DILI: Fundus Nasoens Unidos ba Infansia (UNICEF, Sigla Inglés), no Governu Japaun liu husi nia embaixador iha Timor–Leste entrega fasilidade bee, saneamentu no instalasaun hamutuk sanolu (10), ba Ministeriu Saude atu suporta prátika ijene no saneamentu ne’ebé diak iha sentru saude komunitaria (SSK), Lautem no Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse Ambeno (REAOA).
DlLI: Prokuradór Jeral Repúblika, Alfonso Lopes deklara, nia parte simu ona keixa husi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, kontra Sekretariu Estadu Asuntu Toponomia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias.
Kestaun falta fardamentu ba Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) sai hanesan preokupasaun ida ne’ebe persistente tebes, destaka husi Komandante Geral PNTL ho Ministru Interior iha tinan balun nia laran. Falta ida ne’e hanesan impedimentu signifikativu ida ba efikasia operasional polisia operasaun nian, ne'e sai krusial atu mantein seguransa no konfiansa publiku nian.
MUAPUSSO, knua kiik ida ne’ebé lokaliza iha rai lolon parte Lorosae Com ka iha lian Fataluku bolu Konu, Munisipiu Lautem, rai istoria nakukun ne’ebé ‘subar’ durante dekada haat resin. Iha tinan 1979, Muapusso sai sasin nonook ba trajedia hasoru umanidade. Masakre ne’ebé akontese iha ne’ebá husik hela fitar iha vitima no familia vitima sira.
DILI: Prezidente Repúblika José Ramos Horta desloka ba iha Vietnam hodi partisipa iha Fórum Futuru Asosiasaun Nasoens Sudeste Aziatiku 2025.
LAUTÉM: Familia Martires iha Suku Com, Munispiu Lautem, Postu Administrativu Lautem, husu ba Estadu no Governu liuhusi Ministeriu Asuntu Kombatentes Libertasaun Nasional, Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasional (CCLN-Sigla Portugués) no Sentru Nasional Chega, atu halooos istoria Massacre Muapusso 1979, dignifika Massacre no reverifikasaun lista veteranus editais 2009.
VIKEKE: Igreja Katólika Timor-Leste liu husi Arsebispu Arkediose Metropolitana Dili, Dom Vergilio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, husu ba sarani Timoroan hotu, atu reza ba Santo Papa Francisco, ne’ebé dadauk ne’e baixa hela iha óspital Jemelli iha Vatinaku, tanba sofre moras respiratoriu pulmaun, nune’e Santo Papa bele rekoopera fila fali ninia saúde.
LAUTÉM: Lian laek iha tinan barak nia laran, hahú husi akontesimentu Massacre Muapusso iha tinan 1979 to’o 2025, mak familia Martires iha Suku Com, Munispiu Lautem, Postu Administrativu Lautem, abertamente foin deklara sai Massacre Muapusso 1979, ne'ebe militar Indonesia 745 oho ema na'in sia (9) iha tempu ne’ebá.
LAUTÉM: Komunidade Suku Com, Postu Administrativu Lautém, Munisípiu Lautém, husu ba Governu atu halo rehabilitasaun ba Portu Com, tanba kondisaun aat ona.
DILI: Dioseze Dili intrega ona ba Ajensia Dezenvolvimentu Nasionál hodi halo estudu ba failansu sira ne’ebé akontese iha prosesu konstrusaun Igreja Aimutin ne’ebé rezultadu konstrusaun Igreja refere paradu to’o ohin loron.
DILI: Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosial (SEKomS), prepara ona figura nain tolu (3), ne’ebé atu assume fali kargo nu’udar Prezidente Ezekutivu Radio Televizaun Timor-Leste, Empreza Públika (RTTL,EP) hodi truka Prezidente atual José Belo.
DILI: IX Governu konstituisional liu husi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosial (SEKomS), kontinua halo kooperasaun ho media imprensa lima (5), hodi distribui jornal ba iha Munisipiu sira, atu hakbesik liu tan informasaun ba komunidade sira.
DILI: Ajensia Téknolojia Informasaun (TIC) Timor, sei halo transformasaun ba dijitalizasaun to'o tinan 2032 hodi proteje dadus sira iha instituisaun estadu hotu.
DILI: Primeiru-Ministru (PM) Kay Rala Xanana Gusmão apresia ho Prezidente Autoridade RAEOA, Rogério Tiago Lobato, tanba maske seida’uk halo buat barak, maibé konsege ezekuta projetu emerjénsia rehabilitasaun estrada iha Taibako to’o ba iha Lelaufe, hodi fasilita di’ak liu-tán movimentu komunidade sira nian.