DILI: Embaixadór Fransa la’ós rezidente, Fabien Panome atualiza kompromisu hametin kooperasaun bilaterál atu apoia dezenvolvimentu Timor-Leste (TL) ni’an iha área oioin ba Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão.
DILI: Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão husu bá Ministériu Edukasaun (ME) atu reforsa formasaun ba Formadór li’an jestuál sira, nune'e koloka iha Eskola sira hanorin maluk Ema ho Defisiénsia tilun sira ho di'ak liután.
“Husu bá Ministra Edukasaun tenke iha programa ne’ebé di’ak kona-bá formasaun bá formadór sira li'an jestuál ni'an atu koloka sira iha eskola sira, nune’e sira bele ko’alia ho professór sira no mós bele tradús li'an jestuál bá maluk sira ho defisiénsia tilun,” PM Xanana husu iha ámbitu abertura bá Workshop Nasionál Kona-bá Validasaun Sinál Jestuál Timor-Leste ho tema: “Rona ho ami-nia matan no ko’alia ho ami-nia liman” ne’ebé realiza iha salaun João Paulo II Comoro, Segunda (16/02).
Tuir Xefe Governu katak Ministériu Edukasaun tenke halo programa ida-ne’e hodi hatudu kompromisau IX Governu Konstitusionál ni'an bá li'an jestuál, nune’e fasilita maluk defisiénte sira iha tradusaun bá transmisaun informasaun hosi média, fasilita tradúsaun iha eventu bo’ot sira, semináriu sira no seluk tán.
Iha fatin hanesan, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares hateten, IX Governu Konstitusionál liu-hosi Ministériu Edukasaun iha kompromisu as-liu atu assegura edukasaun inkluzivu bá ema hot-hotu.
“Tuir Lei Baze Edukasaun Timor-Leste nian, labarik sira hotu iha direitu atu la'ós de'it bá eskola, maibé mós atu iha oportunidade hanesan bá susesu eskolár,” Ministra haktuir.
Nia fundamenta, agora Ministériu Edukasaun mós hahú ona haree ho kle’an problema defisiénsia tilun no matan ne’ebé foka bá tratamentu no intervensaun sira.
Iha biban ne'e mós, Diretora Klibur Defisiénsia Tilun Timor-Leste (KDT-TL), Crisensia Madeira de Jesus, konsidera hanesan onra bo’ot tebes hodi simu ema hotu iha semináriu validasaun importante ida-ne'e bá li'an jestuál Timor-Leste ni'an.
Durante tinan tolu ikus, KDT-TL parseria ho Assosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) Ministériu Edukasaun (ME) no Institutu Nasionál Linguistika (INL) servisu hamutuk ho komunidade defisiénsia tilun iha Timor-Leste ho apoiu tékniku hosi PHD hamutuk lori ida-idak nia koñesimentu, kultura no esperiénsia moris hodi dezenvolve mata-dalan li'an jestuál Timor-Leste nian - Lian ida-ne'ebé lori dignidade, kreatividade no identidade bá sidadaun sira ho defisiénsia tilun.
“Ohin loron marka momentu importante ida maka validasaun bá lian ida-ne'e. Maibé ida-ne'e la'ós de'it nu'udár pasu prossesuál ida. Rekoñesimentu ofisiál bá li'an jestuál Timor-Leste nian mak ezijénsia morál no nesesidade prátiku ida,” Crisensia Madeira de Jesus hateten.
Nia reforsa, ida-ne’e sei fasilita labarik sira atu aprende li'an jestuál hosi idade kiik, fasilita komunikasaun entre defisiénsia tilun no ema ne'ebé la ho defisiénsia tilun iha familia, fatin- servisu no fatin públiku sira.
Aliende ne’e, assegura katak, labarik defisiénsia tilun sira bele assesu bá edukasaun no atinje sira-nia poténsia, haburas merkadu servisu bá tradutór li'an jestuál no afirma Timor-Leste nia kompromisu bá direitus umanus, inkluzaun no dignidade ema ho defisiénsia sira-nian.
Nune'e, KDT-TL husu Primeiru Ministru, Ministra edukasaun, INL no parseiru sira tempu atu halo asaun ho determinasaun mak agora. Aprezentasaun lei rekoñesimentu legál bá li'an jestuál Timor-Leste nian la'ós de'it simbóliku, maibé transformativu rekoñesimentu legál sei permite labarik ho defisiénsia atu aprende formalmente, tulun manorin sira bele uza bá hanorin no bá utilizasaun públiku, hodi asegura katak labarik no adultu ho defisiénsia tilun la hela iha kotuk.
Nia parte, agradese bá PM Xanana ne'ebé rona ona preokupasaun maluk sira hosi KDT-TL iha fulan agustu 2025, durante akampamentu bá joven ho defisiénsia no responde kedan pedidu hodi hari'i sentru aprendijazen bá labarik sira ho defisiénsia tilun desde Novembru 2025 no utiliza ona.
Purtantu, workshop ne’e realiza durante loron lima hahú hosi 16-20 fevereiru ho partisipante kada munisípiu iha na’in-lima, hetan apoiu hosi Departamentu Negósiu Estranjeiru no Komérsiu (DFAT) Austrália, koordena ho Ministériu Edukasaun, INL no ADTL.
Editor: Aquino Gomes
DILI: Governadór Banku Sentrál Timor-Leste, Hélder Lopes parabeniza no apresia Kaebauk Investimentu no Finansas, SA, ne'ebé kontribui ona ba dezenvolvimentu ekonómiku rai-laran durante tinan hirak nia laran.
DILI: Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL) komesa halo ona transferénsia prémiu jogu ba klubu sira-ne'ebé kompete iha Tasa Liga FFTL 2026. Nune'e provizóriu ekipa Portu Taibesi mak hetan osan boot liu.
DILI: Jogadór Diaspora Karketu Dili Fc, Daniel Gaio susesu lori sai nia ekipa husi derota, bainhira kontra adversáriu Assalam Fc ho rezultadu 1-1, iha jogu jogu volta dahuluk meia finál, Tasa da Liga Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL, iha estádiu munisípal Dili, domingu kalan foin lalais ne'e.
DILI: Tinan akadémiku 2026, Universidade Oriental Timor Lorosa’e (UNITAL), nia tarjetu sei simu estudante foun hamutuk rihun 1-resin, bazeia ba infraestrutura no rekursu umanu ne’ebé sira iha.
DILI: Loron 16 Fevereiru 2026, Sekretáriu Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Rogério Araújo Mendonça hala'o inaugurasaun ba sentru Formasaun iha Munisípiu Bobonaro, hodi fasilita joven sira hasa’e sira-nia kapasidade,nune'e bele kompete iha merkadu traballu.
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hato’o ninia esperansa ba Vise Ministra Finansas foun, Regina de Jesus, atu servisu no koordena malu ho di’ak, nune’e iha mandatu governu ne’e sistema finanseiru tenke lao di’ak.
DILI: Ministériu Edukasaun deklara fó ona prioridade no prepara ona dokumentus hodi lori ba aprovizionamentu atu bele hakat ba prosesu kontrusaun ba edifisiu eskola Ensinu Baziku Filial Mauream, Suku Daisua, Postu Administrativu Same, Munisipiu Manufahi, ne’ebé ninia kondisaun preokupante.
DILI: Iha Indise Presepsaun Korrupsaun 2025, Timor-Leste rejista skor 44 husi 100 ne’ebé lori Timor-Leste okupa númeru 73 husi nasaun 182. Skor ne’e hatudu nivel persepsaun korrupsaun iha seitor publiku ne’ebé sei signifikante.
DILI: Estadu Timor-Leste (TL) deside hodi kansela misaun pás iha Guiné-Bissau no Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão husu deskulpa bá Governu Tranzisaun iha nasaun ne’e nian.
DILI: Servisu Munisipal Seguransa Alimentar Munisipiu Dili sei implementa atividade prinsipal 10 durante tinan 2026 hodi reforsa seguransa aihan no monitoriza konsumu públiku iha Munisipiu Dili.
Diretora SMSA Dili, Francisca Assis esplika, instituisaun ne’e harii bazeia ba dekreitu lei nu.84/2023, 23 Novembru, alterasaun da 5 husi dekreitu lei nu.3/2016, 16 Marsu, kona-ba Estatutu Administrasaun Munisipais no Autoridade Munisipiu.Artigu 9 husi regulamentu ne’e esplika kona-ba kompeténsia SMSA iha koordenasaun husi Ministériu Administrasaun Estatál (MAE).
"Ami-nia planu asaun ida ne'ebé ami elabora bazeia ba dekreitu lei no mós bazeia ba diploma Ministerial númeru 85, ne'ebé defini tarefas husi departementu sira, ho nune'e ami tutela ba Autoridade Munisipiu Dili," dehan nia ba Jornalista INDEPENDENTE, iha nia kna'ar fatin, Bekora (10/02).
Ajenda prinsipal ba 2026
Iha tinan 2026, SMSA sei hala’o atividade prinsipal sira, hanesan:
Tuir Francisca atividade hirak ne'e balun hahú ona dezde 2025 no sei reforsa liu tan ninia implementasaun iha tinan ida ne’e.
Evaluasaun programa merenda eskolar
Durante SMSA ninia monitorizasaun ba Programa Merenda Eskola nota katak eskola sira ne’ebé asesu ba programa ne’e produtu lokal ne’ebé uza ba programa ne’e seidauk atinze 75%.
Produtu lokál balun ne'ebé uza mak na'an karau, batar, modo no koto. Entretantu foos sei importa nafatin. Iha 2025, eskola balun mós sei fó aifuan masan, maske laos produtu lokal.
Kona-ba ijiene, kondisaun sira jeralmente konsidera adekuadu. Maibé, fasilidade sira hanesan fatin haan, dapur, no armazen iha eskola balu la tuir padraun.
Atu rezolve ida ne’e, Diretora ne’e dehan, iha tinan 2026 Munisípiu Dili liu husi programa PNDS sei harii sala haan (refeitório) iha eskola lubuk ida.
SMSA mós nota katak iha eskola balun, estudante sira sei uza troka-malu sasán ba han nian hanesan bikan, kopu, no kanuru.
Maski nune’e, nia dehan, implementasaun jerál ba Programa Merenda Eskolar la’o di’ak, no estudante hotu-hotu iha eskola destinatáriu sira kontinua hetan benefísiu husi programa nasionál ida ne’e.
DILI: Ministru Petroleu no Rekursus Minerais, Francisco da Costa hatete katak prosesu dezenvolvimentu kampu mina no gas Greater Sunrise daudauk ne’e tama iha faze negosiasaun ba dokumentu prinsipál tolu, hanesan Mining Code, Production Sharing Contract no Physicalization.
DILI: Iha loron 11 nia laran, husi 29 Janeiru to’o 09 Fevereiru ne’e, Servisu Saúde Munisípiu Ermera rejista kazu dengue hamutuk 57. Ho nune’e total kazu dengue ne’ebé rejistu iha munisipiu ne’e, hahú husi Janeiru hamutuk 203.