KADA dader, labarik sira iha aldeia Mausuka, Suku Maununu, Postu Administrativu Ainaro, Munisipiu Ainaro,lao ba sira-nia edifisiu eskola ne’ebé didin ho kalen metade de’it no bainhira iha tempu udan monu rai, udan-been sulin mós tama iha eskola laran.
Iha eskola ne’ebé hanaran Eskola Filial Dugahau ne’e iha sala tolu ne’ebé durante ne’e sai fatin ba estudante na'in 85 husi klase dahuluk to'o datoluk halibur no aprende ho ekipamentu ne'ebé mós limitadu.
Xefe Suku Maununu, Valente Ramos, konta “Ami-nia komunidade mak harii rasik eskola ne’e, uza kalen no ai. Maibé ninia kondisaun la merese.Iha tempu udan, bee tama ba eskola laran no labarik sira tenke para estuda. Kadeira no meza iha maibé uitoan, bibluateka mós laiha.”
Manorin sira esforsu tuir kbiit ne’ebé sira iha hodi hanorin estudante sira, maibé fasilidade ne’ebé la sufisiente sai dezafiu boot ida.
Estudante sira tuur hamutuk iha kadeira ne’ebé kloot, hakerek iha kadernu ne’ebé sira iha, no aprende mós hodi adapta an ho kondisaun sala ne’ebé la seguru.
“Fatin la dignu atu halo aprendizajen.Tempu udan dala-ruma sira la eskola tanba kondisaun eskola mak ladi’ak,” dehan Xefe Suku ne’e ba Jornalista Jornal INDEPENDENTE, iha Ainaro, Segunda (16/02).
Kondisaun hanesan mós akontese iha setor saude. Suku Maununo iha de’it sentru saude ida ho enfermeira no parteira ida. Laiha doutor permanente, aimoruk menus, no fasilidade mediku ne’ebé iha dook tebes husi liafuan sufisiente.
“Sentru Saude ne’e mós fasilidade menus, aimoruk menus, fatin atu baixa mós la di’ak,” dehan Xefe Suku ne’e.
Bainhira komunidade sira moras, sira tenke la’o ho distansia ne’ebé dook, kuaze kilometru neen, hodi bele asesu ba fasilidade saude iha Postu Administrativu Ainaro.
Kondisaun estrada ne’ebé liga suku ne’e mós aumenta komunidade nia sofrimentu.Laiha transporte públiku ne’ebé tama tanba kondisaun estrada ne’ebé aat.
"Ami presiza tebes médiku permanente ida iha ne'e. Daudaun ne'e, iha de'it númeru pesoál médiku ne'ebé limitadu, no distánsia ba Postu Ainaro difikulta atendimentu ba pasiente, liu-liu ba inan isin-rua no ferik-katuas sira."
Xefe Suku ne’e hein katak governu, liu-liuMinistériu Edukasaun no Saude, sei halo intervensaun.
Maski moris ho limitasaun, labarik sira-nia hatudu nafatin sira-nia entuziazmu atu aprende no atensaun husi komunidade Maununu hatudu sira-nia determinasaun ne’ebé maka’as atu hadi’a sira-nia futuru.
Sira-nia istória sai ne’e sai hanesan lembransa ida katak asesu ba edukasaun ne’ebé adekuadu no kuidadu saúde sai nafatin luta boot ida ba komunidade sira, liu-liu sira ne’ebé hela iha area rurál iha teritoriu Timor-Leste.
Editor: Jorgino dos Santos
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão sei vizita ba munisípiu hotu hodi hare direta kondisaun ne’ebé sira iha, hafoin Governu bele deside munisipiu priénxe ona kritéria implementa desentralizasaun podér lokál iha 2027.
DILI: Governu Brunei Darussalam liu husi Ministru Negósiu Estranjeiru II Brunei Darussalam, Erywan bin Pehin Datu Pekerma Jaya Haji Mohd Yusof manifesta apoiu Timor-Leste asume prezidénsia ba ASEAN iha 2029.
Ministru Negósiu Estrajeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito dos Santos Freitas hato’o apresiasaun kle’an ba Brunei nia apoiu durante prosesu adezaun ba ASEAN no reafirma kompromisu Timor-Leste nian hodi kumpre ninia obrigasaun rejionál sira, inklui preparasaun ba Prezidénsia ASEAN 2029 nian
“Ita simu, ita-nia bainaka Ministru Negósiu Estranjeiru II husi Brunei Darusalam ne’ebé mai vizita ita ofisialmente, iha primeira vizita nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru ba ASEAN ni’an. depois Timor-Leste ofisialmente sai membru plenu ba ASEAN, iha fula outubru tinan kotuk,” Dehan Ministru Bendito, hafoin hala’o enkontru bilaterál ho nia omológu Ministru Negósiu Estranjeiru II Brunei Darussalam, Erywan Pehin Yusof, iha edifisiu MNEK, Praia dos Coqueiros, Dili, Kuarta (18/02).
Vizita ida-ne’e, Ministru Bendito afirma, objetivu atu konsolida parséria bilaterais estratéjika Estadu membru rua, Timor-Leste ho Brunei Darrusalam liu-liu ba área sira ligadu ba kooperasaun ekonómiku, infraestrutura, konektividade, kapasitasaun rekursu umanus.
“No mós apoiu ba Timor-Leste ni’an nu’udar prezidénsia ba ASEAN ne’ebé sei akontense iha 2029. Ida ne’e mak Ministru mai iha ne’e, atu demonstra, manifesta no vontande apoiu ne’ebé husi Governu Brunei nian mai ita ne’ebé reprezenta husi Ministru,” Nia informa.
Aliende ne’e, nia fundamenta, asuntu prinsipál ida mak sei estabelese mekanismu koordenasaun bilaterál entre país rua ne’e, atu haree tenknikamente, prioridade ba area saida, entre nivél tékniku sira diskute. Depois rekomenda ba desizaun estratéjiku entre governu rua ne’e, atu bele ezekuta liu-liu kona-ba kooperasaun bilateral País rua, Timor-Leste ho Brunei.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta vizita ba pasiénte labarik sira ne’ebé ho moras dengue, hala’o tratamentu saúde, iha Ospital Nasionál Guido Valadares (HNGV) no Sala Internamentu Tasi-Tolu, hodi fó apoia ai-hán ba sira.
Iha vizita Xefe Estau ne’e, simu direta husi Diretor Ezekutivu no Prezidente Konsellu Diretivu HNGV, Nuno Vital Soares, hamutuk ho Membru Konsellu Diretiva, iha resintu HNGV Rua Bidau Toko Baru, Dili, loron kuarta feira, (ohin).
Objetivu husi vizita hanesan fahe domin no apoiu aihan (aifuan/sumu) ba pasiente pediatria (labarik) sira ho moras dengue ne’ebé hala’o hela tratamentu iha Sala internamentu Emerjensia no Pediatria HNGV no Sala Internamentu Tasi-Tolu.
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta hatete, ohin hamutuk ho kompaña Agua Leste halo vizita ne’e no fahe ai-fuan no sumu (juice) ba pasiente sira ho moras dengue.
“Iha semana kotuk hau foin mai halo vizita mesak lori ai-fuan no sumu ba pasiente sira, maibe hau observa no hare pasiente barak, ne’e duni hau fo intrusaun ba Agua Leste hodi fó apoiu tan be gratuita ba pasiente dengue sira iha ospital,” Deklara PR Horta, liu husi Komunikadu ne’ebé online INDEPENDENTE asesu husi Média-HNGV, Kuarta (18/02).
Xefe Estadu hatuta, moras dengue persiza konsumu bee no sumu barak hodi nune’e bele prevene no kura moras dengue ne’e rasik.
Alende ne’e, Prezidente Repúblika fó apresia ba servisu profisionais saúde sira iha HNGV, maske hasoru pasiente barak no servisu todan, maibe nafatin halo servisu di’ak ho profisional hodi tulun pasiente sira.
Iha oportunidade ne’e, Horta apela ba inan-aman sira, atu kuidadu ambiente mos iha ida-idak nia hela fatin liu-liu hadok labarik sira husi lixu no bee foer, tanba susuk dengue moris iha fatin refere.
Iha fatin hanesan, Diretor Ezekutivu no Prezidente Konsellu Diretivu HNGV, Nuno Vital Soares haktuir, HNGV fó tratamentu pasiente moras dengue tuir nia kategoria mak hanesan pasiente ho nivel moderadu ka severe halo tratamentu iha HNGV no pasiente dengue kma’an iha sala internamentu Tasi-tolu.
Nia informa, hahu husi fulan janeiro to’o fevereiru 2026 HNGV fó alta ona pasiente ho moras dengue hamutuk 422, pasiente dengue ne’ebé sei ativu hala’o hela tramentu iha HNGV no sala internamentu Tasi tolu hamutuk 174 no mos pasiente halakon vida hamutuk 10.
Entertantu, atividade vizita ne’e hala’o durante oras ida ba iha enfermaria ka sala internamentu pediatria no emerjensia HNGV no kontinua vizita ba iha sala internamentu Tasi-Tolu.
Editór: Aquino Gomes
DILI: Sekretariadu Tékniku Administrasaun Eleitorál (STAE) introdús ona kartaun biométriku ba eleitór tuan rihun 287,872 no eleitór foun rihun 37, iha rai-laran.
DILI: Médiku espesialista Unidade Onkolojia, Hospitál Nasionál Guido Valadares, husu komunidade atu muda estilu moris no evita fatór risku sira ne’ebé kontribui ba moras kankru, hanesan fuma sigaru, hemu alkol, obesidade no konsumu aihan la saudável.
DILI: Institutu Nasionál Kombate Moras HIV-SIDA kontinua esforsu ba kombate moras HIV-SIDA liu husi edukasaun públika. Iha 16 Fevereiru ne’e, institusaun ne’e servisu hamutuk ho Eskola Tékniku Informátika hodi realiza sensibilizasaun ba estudante sira kona-ba prevensaun transmisaun HIV.
DILI: Diretór Serbisu Munisipal Agrikultura Munisipiu Dili, Marcelino Mendonça Pereira hatete, daudaun ne’e area pontesial natar iha Hera, Dili, domina ona ho konstrusaun boot nune’e labele aproveita hodi hala’o atividade.
DILI: Polémika kona-ba rekrutamentu kadetes foun ba Polísia Nasionál Timor-Leste manas ba daudaun. Enkuantu Komisaun B Parlamentu Nasional afirma katak seidauk hetan evidénsia ofisiál ruma hodi fó sai ba públiku, bankada Partidu Libertasaun Populár (PLP) fiar katak iha indikasaun forte ba nepotizmu iha prosesu selesaun.
DILI:Veteranu militar na’in 50 ne’ebé servisu iha Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste ofisialmente tama ona ba reforma no fila fali ba vida sivíl, enkuantu na’in 12 seluk transfere ba Forsa Rezerva. Informasaun idane'e bazeia ba publikasaun iha Jornál Repúblika.
DILI: Ministru Obras Públika, Samuel Marçal promete eletrisidade iha kapital Dili ne’ebé sempre mate-lakan sei estavel iha fulan Marsu to’o Abril tinan ne’e, tanba governu halo hela infraestrutura hodi hakoi hotu fiu ba rai okos.
DILI: Embaixadór Fransa la’ós rezidente, Fabien Panome atualiza kompromisu hametin kooperasaun bilaterál atu apoia dezenvolvimentu Timor-Leste (TL) ni’an iha área oioin ba Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão.
DILI: Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão husu bá Ministériu Edukasaun (ME) atu reforsa formasaun ba Formadór li’an jestuál sira, nune'e koloka iha Eskola sira hanorin maluk Ema ho Defisiénsia tilun sira ho di'ak liután.
“Husu bá Ministra Edukasaun tenke iha programa ne’ebé di’ak kona-bá formasaun bá formadór sira li'an jestuál ni'an atu koloka sira iha eskola sira, nune’e sira bele ko’alia ho professór sira no mós bele tradús li'an jestuál bá maluk sira ho defisiénsia tilun,” PM Xanana husu iha ámbitu abertura bá Workshop Nasionál Kona-bá Validasaun Sinál Jestuál Timor-Leste ho tema: “Rona ho ami-nia matan no ko’alia ho ami-nia liman” ne’ebé realiza iha salaun João Paulo II Comoro, Segunda (16/02).
Tuir Xefe Governu katak Ministériu Edukasaun tenke halo programa ida-ne’e hodi hatudu kompromisau IX Governu Konstitusionál ni'an bá li'an jestuál, nune’e fasilita maluk defisiénte sira iha tradusaun bá transmisaun informasaun hosi média, fasilita tradúsaun iha eventu bo’ot sira, semináriu sira no seluk tán.
Iha fatin hanesan, Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares hateten, IX Governu Konstitusionál liu-hosi Ministériu Edukasaun iha kompromisu as-liu atu assegura edukasaun inkluzivu bá ema hot-hotu.
“Tuir Lei Baze Edukasaun Timor-Leste nian, labarik sira hotu iha direitu atu la'ós de'it bá eskola, maibé mós atu iha oportunidade hanesan bá susesu eskolár,” Ministra haktuir.
Nia fundamenta, agora Ministériu Edukasaun mós hahú ona haree ho kle’an problema defisiénsia tilun no matan ne’ebé foka bá tratamentu no intervensaun sira.
Iha biban ne'e mós, Diretora Klibur Defisiénsia Tilun Timor-Leste (KDT-TL), Crisensia Madeira de Jesus, konsidera hanesan onra bo’ot tebes hodi simu ema hotu iha semináriu validasaun importante ida-ne'e bá li'an jestuál Timor-Leste ni'an.
Durante tinan tolu ikus, KDT-TL parseria ho Assosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL) Ministériu Edukasaun (ME) no Institutu Nasionál Linguistika (INL) servisu hamutuk ho komunidade defisiénsia tilun iha Timor-Leste ho apoiu tékniku hosi PHD hamutuk lori ida-idak nia koñesimentu, kultura no esperiénsia moris hodi dezenvolve mata-dalan li'an jestuál Timor-Leste nian - Lian ida-ne'ebé lori dignidade, kreatividade no identidade bá sidadaun sira ho defisiénsia tilun.
“Ohin loron marka momentu importante ida maka validasaun bá lian ida-ne'e. Maibé ida-ne'e la'ós de'it nu'udár pasu prossesuál ida. Rekoñesimentu ofisiál bá li'an jestuál Timor-Leste nian mak ezijénsia morál no nesesidade prátiku ida,” Crisensia Madeira de Jesus hateten.
Nia reforsa, ida-ne’e sei fasilita labarik sira atu aprende li'an jestuál hosi idade kiik, fasilita komunikasaun entre defisiénsia tilun no ema ne'ebé la ho defisiénsia tilun iha familia, fatin- servisu no fatin públiku sira.
Aliende ne’e, assegura katak, labarik defisiénsia tilun sira bele assesu bá edukasaun no atinje sira-nia poténsia, haburas merkadu servisu bá tradutór li'an jestuál no afirma Timor-Leste nia kompromisu bá direitus umanus, inkluzaun no dignidade ema ho defisiénsia sira-nian.
Nune'e, KDT-TL husu Primeiru Ministru, Ministra edukasaun, INL no parseiru sira tempu atu halo asaun ho determinasaun mak agora. Aprezentasaun lei rekoñesimentu legál bá li'an jestuál Timor-Leste nian la'ós de'it simbóliku, maibé transformativu rekoñesimentu legál sei permite labarik ho defisiénsia atu aprende formalmente, tulun manorin sira bele uza bá hanorin no bá utilizasaun públiku, hodi asegura katak labarik no adultu ho defisiénsia tilun la hela iha kotuk.
Nia parte, agradese bá PM Xanana ne'ebé rona ona preokupasaun maluk sira hosi KDT-TL iha fulan agustu 2025, durante akampamentu bá joven ho defisiénsia no responde kedan pedidu hodi hari'i sentru aprendijazen bá labarik sira ho defisiénsia tilun desde Novembru 2025 no utiliza ona.
Purtantu, workshop ne’e realiza durante loron lima hahú hosi 16-20 fevereiru ho partisipante kada munisípiu iha na’in-lima, hetan apoiu hosi Departamentu Negósiu Estranjeiru no Komérsiu (DFAT) Austrália, koordena ho Ministériu Edukasaun, INL no ADTL.
Editor: Aquino Gomes
DILI: Governadór Banku Sentrál Timor-Leste, Hélder Lopes parabeniza no apresia Kaebauk Investimentu no Finansas, SA, ne'ebé kontribui ona ba dezenvolvimentu ekonómiku rai-laran durante tinan hirak nia laran.