×

Atenção

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 425

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 428

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 424

Taur sei La Promulga Lei Rai Featured

By Fevereiru 14, 2017 2954
Prezidente Taur Matan Ruak simu husi lia-nain sira iha dialogu komunitaria Oekusse Prezidente Taur Matan Ruak simu husi lia-nain sira iha dialogu komunitaria Oekusse

OEKUSI: Lei Rejime Espesiál ba Definisaun Titularidade Soin-Imovel ka Lei Rai ne’ebé Parlamentu Nasionál (PN) aprova no haruka ba Prezidente Repúblika oras ne’e sei tau iha gaveta tanba lei ne’e la tuir povu nia hakarak.

“Lei rai nian ha'u tau hela iha gaveta, tanba lei ne’e la tuir povu nian moris,” dehan Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak, bainhira diálogu ho komunidade Suku Cunha, Rejiaun Autónoma Espesiál Oekusi-Ambenu (RAEOA), Domingu (12/02).

Nia dehan, lei ne’e rasik la tuir povu nia moris, entaun Prezidente Repúblika sei la promulga no tau de’it iha gaveta.

Proposta Lei Rejime Espesiál ba Definisaun Titularidade Soin-Imovel ka Lei Rai pasa ona iha Parlamentu Nasionál ho votu unanimidade, iha Segunda (6/2).

Hafoin foti kartaun afavor ba lei ne’e, Deputadu Eládio kestiona fali artigu balun iha lei ne’e nia laran.

Nia fó ezemplu, artigu 77 iha Lei Rai, husu atu fó esplikasaun kle'an atu ema hotu-hotu bele kompriende no labele muda povu sira ba foho tutun ida tanba laiha rai.

“Importánsia husi Lei Rai ne’e tenke benefísiu povu ki’ik sira ne’ebé uluk terus ba rai ida ne’e, la'ós benefísiu fali empreza boot sira ka ema ne’ebé uluk la luta ba ida ne’e,” dehan nia, iha Plenária PN, horisehik.

Nune’e, nia mós husu ba Governu atu respeita direitu povu nian. Ne’e duni, bainhira atu halo despeju administrativu ruma tenke uza meius ida ne’ebé bele aproxima povu, la'ós ba ho forsa.

Alende ne’e, Deputadu Bankada Partidu Demokrátiku (PD), Virgílio Hornai hateten, rai nu’udar problema sosiál no bele rezulta mós ba ema nia vida kuandu akontese disputa entre komunidade.

Ne’e duni, ho aprovasaun lei ne’e kontribui ba dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku bainhira iha definisaun estatutu ba rejime ne’e, liu-liu fó konfiansa ba setór privadu sira bainhira halo investimentu.

“Lei ida ne’e mós iha ninia substánsia natureza ne'ebé akomoda ona parte direitu, liu-liu iha igualdade direitu tanba bele iha ona rekoñesimentu entre feto no mane atu iha direitu ba rai,” tenik nia.

Virgílio hatutan, iha lei ne’e mós define komisaun ida ne'ebé bolu ho naran komisaun terras hodi kontribui atu rezolve problema disputa rai, tanba problema disputa rai ne’e problema ne’ebé dilematiku no to’o ohin loron laiha justisa.

Durante ne’e problema disputa rai nunka iha solusaun. Ne’e duni, ema sira ne’ebé parte ba disputa rai atu hetan sira nia direitu mós la konsege tanba defisiénsia problema iha Tribunál para atu rezolve kestaun ne’e.

Entretantu Deputadu Bankada CNRT, Deputadu Arão Noe de Jesus hateten, kuandu atribui ona títulu laiha ona despeju no iha mak indenizasaun (ganti rugi), tanba konstituisaun hateten indenizasaun justu.

Kuandu ema ne’e rai na’in ona no nia iha surat, entaun ne’e válidu. Ne’e duni nia bele ezije presu tuir fatin ne’ebé estadu hakarak foti. Maibé, kuandu seidauk iha Lei Rai no rai ne’e laiha títulu ne’ebé justifika maka fó de’it indenizasaun ba sasán hanesan uma, ai-horis maibé ba rai laiha tanba Governu atu selu rai ne’e tenke iha títulu.

“Ba oin la'ós dehan laiha loos, bele iha maibé tenke iha indenizasaun ida ne’ebé justu,” tenik nia.

Arão hatutan, Lei ne’e bele lori justisa sosiál no laiha ema ida mak sei lakon, tanba lei ne’e rezolve problema dezde tempu Portugés, Indonézia no situasaun 1999 mai oin. Maibé, haree mós ba kazu pur kazu, la'ós dehan ema na’in 10 mak okupa rai ne’e tenke fó títulu hotu mais tenke haree sira ne’e mai hodi bainhira.

 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV