DILI: FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste no Polísia NasionáL Timor-Leste, Lansa Operasaun konjunta hanaran Ouro Força Tarefa, hodi garante seguransa iha teritóriu nasional, durante selebrasaun loron finado, natal no tinan foun.
DILI: Atu asegura pas no estabilidade durante loron Finadu, iha 02 Novembru tinan ne’e, Komando Polisia Nasionál Timor-Leste munisipiu Dili sei la autoriza sidadaun sira atu hemu tua iha semiteriu.
DILI: Iha Orsamentu Jeral Estadu ba tinan 2025, Ministériu Saude prevee orsamentu tokon $1.3 iha kategoria kapital menor ne’ebé inklui mós osan atu sosa ambulansia multifunsaun 11. Maibé realidade, ambulansia multifunsaun ne’ebé eziste iha planu MS nian hela de’it hitu.
DILI: Komandu Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu husi Diresaun Tránzitu Seguransa Rodoviaria Nasional hamutuk ho Diresaun Nasional Transporte Terrestre, apela ba motorista transporte públiku no privadu, atu labele tula pasajeiru liu kapasidade, nune’e labele hamosu asidente tráfiku durante viajan ba selebrasaun loron finadu.
DILI: Ministeriu Agrikultura, Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF) asina kontratu ho Kompaña China Civil Engineering Constrution Cooperation (CCECC) hodi halo konstrusaun projeitu eskema irrigasaun iha Sahen Munisipiu Manatutu ho Manufahi.
Ba kompañeiru, Kamarada, Belun sira hotu mak ha’u respeita, tane bé aas, no ha’u hahi’i, hosi rai-ulun to’o rai-ikun, hosi tasi-feto to’o tasi-mane—mai ita orgullu hamutuk, orgullu ida ne’ebé tenke apresia kontribuisaun hotu-hotu hosi líder sira hahú hosi Saudozu Prezidente Nicolau Lobato to’o agora (hosi líder governasaun primeiru governu konstitusional to’o agora (Xanana Gusmão nu’udar Primeiru-Ministru no Ramos-Horta nu’udar Prezidente Repúblika), ho sira nia esforsu tomak lori vitória boot ne’ebé mundu hatene no fó atensaun másimu iha momentu istóriku ne’e, hanesan haktuir ona iha títulu artigu ne’e, maibé uluk nana’in ha’u hakarak atu dehan katak, artigu ida ne’e la reprejenta instituisaun ne’ebé ha’u hakna’ar an bá, maibé ne’e nu’udar opiniaun pesoal tanba iha Liberdade ba espresaun ninian, ne’ebé haktuir nanis ona iha Konstituisaun RDTL. Karik iha liafuan ruma ne’ebé la monu ita-hotu nia laran karik, antes halo leitura kompleta, ha’u husu ita-boot sira nia perdaun, tanba nu’udar umanu la sees hosi sala ne’ebé iha.
DILI: Loron 2 fulan-Novembru nu’udar loron espesial ba matebian sira, iha ne’ebé familia matebian sira vizita rate hodi sunu lilin no karii aifunan hodi hanoin fali memoria matebian sira nian durante moris iha mundo.
MALÁZIA: Prezidente Republika José Ramos Horta sente triste haree setór saúde iha Timor-Leste ne’ebé grave tebes, tanba Governu la dun tau atensaun masimu ba fasilidade sira iha Óspital Nasional Gúido Valadares no Óspital referral sira, inklui vensimentu ba mediku sira ne’ebé kontribui ona durante ne’e.
MALÁZIA: Prezidente Repúblika José Ramos Horta husu ba Governu atu tau prioridae ba setór prinsipál sira ne’ebé bele dezenvolve ekonomia no aselera dezenvolvimentu ho lais.
Kuala-Lumpur:Prezidente Repúblika, Jose Ramos-Horta, partisipa iha resepsaun importante ida iha Sentru Konferénsia KLCC iha Kuala Lumpur, Malázia (27/10/2025).
Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ho orgullu oferese resepsaun ne’e hodi selebra formalmente admisaun istórika Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN).
Eventu ne’e haree Timor-Leste simu Xefe Estadu no Governu sira husi nasaun membru ASEAN seluk, ne’ebé marka momentu signifikativu orgullu nasionál no susesu diplomátiku nian. Prezensa Prezidente Ramos-Horta hamutuk ho Sekretáriu Jerál Nasoins Unidas, António Guterres, no Prezidente Konsellu Europeu, António Costa, hatudu lideransa unifikada bainhira Timor-Leste formalmente tama iha palku rejionál nu’udar membru da-11 bloku ne’e nian.
Nu’udar anfitriaun, Primeiru-Ministru Xanana Gusmão hato’o diskursu ne’ebé komovente no komprehensivu, hodi espresa agradesimentu kle’an ba apoiu ne’ebé simu durante nasaun nia viajen ba adezaun no konvida bainaka hotu atu fahe kultura riku Timor-Leste nian liuhusi múzika no aprezentasaun kultura. Espíritu fraternidade ne’e hetan mós rekoñesimentu husi Primeiru-Ministru Malázia, Dato' Seri Anwar Ibrahim, ne’ebé kongratula Timor-Leste no asegura ninia fatin nu’udar "parseiru reál, funsionál, no efetivu" iha komunidade ASEAN nia laran. Prezidente Ramos-Horta ko’alia ho lider sira seluk durante resepsaun ne’e, hodi hametin lasu amizade no kooperasaun ne’ebé sei define papel Timor-Leste nian iha rejiaun ne’e.
Ba Prezidente Ramos-Horta, Laureadu Nobel da Paz no defensór ba integrasaun rejionál durante tempu naruk, eventu ne’e reprezenta realizasaun aspirasaun nasionál ne’ebé mehi kleur ona. Ida-ne’e sinifika kompromisu totál Timor-Leste nian atu abrasa prinsípiu sira Karta ASEAN nian no kontribui ho konstrutivu ba objetivu komun rejiaun nian ba dame, estabilidade, no prosperidade ekonómika. Prezidénsia iha konfiansa katak eventu ne’e marka inísiu ba kapítulu foun no vibrante ida, ne’ebé Timor-Leste sei hamriik nu’udar parseiru ativu no dedikadu hodi harii Sudeste Aziátiku ida ne’ebé forte no unidu liután.
MALAZIA: Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão konsidera adezaun Timor-Leste bá ASEAN la’ós dalan nia rohan ona, maibé ne’e hanesan inísiu bá faze foun responsabilidade no oportunidade nian, tanba Timor-Leste iha intensaun atu sai kontribuinte ativu bá estabilidade rejionál, kooperasaun ekonómika no integrasaun finanseira.
HAFOIN dekada rua ukun an, ikus mai Timor-Leste hetan duni ninia ‘uma foun’ iha rejiaun ne’ebé ‘mehi ona’ desde tempu naruk: ASEAN. Pasu kiik ida iha palku diplomasia ne’e sai marka rohan ba viajen naruk durante tinan 14, dezde nasaun ne’e hato’o pedidu sai membru iha tinan 2011.
Simeira ASEAN ba dala 46 liu ba iha Kuala Lumpur, Primeiru Ministru Malázia deklara ba públiku katak, Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN (full member) sei ofisializa iha Simeira ASEAN ba dala 47 iha fulan Outubru 2025. Tuir mai, Governu da sia organiza grupu traballu inter-ministerial nu'udar responsavel ba implementasaun rekomendasaun ne'ebé deside iha Simeira ASEAN 46 iha Malázia.
MALÁZIA: Momentu istóriku, Timor-Leste (TL) partisipa ba-dala uluk iha Simeira Association of Southeast Asian Nations (ASEAN) ba dala-47 ho tema “Inkluzividade no Sustentabilidade” hafoin ofisialmente adere nu’udár Estadu membru ba dala-11, iha Sentru Konvensaun Kuala Lumpur (KLCC).