DILI: Ministru Defeza, Donaciano da Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik’ simu vizita kortezia husi Embaixador Portugal iha Timor-Leste, Duarte Bue Alves.
Vizita ne’e mai kumprimenta kna'ar foun ne'ebé governu portugés atribui ba nia hanesan embaixador designadu mai Timor-Leste durante fulan neen ona iha TL.
“Embaixador mós mai ho ajenda traballu balun kona-ba oinsá intensifika kooperasaun entre Timor-Leste no Portugal ne'ebe mai kedas husi tempu antigu no kontinua iha prosesu konstrusaun Estadu-Nasaun iha tinan 24 nia laran,” dehan Ministru Klamar Fuik, iha Ministeriu Defeza, Fatuhada, horisehik.
Nia hatutan, durante ne’e Portugal ninia kooperasaun ho Timor-Leste la’o di’ak tebes, liu-liu iha ambitu dominiu defeza no mós seguransa nian.
“Iha ona programa kuadru ne’ebe prepara ona. Ita hein katak, sei bele asina iha tempu badak, tanba programa ne’ebe define kona-ba kooperasaun entre Portugal no Timor-Leste iha ambitu defeza,” dehan Klamar Fuik.
Nia hateten, iha programa kuadru ne’e define iha area kapasitasaun barak, ida mak formasaun rekursu umanu no iha terenu no ezersisiu, nune’e mos iha apoiu sira seluk ne’ebe Portugal sempre apoiu iha dezenvolvimentu transformasaun F-FDTL nian.
“Iha programa kuadru ne’e iha projetu haat ka lima, apoia estratura komandu no apoiu formasaun iha terenu iha sentru instrusaun no apoiu komponente naval no terrestre, inklui apoiu mos komponente sira seluk ne’ebe atu dezenvolve nomos haree tan área sira seluk ne’ebe ko’alia ona, mas seidauk estabelese iha programa kuadru,” dehan nia.
Ministru Defeza hatutan, tuir planu parte rua ne’e sei asina programa kuadru ne’e iha tempu badak, nune’e bele tau iha pratika implementasaun nian, hodi halo avaliasaun ba saida mak halo ona no saida mak seidauk halo, sei halo di’ak liután.
Timor-Leste hanesan país ne'ebé daudaun ne'e retein hela Prezidénsia ba CPLP, nia dehan, ohin mos diskute kona-ba preparasaun enkontru Ministru Defeza nível CPLP nian, liu-liu fatin atu realiza enkontru tanba daudaun ne'e situasaun jeopolítika iha mundu ne'e la permite atu halo viajen.
Maski nune'e, parte rua sei kontinua kolabora malu hodi bele asegura enkontru sira tuir kalendáriu ne'ebé estabelese.
Iha fatin hanesan, Embaixador Portugal iha Timor-Leste, Duarte Bue Alves, agradese no kontente tebtebes vizita ofisiál mai Ministru Defeza hafoin halo viajen durante fulan neen to’o iha Timor-Leste.
Nia hatutan, vizita ne’e hato’o ba Ministru Defeza kona-ba kontinua hametin kooperasaun entre rai rua iha dominiu defeza ne’ebé nasaun rua halo ona iha tempu narauk nia laran entre Ministru Defeza Timor-Leste no Portugal ne'e liuhusi dialogu entre forsa armada Portugal no forsa armada Timor-Leste.
“Iha okaziaun ida ne'e Ministru defeza Timor-Leste mós hato'o kona-ba prezidensia Timor-Leste nian ba CPLP iha tinan ne’e (2026). Ho nunee mak ami mós ko'alia uituan kona-ba reuniaun altu nivél Ministru Defeza CPLP ne'ebé sei halo iha tinan ne'e,” tenik Duarte.
Tanba haree ba jeopolitika ne’ebé mosu iha media oriente sei mosu iha difikuldade prátika lojistika tanba haree viajen ne'ebé dook no ho tempu naruk mai iha rejiaun ne'e.
Purtantu, ministru defeza hato'o katak sei kria kondisaun ne'ebé di'ak no fatin ne'ebé seguru, tanba Timor-Leste mak nu’udar prezidensiál ba CPLP mak klaru katak, sei halo ida ne'e hamutuk ho Ministeriu Negósiu Estrajeiru hodi haree kondisaun sira atu halo iha Portugál ka atu halo iha timor ne'e nudar polítika esternu.
“Ba saida de’it mak Timor deside ba ami kompromete katak ne’e mak ultima. Kuandu dehan atu halo, iha Lisboa ne’e flesibilidade de'it, maibé mak ne'e tenke realiza duni reuniaun Ministru defeza CPLP tanba reuniaun ne'e importante ba nasaun lian Portugés nian”, nia fundamenta.
DILI:Durante fulan janeiru to’o fevereiru tinan ne’e halo inspesaun, Autoridae Inspesaun Fiskalizasaun Atividade Ekonómika Sanitaria no Alimentar, Institutu Públika (AIFAESA-IP) identifika Loja 268 komete infrasaun.
DILI: Tuir Planu eventu dili internasionál maratona sei akontese iha loron-08 fulan-agostu tinan ne'e iha Dili.
DILI: Tempu badak, Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) hamutuk ho Governu Austrália liu husi Embaixada Austrália iha Timor-Leste ho Department of Foreigh Affairs and Tarde (DFAT) sei hatur fatuk dahuluk ba konstrusaun PALM Center, iha suku Tibar, Postu Administrativu Bazartete, Munisípiu Likisa.
DILI: Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) sei konvida Parlamentu Nasionál (PN) liu husi Komisaun C trata asuntu Finansas Publika hodi justifika razaun kandidatu traballador Timor-Oan sira-ne’ebé seidauk ba serbisu iha Austrália.
DILI:Deputada Bankada CNRT, Virginia Ana Belo, ezije ba Ministériu Saude atu identifika problema huun iha seitor saude ne’ebé prejudika pasiente lakon vida kada loron.
DILI:Ministériu Saúde rekoñese atendimentu profisionál saúde iha Hospoitál Nasionál Guido Valadares (HNGV) iha limitasaun, maibé sira servisu tuir ona estandar husi Organizasaun Saúde Mundiál no Ministériu Saúde Timor-Leste.
DILI: Governu liu husi Ministériu Juventude, Desportu, Arte no Kultura (MJDAK), no Sekretáriu Ezekutivu Komisaun Nasionál Desportu (KND), liu husi reuniaun komisaun deside halo atribuisaun prémiu ba atleta timor-oan ne’ebé prestasaun di'ak iha Sea Games Tailándia 2025.
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão deklara, governu sei halo esforsu masimu atu garante disponibilidade mina no estabilidade folin hahan to’o tinan 2026 nia rohan, maske konflitu ne’ebé mosu iha Mediu Oriente aumenta presaun ba merkadu global.
DILI:Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão deklara, Governu deside loke fila fali prosesu rekrutamentu ba kadetes Polísia Nasional Timor-Leste, hafoin mosu manifestasaun no alegasaun kona-ba sistema familiarizmu iha lista aprovadu.
DILI: Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) servisu hamutuk ho Governu liu husi Ministériu Koordenador Asuntu Ekonomiku no Asaen Developmet Bank, organiza atividade konsultasaun publiku kona-ba ezbozu dekretu lei protesaun konsumidór finanseiru.
DILI: Hospital Nasional Guido Valadares fó klarifikasaun relasiona ho preokupasaun husi Parlamentu Nasionál kona-ba kazu pasiente labarik ne’ebé mate iha ospitál, hodi afirma katak atendimentu médiku hotu-hotu bazeia ba diagnósa no protokolu profisionál.
LAUTEM: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, apela ba autoridade munisipál no intelektuál sira iha Lautém atu kompriende ho lolos katak polítika desentralizasaun podér lokál la’ós atu ukun, maibé atu dezenvolve poténsia no hamenus ki’ak iha rai laran.
DILI: Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais garante katak stok kombustível iha Timor-Leste sei nafatin seguradu ba fulan rua oin mai, maski presu kombustível iha merkadu lokal bele hetan impaktu husi subida presu petróleu brutu no gas iha merkadu mundiál.
Ministru Francisco da Costa Monteiro hatete, situasaun atual seidauk tama iha faze kritiku, maibé governu kontinua halo monitorizasaun atu asegura fornesimentu nafatin estavel.
“Stok kombustível iha Timor-Leste di’ak hela no sei sufisiente ba fulan rua oin mai. Klaru katak presu sei hetan impaktu, maibé governu sei buka dalan atu presu ne’e labele fo presaun boot ba ekonomia nasional,” nia hateten ba jornalista sira iha edifísiu MPRM, Farol, Tersa (17/03).
Ministru esplika, subida presu ne’e liga diretamente ho situasaun iha merkadu internasionál, liu-liu tanba problema fornesimentu iha refenaria sira iha Tailándia, Singapura, Koreia no Xina, ne’ebé hetan impaktu husi diminuisaun petróleu iha merkadu mundiál relasiona ho konflitu iha Medio Oriente.
“Timor-Leste hanesan nasaun ki’ik, dinamika merkadu mundiál barak la iha ita nia kontrolu. Ita espera situasaun ne’e bele normaliza lalais atu presu sira fila fali ba kondisaun normal,” nia dehan.
Atu responde ba situasaun ne’e, MPRM halo ona koordenasaun ho Autoridade Nasional Petróleo (ANP), Timor Gap, no empreza importador sira atu diskute medida preventivu.
Ministru Francisco subliña, governu sei prontu atu foti medida apropriadu karik presu petróleu kontinua sa’e.
“Ita sei halo buat hotu atu minimiza impaktu ba ekonomia. Maski medida konkretu seidauk anuncia, governu iha faze preparasaun,” nia hateten.
Kona-ba movimentu presu iha merkadu lokal, ministru afirma katak subida sei akontese neneik tuir mekanismu merkadu livre.
Nia kompara katak iha nasaun hanesan Indonézia no Malázia presu kontroladu ho subsidiu, maibé iha Austrália no Singapura presu sae lalais tuir mudansa merkadu mundiál.
“Ita nia merkadu responde ho forma gradual. Empreza sira konsidera kondisaun merkadu atu determina presu ne’ebé razoavel,” nia esplika.
Maski iha preokupasaun husi públiku, ministru afirma katak situasaun hanesan ne’e la’ós foun ba Timor-Leste, no governu iha esperiénsia atu jere siklu subida presu.
“Ita sei asegura katak presu nafatin iha nivel razoavel atu labele fo impaktu makas ba populasaun no ekonomia nasional,” nia konklui.
Motorista preokupa folin mina
Motorista mikrolet sira iha kapitál Dili manifesta preokupasaun kona-ba subida folin mina ne’ebé afeta direitamente sira nia rendimentu no mós pasajeiru sira.
Motorista rute 06, Emiliano Mesquita Quintão, hateten katak durante ne’e tarifa transporte tuir regulamentu sei nafatin aplika, maibé situasaun iha terrenu la sempre tuir.
“Estudante eskola primária selu $0.15, universitáriu $0.20 no pasajeiru normal $0.25. Maibé dala barak pasajeiru sira la selu tuir tarifa ne’ebé iha,” dehan nia ba jornalista sira, iha terminal Merkadu Lama, Tersa (17/03).
Nia esplika, iha rute 06 hamutuk kareta 35 mak opera, no kondutór sira hasoru difikuldade tanba folin mina sae maibé rendimentu la aumenta.
Emiliano hatete, motorista sira hein governu atu halo intervensaun karik presu mina kontinua sae.
“Se presu mina sae nafatin iha semana rua ka fulan ida, ita presiza haree solusaun. Se lae, motorista sira bele hasa’e tarifa rasik,” nia alerta.
Tuir nia, iha kazu ruma, bainhira pasajeiru la selu tuir tarifa, kondutór sira sente difisil no dala ruma hamosu konflitu, ne’ebé bele to’o keixa ba Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL) ka Direção Nacional de Transporte Terrestre (DNTT).
Iha parte seluk, motorista rute 01, Januário dos Ramos Lopes, hateten katak problema seluk mak pasajeiru sira dala barak la selu tuir tarifa ofisial.
“Estudante balun selu de’it $0.10, no pasajeiru normal dala ruma selu $0.20 ka $0.15. Ida ne’e la tuir regra ne’ebé Direção Nacional de Transporte Terrestre (DNTT) determina,” nia dehan.
Nia akresenta katak situasaun ne’e halo rendimentu motorista sira sai menus, liu-liu bainhira folin mina kontinua sae.
Nia afirma, presu mina iha postu gasolina la hanesan, no muda beibeik entre $1.20 to’o $1.50 ba kada litru.
“Agora presu realistiku iha $1.20, maibé dala-ruma sae lalais. Ida ne’e halo motorista sira susar atu jere osan,” nia hateten.
Iha rute 01 rasik, iha kareta 34 mak opera ba área Bekora.
Ho nune’e, motorista sira husu ba governu atu halo medida atu normaliza presu mina hodi evita impaktu boot ba transporte públiku no komunidade.
“Se bele, governu presiza halo intervensaun atu presu mina normal fali, nune’e motorista sira bele servisu di’ak no pasajeiru sira mos la hetan presaun,” Januário konklui.