.
DILI: Governador Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), Helder Lopes konsidera funu ne'ebe daudaun akontese iha médiu oriente, sei fó tranzmisaun no efeitu lima mai Timor-Leste.
DILI: Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liu husi reprejentante Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Tenente Koronel Laurentino Gusmão “Mau-Ular” hamutuk Prezidente Autoridade Munisípiu Lautem, Mélio de Jesus horseik entrega uma esperansa bá inan faluk Maria Rosa, iha Aldeia Kuluhun, Suku Fuiloro Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém.
DILI: Governu liu husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, horseik (tersa), iha Palásiu Governu Dili, hasoru malu ho Koordenadór Unidade Planeamentu Integradu (UPI), Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Epi Orleães ho nia ekipa, hodi koordena preparasaun Governu 2027-2030 ni’an planu médiu prazu ba setór enkuadramentu institusionál.
DILI: Vise-Primeiru Ministru, Ministru Kordenador ba Assuntu Sosiais, Mariano ASSANAMI Sabino, enkontru ho Prezidente Banku Dezenvolvimentu, Masato Kanda, hodi reforsa koperasaun servisu ne’ebe durante la’o ona liu-liu iha área edukasaun, formasaun profisionál no dezenvolvimentu kapasidade.
DILI: Númeru kazu labarik mate iha Hospital Nasionál Guido Valadares sai preokupasaun iha Parlamentu Nasionál. Deputada Bankada Congresso Nacional da Reconstrução Timor, Virgina Ana Belo, lamenta lakon ninia beioan no husu Governu atu tau atensaun seriu ba sistema atendimentu saúde.
DILI: Polísia Sientífika Investigasaun Kriminal dadaun koordena ho Polísia Nasional Timor-Leste no BankuSentral Timor-Leste hodi halibur informasaun no buka identifika suspeitu sira ne’ebé alegadamente produz osan falsu sentavus 200 ne’ebé sirkula iha Timor-Leste.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta alerta, konflitu funu internasional ne’ebé atualmente mosu iha Médiu Oriente bele fó impaktu boot ba ekonómia globál no mós kustu moris populasaun iha rai barak, inklui Timor-Leste.
DILI: Defensór Publiku Jerál (DPJ), Cancio Xavier, hamutuk ho Embaixadór Brazíl iha Timor-Leste, Ricardo José Lustosa Leal, simu Defensór Públiku Federal Brazil, Kelery Dinarte da Páscoa Freitas, iha Aeroportu internasionál Nicolau Lobato Komoro.
Defensór Públiku Federal Brazil nia prezensa iha Timor-Leste, sei halo misaun ofisiál iha área formasaun direitu ni’an iha setór justisa.
Defensór Públiku Jerál Timor-Leste, Cancio Xavier hatete, nia parte sente kontente, tanba defensór sira ne'e mai Timor-Leste, la’os de'it apoiu ba Defensór públiku, maibé mós sei apoiu ba órgaun superiór sira liu-liu iha parasér jurídiku.
“La’ós dehan ita seidauk forte, maibé ita presiza apoiu husi parseiru sira liu-liu sira-ne'ebe ko'alia lian portugés,” katak nia ba jornalista jornal INDEPEDENTE, iha sala VIP Aeroportu internasionál Nicolau Lobato Komoro, Sexta (13/03).
DILI: Hahú husi Janeiru to’o 9 Marsu ne’e, Institutu Nasional Saúde Públika Timor-Leste rejista kazu dengue iha Timor-Leste hamutuk 3.700, husi númeru ne’e ema na’in 24 lakon vida.
DILI:Ekuadra Polisia Nasionál Timor-Leste, Postu Administrativu Maliana, Munisipiu Bobonaro, ameasa atu prosesa sidadaun no negosiante sira ne’ebé lakohi simu osan moeda sentavus 200 iha tranzasaun merkadu.
DILI: Ministériu Koordenadór Asuntu Ekonomiku sei koordena ho Ministériu Komersiu no Industria atu reforsa kontrolu ba folin nesesidade baziku iha merkadu, relasiona ho impaktu funu iha Mediu Oriente ne’ebé bele afeta importasaun mai Timor-Leste.
Koordenadór Jeral MKAE, Jorge Carvalho Martins hatete, konflitu iha Mediu Oriente bele fó impaktu ba supply sasan importasaun, maibé to’o agora seidauk iha mudansa signifikante ba presu sasan baziku iha merkadu.
“Ita ko’alia kona-ba foos no nesesidade básiku sira seluk, to’o agora seidauk iha mudansa signifikante. Maibé governu sei kontinua kontrola sasan sira ne’e iha loja no merkadu,” dehan Jorge ba jornalista, Sesta (13/03).
Nia esplika, MKAE sei halo aprosimasaun ho negosiante no emprezáriu sira atu asegura katak folin sasan iha merkadu nafatin razoável.
“Ita lakohi loja ka emprezáriu sira aproveita situasaun ida ne’e atu hasa’e presu foos no sasan nesesidade báziku sira seluk,” nia dehan.
Jorge akrescenta katak MKAE sei servisu hamutuk ho MKI, AIFAESA no IKTL atu monitoriza sasan nesesidade baziku, tanba situasaun global bele fó impaktu ba kuantidade no folin sasan iha merkadu.
Governu mós husu ba negosiante sira atu hatudu seriedade no labele hasa’e folin sasan la ho justifikasaun.
“Bainhira presu sasan nesesidade baziku sa’e, negosiante tenke aprezenta justifikasaun loos tuir situasaun global ne’ebé akontese,” nia dehan.
Iha parte seluk, MKAE mós alerta katak konflitu iha Mediu Oriente bele afeta presu kombustível, tanba rota supply mina mai Timor-Leste liu husi área ne’ebé agora daudaun afeta husi konflitu.
Nia dehan, se presu kombustível sa’e, ida ne’e la’ós tanba kompaña sira hakarak, maibé tanba situasaun global mak obriga.
“Supply mina ba Timor-Leste barak liu husi área Mediu Oriente. Tanba ne’e, konflitu iha ne’ebá bele halo presu kombustível sa’e,” nia esplika.
Maske nune’e, MKAE nafatin halo koordenasaun ho MKI atu monitoriza emprezáriu sira ne’ebé importa no fa’an kombustível, atu asegura folin ne’ebé aplika iha merkadu razoavel.
Koordenadór Jeral ne’e hatutan, governu sei halo enkontru ministerial atu estuda polítika ne’ebé apropriadu hodi responde ba situasaun global ida ne’e.
“Ita nafatin akompaña situasaun funu iha Mediu Oriente no estuda didi’ak atu haree presu kombustível sa’e ho razoavel ka lae,” nia konklui.
DILI: Prezidente Komisaun Supervizasun ba Rekrutamentu Kandidatu foun PNTL 2025, Paulo Assis Belo informa, ekipa supervizasun deteta polísia nia oan hamutuk na’in 71 okupa númeru kiik iha lista rekrutamentu vaga ba membru PNTL foun.