DILI: Governu liu husi reuniaun Konsellu Ministru halo analiza kona-ba konkluzaun relatóriu finál hosi Komisaun Monitorizasaun no Fiskalizasaun Konkursu Públiku Admisaun ba Kursu Formasaun Ajente PNTL, ne’ebé kria tuir Rezolusaun Governu n.10/2026, loron 11 fulan-fevereiru, ne’ebé identifika evidénsia sufisiente lubun ida hodi hatudu ezisténsia irregularidade materiál ne’ebé grave iha prosedimentu konkursu ne’e.
DILI: Governu liuhusi Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei kona-ba medida ba estabilizasaun temporária folin kombustivel no seguransa fornesimentu.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta konkorda ho desizaun Governu Timor-Leste atu kansela projetu Pelican Paradise, tanba konsidera projetu ne’e la hatudu progresu signifikante durante tinan 15 nia laran no governu presiza uza rai ne’e ba prioridade nasional seluk.
DILI:Prezidente Repúbllika, José Ramos Horta deklara, kandidatu sira ne’ebé hakarak konkore ba eleisaun Prezidente Repúblika iha tinan 2027 tenke hatudu lealdade 100% ba Xanana Gusmão.
DILI: Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) rezeita familiárismu ho kobransa ilegál iha prosesu sistema rekrutamentu traballadór sira ba servisu Austrália, ne’ebé publiku akuza iha iha plataforma média sosiál.
DILI: Asosiasaun Defisiénsia iha Timor-Leste (ADTL) organiza workshop nasionál ba formasaun polítika salvaguarda no protesaun ba Ema ho Defisiénsia (EhD) sira, iha Timor-Leste.
DILI: Relasiona ho kazu omisídiu ida ne'ebé laen oho nia feen, iha loron 21 marsu tinan 2026, iha área pantai-kelapa, loja Seara nia oin, FOKUPERS Timor-Leste kestiona kapasidade Polisia Nasionál Timor-Leste (PNTL) asegura vitima Veronica dos Santos ne’ebé nia vida iha ona ameasa laran, maibé laiha intervensaun imediata hasoru vitima hodi asegura nia vida husi arguidu CdA.
DILI: Komemora aniversáriu ezisténsia dala-XV (2011-2026), Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH) tenke sai nu'udar sentru naroman ba ema hotu, iha rai doben Timor-Leste.
DILI:Prezidente Câmara de Comércio e Indústria de Timor-Leste, Jorge Manuel Serrano, deklara katak setór privadu iha Timor-Leste hasoru dezafiu prinsipál rua: falta konfiansa no falta komunikasaun entre ema Timoroan rasik.
Iha serimonia lansamentu Prezidente CCI-TL relatóriu kona-ba Dezempeñu ekonomiku TL 2025, Serano dehan, setor privadu TL fiar liu ema seluk duke nia maluk Timor-oan rasik.
"Dezafiu prinsipál ba setór privadu iha rua de'it:ita seidauk fiar malu no ita seidauk rona malu. Ita fiar liu ema sira seluk duke ita Timor-oan ho Timor-oan", dehan Serano, iha Sentru Kovensaun Dili, Segunda (23/03).
Nia esplika, to'o ohin loron setór privadu nasionál seidauk iha kazu ne'ebé mak fó prezuisu ba Estadu ho orsamentu boboot. Maibé, kontrariu ho empreza estranjeiru ne’ebé lori sai osan millaun sai husi TL.
"Empreza boboot halai husi Timor ho milloes ba milloes, ate balun prosesu hela iha tribunál, ne'e atu dehan katak setór privadu nasionál seidauk fó prezuizu boot ba estadu," katak nia.
Tuir nia, frazilidade boot setór privadu mak falta kapasidade, liu-liu iha jestaun finanseiru, ne’ebé halo difikuldade atu asesu ba kreditu.
Tanba ne’e, CCI-TL kontinua fó formasaun kontabilidade no advokasia ba emprezáriu sira.
Nia mós hatete katak ekonomia Timor-Leste sei domina husi setór públiku, ne’ebé governu sai motor prinsipál ba kresimentu. Enkuantu, setór privadu sei ki’ik, kresimentu limitadu, no konsentra de’it iha área produtividade ki’ik.
Dezafiu sira ne'e aumenta tan ho baze produtivu ne'ebé restreita no kompetividade esterna ne'ebé fraku limita espansaun setór privadu, ba atividade sira ne'ebé iha valór aas no produtividade boot liu.
Setór agrikultura maske emprega populasaun barak hetan produsaun no produtividade ne'ebé estagnadu enkuantu atividade manufatura no industria sei kontinua menus.
"Ami-nia foku agora ba liu Mikro pekena média empreza, liuliu joven sira ne'ebé mak foin komesa tama iha negósiu, fó atensaun maka'as ba feto sira ne'ebé halo negósiu no mós motiva no enkoraja sira atu partisipa makaas ho di'ak liután," dehan nia.
Nia lembra mós deklarasaun Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão ne’ebé hatete katak Timor-Leste sei iha hela faze prosesu konstrusaun estadu no konstrusaun nasaun.
Seitor privadu, tuir Serano, hola parte iha konstrusaun nasaun idane'e, no sei iha faze konsolidasaun no adaptasaun.
Konsolidasaun sei halo nafatin, maibé ba adaptasaun ne'e sai dezafiu boot setor privadu sira hasoru tuir kondisaun sira no ritmu negósiu rejionál no globál ne’ebé ko'alia kona-ba produsaun, modernizasaun no seluk tán.
“Ami tenke adapta ho realidade idane'e, ne'ebé ami labele sees, ida ne'e ami presiza tebes apoiu husi polítika sira ka governu, dala-barak governu ho CCI-TL halo kongresu ba negósiu iha ita-nia rai, mobiliza rekursu barak maibé rezultadu ita seidauk haree," dehan nia.
Nia mós kritika tendénsia atu fó sala de’it ba governu ka setór privadu bainhira iha problema ekonomia.
“Ita tenke realistiku. Setór privadu ida ne’e foin hahú husi zero no agora tenke kompete ho empreza multinasional no estatais husi nasaun forte sira,” nia dehan.
Serano subliña katak setór privadu nasionál hatudu ona ninia kontribuisaun, inklui iha vizita Papa Francisco, ne’ebé empreza lokal sira hanesan Aero Dili no klínika privadu sira ajuda Estadu.
Nia alerta katak infraestrutura ne’ebé governu halo sei sai kustu ba Estadu se la iha retornu ekonomiku husi setór privadu.
“Tempu ona atu ita fiar malu no haree ita-nia forsa rasik,” nia afirma.
Iha oportunidade ne’e, Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão agradese ba sujestaun sira husi CCI-TL no konvida parte hotu atu halo autokritika konstrutiva.
“Autokritika la’ós atu hatun, maibé atu hadi’a. Problema sira ne’e ita rasik mak tenke rezolve,” nia dehan.
DILI: Bankada Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente iha Parlamentu Nasionál kontinua kritika maka’as sistema saúde iha Timor-Leste ne’ebé konsidera sei fraku no falta sensibilidade umanu husi governante sira.
DILI: Ekipa Futeból Femenina S'amuser Football Club (Fc), susesu sai kampiaun ba Primeiru Divizaun Liga Futeból femenina Timor-Leste (LF-FTL), epoka 2025, hafoin empata ho nia adversáriu ekipa AD SLB ho golu 0-0, iha kampu futeból Demokrasia Dili, domingu ne'e.
Klubu S'amuser fahe pontu ho nia adversáriu AD SLB no aumenta pontu sae ba 45, iha tabela klasifikasaun jogu primeira divizaun LF-FTL. Enkuantu AD SLB aumenta de'it pontu ba 43, nune'e automatikamente S'amuser sai kampiaun ba kompetisaun jogu LF-FTL epoka 2025-2026 nian.
Iha jogu primeira parte, AD SLB domina liu jogu, hodi lansa xutu ameasa barak maibe liga defeza S'amuser la fo oportunidade ba AD-SLB atu produs golu ruma.
Ekipa ne'ebé lideradu husi Treinadór Filomeno Junior ne'e hatudu mental jogu kompetetivu, nune'e bele produs golu hodi gaña vitoria, maibe to'o minutu 45 termina ekipa rua hela ho skore 0-0 empata.
Hakat ba segundu parte, AD SLB kontinua domina bola no hatudu performa ne'ebe di'ak hodi lansa xutu barak liu, maibe sutu sira ne'e sei antisipa husi rede S'amuser nian.
Ho rezultadu empata ne'e, ikus mai Ekipa AD SLB tenke hankaneak ba S'amuser nia vitoria hanesan kampiaun.
Prezidente FFTL, Nilton Telmo Gusmão, apresia ho partisipa klubu sira nian iha LF-FTL. Nune'e ohin bele hetan ona ekipa ne'ebe kampiaun.
“Ita konsege konklui ita nia primeiru epoka ho di'ak no ohin ita hetan ona kampiaun ba atividade Liga Futeból femenina Timor-Leste mak ekipa S'amuser. Nune'e Hau hato'o parabéns ba estrutura klubu inklui jogador sira hotu, tanba sira nia esforsu no dedikasaun mak ohib sai nu'udar kampiaun,” Katak nia ba jornalista sira, iha kampu FFTL Bairo dos Grilhos, Domingo (23/03).
Nia subliña, durante epoka ida FFTL organiza Liga Femenina, konsege produs jogadór lubuk ida ne'ebe ho kualidade.
“Ita espera katak atividade sira hanesan ne'e bele motiva liu tan feto nia partisipasaun iha futeból,” Katak nia.
Aliende, euforia partisipasaun sosiedade hadomi futeból boot tebes, ida ne'e enkoraja FFTL atu kontinua kria atividade futeból iha Timor-Leste.
Iha fatin hanesan, Sekretáriu Jerál ekipa AD SLB, Domingos Caero, parabeniza ekipa S'amuser, tanba sira esforsu ho defensive, nune'e AD SLB la konsege produs golu ruma.
“Maibe hanesan jerente klubu, ami louva ba ho ami nia jogadór, tanba hatudu jogu ne'ebe desesivu duni,” Nia dehan
Maibé, nia dehan, iha jogu 90 minutu AD-SLB domina jogu, maibe sorte mak la iha ida ne'e mak lalaok futeból nian.
“Maibe hanesan Jerente Klubu, ami louva ba ho ami nia jogadór sira, ami mos prepara ona planu oinsa hasoru Liga ne'e sei akontese iha fulan-juñu mai,” Nia dehan.
Entretantu Kapitaun Ekipa S'amuser, Odelida Martins subliña, kampiaun ne'ebé ekipa hetan, tanba suporta másimu husi familia no adeptus sira.
“Ha'u hakarak hato'o obrigadu ba adeptus sira no mos ba ha'u nia familia ne'ebé mak apoiu masimu tebes ba ami, nune'e ohin ami bele sai kampiaun,” Nia espresa.
Kapitaun ne'e promete, sei kontinua fó motivasaun ba jogadór U-17 no U-23 ne'ebe inklina iha ekipa referidu, atu kontinua hatudu performa ne'ebe di'ak iha jogu epoka 2026-2027.
Purtantu Ekipa Kampiaun S'amuser hetan premiu hanesan medalla, tasa LF-FTL no osan ho monatante rihun $15.000.00 ho trofi ida.
FFTL deklara LF-FTL daruak se akontese Juñu
Purtantu, Prezidente Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), Nilton Telmo Gusmão, deklara epoka daruak Liga Futeból femenina Timor-Leste (LF-FTL) sei kontinua hikas iha fulan-Juñu tinan ne'e.
“Nudar prezidente, Ha'u solisita ba asosiasaun futeból femenina atu kontinua organiza ita nia epoka daruak iha fulan-juñu nia laran,” Katak nia.
Aliende ne'e, nia mos enkoraja klubu sira atu kontinua prepara an, nune'e bele kompete di'ak liu tan iha epoka daruak 2026-2027.
“Ha'u husu klubu hotu-hotu, atu nafatin prepara an, nune'e bele kompete iha epoka daruak ne'e sei akontese iha fulan-juñu ne'e, atu ita bele hadi’a ita nia futeból iha ita rain,” Nia informa.
Tuir nia, dadaun ne'e euforia futeból femenina la diferente ona ho futeból mascolinu nian, tanba ohin loron futeból femenina atmosfera diferente tebes.
“Ita haree Futeból Femenina ohin loron iha mundu nia atmosfera ida diferente, futeból ida ne'ebe kampta tensaun ema nian, liu-liu sosiedade hadomi futeból,” Nia esplika.
Lideransa Masimu FFTL ne'e, hatutan nia parte simu ona rekomendasaun husi Asosiasaun futeból femenina, no iha ona konkluzaun ida katak tinan ne'e sei redus numeru klubu husi 10 ba klubu 8 de'it.
“Atu ita bele hetan klubu sira ne'ebé iha kondisaun, atu bele iha kompetisaun ida másimu liu tan, nune'e ba epoka daruak ha'u fiar katak ita sei organiza atividade ne'e di'ak liu tan,” Nilton hakotu.
AILEU: Governu liuhusi Ministru Agrikultura, Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, ne'ebé akompaña hosi Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Vieira da Costa, selebra loron mundiál floresta ba datoluk ho tema “floresta e Economia”, iha Lagoa Seloi Kraik, Munisípiu Aileu.
DILI: Prezidente no Laureadu Nobel ba Pás José Ramos-Horta hala’o enkontru servisu privadu ho Prezidente Repúblika Indonézia nian ba dala lima, Ibu Megawati Soekarnoputri, iha ninia rezidénsia ofisiál iha Jakarta.
DILI: Prezidente Bee Timor-Leste, Empreza Publiku (BTL,E.P) Gustavo da Cruz, deklara, durante ne’e komunidade balu labele asesa ba bee moos, tanba alargamentu estrada afeta direita ba iha distribuisaun bee moos iha Munisípiu Dili, maske nune’e BTL nafatin asegura hodi komunidade sira nafatin asesu ba bee-moos.