DILI: Governu Timor-Leste liu husi Ministériu Saude hahú ona preparasaun hodi responde ba ameasa virus Nipah ne’ebé daudaun ne’e espalla iha India no Bangladesh. Preparasaun ne’e inklui atu harii komisaun espesial hodi monitoriza no prevene posibilidade entrada virus refere mai rai laran.
Ministra Saude, Elia dos Reis Amaral hatete, governu sei estabelese komisaun ida hodi organiza medida prevensaun no resposta ba ameasa husi surtu Nipah.
"Tempu badak ita sei harii komisaun surtu ka kominisaun prevensaun atu bele halo… atividade saida mak atu ita halo? depois mak ekipa sira sei informa ba ita-boot sira," dehan Ministra Élia ba jornalista sira, bainhira partisipa iha inaugurasaun sentru desportu, iha Bekora, Tersa (03/02).
Ministra dehan, daudauk ne’e MS halo ona preparasaun inisial, inklui vijilansia iha area fronteira, portu no aeroportu hodi prevene posibilidade transmisaun virus ne’e mai TL.
Elia esplika, virus Nipah laos moras foun, tanba durante ne’e eziste ona iha rejiaun sira Azia hanesan Bangladesh, Nepal, no Índia. Ho situasaun ne’e, governu konsidera importante atu hahú medida antesipasaun hodi proteje saude publika.
Koñese virus Nipah
Organizasaun Saúde Mundíal (OMS) iha ninia informasaun ne’ebé fó sai iha 29 Janeiru 2026 hatete, Virus Nipah nu’udar vírus zoonótiku, ne’ebé hahú husi animál maibé bele mós infeta ema.
Vírus ida-ne’e konsidera hanesan ameasa seriu ba saúde públika tanba iha taxa mortalidade ne’ebé aas.
Orijen no Istória Surtu
Virus Nipah identifika uluk iha tinan 1998 iha Malázia, durante surtu moras entre agrikultór fahi sira.
Iha tinan 1999, kazu sira relata mós iha Singapura hafoin importasaun fahi infetadu husi Malázia. Dezde ne’ebá, laiha surtu foun relata iha nasaun rua ne’e.
Hafoin tinan 2001, surtu vírus Nipah deteta iha Índia no Bangladesh. Iha Bangladesh, surtu relata ona kuaze tinan-tinan, no iha Índia, kazu sira relata periodikamente iha parte oioin nasaun nian, inklui surtu ikus liu iha tinan 2026. Iha tinan 2014, surtu ida relata mós iha Filipina.
Uma-na’in Naturál no Transmisaun
Morcegos aifuan husi família Pteropodidae konsidera hanesan uma-na’in naturál vírus Nipah. Vírus ne’e normalmente transmite husi morcegos ba ema liu hosi:
OMS mós hatudu katak transmisáun entre ema bele akontese iha ospitál sira ne’ebé nakonu, ventilasaun la di’ak no la implementa ho rigor medida prevensaun no kontrolu infesaun.
Sinál no Sintoma
Períodu inkubasaun virus Nipah varia husi loron 3 to’o 14, maibé iha kazu balun bele to’o loron 45. Sintoma sira ne’ebé komun inklui:
Iha kazu grave, virus Nipah bele kauza inflamasaun iha kakutak (ensefalite), kakutak bubu, no dala-barak termina ho mate. OMS kalkula taxa mortalidade virus Nipah iha entre 40% to’o 75%.
Diagnóstiku
Diagnóstiku virus Nipah susar atu halo tanba sintoma sira hanesan moras infesiozu seluk. Teste laboratóriu prinsipál ne’ebé uza mak:
Amostra sira tenke maneja ho kuidadu aas tanba risku biolójiku, no teste tenke hala’o iha laboratóriu ho padraun bioseguransa máximu.
Tratamentu no Prevensaun
To’o agora, laiha tratamentu espesífiku ka vasina ne’ebé disponivel ba virus Nipah. Tratamentu ne’ebé eziste mak kuidadu médiku apoiu intensivu, hanesan:
OMS subliña katak diagnóstiku lalais no kuidadu apoiu ho kualidade aas bele aumenta oportunidade sobrevivénsia pasiente sira.
Alerta saúde públika
Tanba natureza virus ne’ebé bele transmite husi animál ba ema no entre ema, OMS husu nasaun sira atu aumenta vijilánsia, reforça kontrolu iha fronteira, no hasa’e konsiensia públika kona-ba medida prevensaun, liu-liu iha rejiaun sira ne’ebé iha risku aas.
Hakarak lee notisias nee kompletu, asesu deit pajina e-paper INDEPENDENTE: https://digital.independente.tl edisaun kuarta (04/02).
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hateten, esplorasaun mina Bayu Undan finaliza ona, nune’e fundu petroleu mós sei menus tan, ne'ebé hein katak Greater Sunrise bele mai taka buat sira ne'ebé presiza.
DILI: Ministériu Saude hanoin ona atu koopera ho Ministériu Edukasaun hodi fahe repelente susuk nian hanesan autan, ba labarik estudante sira hodi bele prevene moras dengue ne’ebé daudaun ne’e sa’e maka’as.
DILI: Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), hahú halo inspesaun ba projetu konstrusaun sintina publiku iha eskola sira, hafoin informasaun espalla iha media sosial kona-ba projetu refere ne’ebé iha posibilidade hamosu prejuizu ba estadu.
DILI: 29 Janeiru 2026, Joaquim da Fonseca simu pose hodi asume Prezidente Komisaun Lia-loos no Rekonsiliasaun Fiji nian (FTRC, sigla inglés) hosi Prezidente Fiji nian, Ratu Naiqama Lalabalavu, iha State House, ohin dadeer.
DILI: Kazu dengue hahúsa’e. Tuirdadushusi Hospital Nasionál Guido Valadares husi inisiu to’o Janeiru nia rohan pasiente dengue na’in 245 mak hala’o tratamentu. Husi númeru ne’e na’in haat mak lakon vida, kompostu husi feto na’in tolu no mane na’in ida.
DILI: Proposta lei kona-ba asedu seksual ne’ebé Universidade Nasionál Timor Lorosa’e submete ba Ministériu Ensinu Superior, Siensia no Kultura, daudauk ne’e sei iha hela faze diskusaun.
DILI: Enkontru bilaterál entre Prezidente Repúblika, José Ramos Horta ho Primeiru Ministru Austrália, Anthony Albanese diskute mos asuntu diversifikasaun ekonómika no seguransa maritima ne’ebé presiza país rua servisu hamutuk.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta fó kondekorasaun ba Primeiru Ministru Austrália, Anthony Albanese ho medalla Grande Colar de Ordem de Timor-Leste, nu’udar rekoñesimentu ba nia dedikasaun hodi hametin lasu bilaterál.
DILI: Deklarasaun Konjunta kona-ba Estabelesimentu ida Parseria Foun ba Era Foun (Nova Parceria ba Era Foun) entre Governu Timor-Leste no Governu Austrália afirma, pozisaun hakarak aselera prosesu dezenvolvimentu Greater Sunrise ne’ebé previstu ona iha tratadu fronteira maritima.
DILI: Timor-Leste antuziasmu simu Primeiru Ministru Austrália, Anthony Norman Albanese bainhira tuun iha Aeroportu Internasional Prezidente Nicolau Lobato, Komoro, kuarta ne’e.
Primeiru-Ministru Australianu, Anthony Norman Albanese to’o iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato simu direta husi Prezidente Repúblika (PR), José Ramos-Horta ho Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana.
Primeiru-Ministru Austrália, Anthony Albanese hala’o vizita ofisiál mai Timor-Leste (TL) durante loron rua, komesa 28 to’o 29 Janeiru 2026 hodi hametin liu-tán relasaun bilaterál entre nasaun rua.
Iha vizita dahuluk ne’e, Austrália ho Timor-Leste sei diskute oportunidade atu hametin parseria iha seguransa, dezenvolvimentu ekonómiku, saúde, edukasaun no ligasaun komunitária.
Alende ne’e, sei diskute hodi promove rejiaun ne’ebé prósperu, estável no pasífiku ho kolaborasaun liu-hosi Governu ho Governu.
Parte rua mós sei diskute kona-bá asuntu seguransa no estratéjia rejionál nian iha ne’ebé Austrália sei re-afirma apoiu bá seguransa Timor-Leste no estabilidade iha Indo-Pásifiku hasoru atensaun bá influénsia sira ne’ebé kontinua aumenta iha rejiaun.
Nune’e mós sei konsidera diskusaun temátika bá enerjia, inkluí Greater Sunrise gás fields (gas pipeline ka produsaun) iha kontestu kooperasaun ekonómika.
Primeiru Ministru Austrália, Anthony Albanese sei hatudu kompromisu atu hafoun parseria ho diskursu ofisiál iha Parlamentu Nasionál Timor-Leste ni’an.
Purtantu, istorikamente no diplomátika, Australia ho Timor-Leste iha ligasaun forte iha ne’ebé Albanese sei espresa sentidu “amizade no profunda solidariedade” entre povu rai rua nian, bazeadu iha istória komún inklui Funu Mundiál II no apoiu Austrália nian iha prosesu independénsia Timor-Leste ni’an.
DILI: Relatoriu Kamara Kontas hatudu katak Autoridade Nasional Petroleu no Autoridade Nasionál Mineiru seidauk hatama reseitas kompletu ba iha sistema estadu, ne’ebé difikulta atu halo rekonsiliasaun relatoriu ne’ebé Ministériu Finansas aprezenta.
DILI: Konsellu Ministrus (KM) extra-ordináriu aprova ona doasaun ida ho montante dolar amerikanu millaun 2 ba Repúblika Mozambike, hafoin inundasaun ne’ebé afeta maka’as ona nasaun ne’ebá, ho rezulta ema mate, dezlokasaun forsada, destruisaun ba uma sira, infraestrutura sosiál sira, no mós interrupsaun makaas iha asesu ba servisu esensiál sira.
DILI: Konsellu Ministrus (KM), aprova projetu rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira no Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, ne’ebé determina ezonerasaun ba atuál Prezidente Konsellu Administrasaun Rádiu no Televizaun Timor-Leste,Empreza Publika (RTTL,E.P), Elizeu Isaac Fernandes.