DILI: Ekipa Futeból Femenina S'amuser Football Club (Fc), susesu sai kampiaun ba Primeiru Divizaun Liga Futeból femenina Timor-Leste (LF-FTL), epoka 2025, hafoin empata ho nia adversáriu ekipa AD SLB ho golu 0-0, iha kampu futeból Demokrasia Dili, domingu ne'e.
Klubu S'amuser fahe pontu ho nia adversáriu AD SLB no aumenta pontu sae ba 45, iha tabela klasifikasaun jogu primeira divizaun LF-FTL. Enkuantu AD SLB aumenta de'it pontu ba 43, nune'e automatikamente S'amuser sai kampiaun ba kompetisaun jogu LF-FTL epoka 2025-2026 nian.
Iha jogu primeira parte, AD SLB domina liu jogu, hodi lansa xutu ameasa barak maibe liga defeza S'amuser la fo oportunidade ba AD-SLB atu produs golu ruma.
Ekipa ne'ebé lideradu husi Treinadór Filomeno Junior ne'e hatudu mental jogu kompetetivu, nune'e bele produs golu hodi gaña vitoria, maibe to'o minutu 45 termina ekipa rua hela ho skore 0-0 empata.
Hakat ba segundu parte, AD SLB kontinua domina bola no hatudu performa ne'ebe di'ak hodi lansa xutu barak liu, maibe sutu sira ne'e sei antisipa husi rede S'amuser nian.
Ho rezultadu empata ne'e, ikus mai Ekipa AD SLB tenke hankaneak ba S'amuser nia vitoria hanesan kampiaun.
Prezidente FFTL, Nilton Telmo Gusmão, apresia ho partisipa klubu sira nian iha LF-FTL. Nune'e ohin bele hetan ona ekipa ne'ebe kampiaun.
“Ita konsege konklui ita nia primeiru epoka ho di'ak no ohin ita hetan ona kampiaun ba atividade Liga Futeból femenina Timor-Leste mak ekipa S'amuser. Nune'e Hau hato'o parabéns ba estrutura klubu inklui jogador sira hotu, tanba sira nia esforsu no dedikasaun mak ohib sai nu'udar kampiaun,” Katak nia ba jornalista sira, iha kampu FFTL Bairo dos Grilhos, Domingo (23/03).
Nia subliña, durante epoka ida FFTL organiza Liga Femenina, konsege produs jogadór lubuk ida ne'ebe ho kualidade.
“Ita espera katak atividade sira hanesan ne'e bele motiva liu tan feto nia partisipasaun iha futeból,” Katak nia.
Aliende, euforia partisipasaun sosiedade hadomi futeból boot tebes, ida ne'e enkoraja FFTL atu kontinua kria atividade futeból iha Timor-Leste.
Iha fatin hanesan, Sekretáriu Jerál ekipa AD SLB, Domingos Caero, parabeniza ekipa S'amuser, tanba sira esforsu ho defensive, nune'e AD SLB la konsege produs golu ruma.
“Maibe hanesan jerente klubu, ami louva ba ho ami nia jogadór, tanba hatudu jogu ne'ebe desesivu duni,” Nia dehan
Maibé, nia dehan, iha jogu 90 minutu AD-SLB domina jogu, maibe sorte mak la iha ida ne'e mak lalaok futeból nian.
“Maibe hanesan Jerente Klubu, ami louva ba ho ami nia jogadór sira, ami mos prepara ona planu oinsa hasoru Liga ne'e sei akontese iha fulan-juñu mai,” Nia dehan.
Entretantu Kapitaun Ekipa S'amuser, Odelida Martins subliña, kampiaun ne'ebé ekipa hetan, tanba suporta másimu husi familia no adeptus sira.
“Ha'u hakarak hato'o obrigadu ba adeptus sira no mos ba ha'u nia familia ne'ebé mak apoiu masimu tebes ba ami, nune'e ohin ami bele sai kampiaun,” Nia espresa.
Kapitaun ne'e promete, sei kontinua fó motivasaun ba jogadór U-17 no U-23 ne'ebe inklina iha ekipa referidu, atu kontinua hatudu performa ne'ebe di'ak iha jogu epoka 2026-2027.
Purtantu Ekipa Kampiaun S'amuser hetan premiu hanesan medalla, tasa LF-FTL no osan ho monatante rihun $15.000.00 ho trofi ida.
FFTL deklara LF-FTL daruak se akontese Juñu
Purtantu, Prezidente Federasaun Futeból Timor-Leste (FFTL), Nilton Telmo Gusmão, deklara epoka daruak Liga Futeból femenina Timor-Leste (LF-FTL) sei kontinua hikas iha fulan-Juñu tinan ne'e.
“Nudar prezidente, Ha'u solisita ba asosiasaun futeból femenina atu kontinua organiza ita nia epoka daruak iha fulan-juñu nia laran,” Katak nia.
Aliende ne'e, nia mos enkoraja klubu sira atu kontinua prepara an, nune'e bele kompete di'ak liu tan iha epoka daruak 2026-2027.
“Ha'u husu klubu hotu-hotu, atu nafatin prepara an, nune'e bele kompete iha epoka daruak ne'e sei akontese iha fulan-juñu ne'e, atu ita bele hadi’a ita nia futeból iha ita rain,” Nia informa.
Tuir nia, dadaun ne'e euforia futeból femenina la diferente ona ho futeból mascolinu nian, tanba ohin loron futeból femenina atmosfera diferente tebes.
“Ita haree Futeból Femenina ohin loron iha mundu nia atmosfera ida diferente, futeból ida ne'ebe kampta tensaun ema nian, liu-liu sosiedade hadomi futeból,” Nia esplika.
Lideransa Masimu FFTL ne'e, hatutan nia parte simu ona rekomendasaun husi Asosiasaun futeból femenina, no iha ona konkluzaun ida katak tinan ne'e sei redus numeru klubu husi 10 ba klubu 8 de'it.
“Atu ita bele hetan klubu sira ne'ebé iha kondisaun, atu bele iha kompetisaun ida másimu liu tan, nune'e ba epoka daruak ha'u fiar katak ita sei organiza atividade ne'e di'ak liu tan,” Nilton hakotu.
AILEU: Governu liuhusi Ministru Agrikultura, Pekuaria, Peska no Floresta (MAPPF), Marcos da Cruz, ne'ebé akompaña hosi Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandino Vieira da Costa, selebra loron mundiál floresta ba datoluk ho tema “floresta e Economia”, iha Lagoa Seloi Kraik, Munisípiu Aileu.
DILI: Prezidente no Laureadu Nobel ba Pás José Ramos-Horta hala’o enkontru servisu privadu ho Prezidente Repúblika Indonézia nian ba dala lima, Ibu Megawati Soekarnoputri, iha ninia rezidénsia ofisiál iha Jakarta.
DILI: Prezidente Bee Timor-Leste, Empreza Publiku (BTL,E.P) Gustavo da Cruz, deklara, durante ne’e komunidade balu labele asesa ba bee moos, tanba alargamentu estrada afeta direita ba iha distribuisaun bee moos iha Munisípiu Dili, maske nune’e BTL nafatin asegura hodi komunidade sira nafatin asesu ba bee-moos.
DILI: Ministériu Saude (MS) hamutuk ho parseiru sira hanesan Fundasaun Alola, Universidade EPICC, UNFPA halo sosializasaun ba iha membru militar femenina no espoza FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) kona-ba importansia prevensaun no kombate moras kankru servikal nomos kankru mamae.
DILI: Selebrasaun loron mundiál Bee-Moos ba dala-34, Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL,E.P) sei kontinua halo esforsu ho másima hodi mellora bee-moos ba komunidade sira iha Munisípiu hotu no mós Dili laran.
DILI: Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) lansa relatóriu dezempeñu ekonómiku Timor-Leste 2025, nune’e akompana halo dialogu entre Governu ho setór privadu.
DILI: Organizasaun Naun Governamentál Hali Ba Dame ho Fundadaun Mahein apoiu anula totál rekrutamentu dahuluk 2025, nune'e loke hikas rekrutamentu PNTL.
DILI:Embaixadór Republika Indonézia iha Timor-Leste, Okto Dorinus Manik, sei fila husi nia misaun diplomátika iha Timor-Leste no prepara atu kontinua servisu iha Papua New Guinea, hafoin remata mandatu durante tinan haat resin.
DILI: Defensora Publika Brazileira na’in rua, Ludmylla Mariana Anselmo no Kelery Dinarte da Páscoa Freitas,to’o ona iha Timor-Leste iha fulan Marsu ne’e, ho objetivu atu reforsa kualidade servisu iha setór justisa durante períodu tinan ida.
DILI: Promosaun deviza ba Ofisiál Superiór Polisia Nasional Timor-Leste na’in 62 iha Sentru Formasaun Polísia Komoro, Sabadu (21/03), hamosu polemika hafoin ofisiál feto ida, Superintendente Polísia Julia da Gama, deklara katak nia hetan diskriminasaun iha prosesu ne’e.
Iha serimónia ne’e, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, husu atu instituisaun PNTL promove nafatin igualdade jéneru no fó oportunidade boot liu ba feto sira iha promosaun no lideransa.
“Ha’u horseik hasoru Sekretáriu Estadu Igualidade husu dehan ‘aban ba ka la’e?’,(SEI dehan) ‘ha’u lakohi ba tanba fó promosaun ne’e feto ida de’it, ne’e mak ha’u la bá’. Ne’ebé iha rekrutamentu no buat sira ne’e ha’u hatene, fofoun imi iha tinan 26 liu ba kotuk ne’e imi la enkoraja feto sira sai polísia, ikus ne’e loke dalan ona ba sira atu tama,” dehan PM Xanana.
Xanana dehan, iha ninia observasaun durante formaturaba promosaun deviza ne’e, feto ida ka rua de’it, maibé to’o ikus mak hetan grupu ida feto hotu de’it, nune’e nia sente kontente, inklui banda mós feto na’in rua mak iha laran.
“Ne’ebé ama sira ne’ebé sai Ajente Polísia servisu ho di’ak, hanorin malu ho mane sira, ba komunidade sira lalika uja kedas forsa ka ameasa, hamaus, ita-nia servisu mak ida ne’e, kria kondisaun iha hahalok oinsá atende nian,” nia hatete.
Polisia Feto ne’ebé sente diskriminadu
Maske nune’e, iha sorin seluk, Superintendente Polísia Julia da Gama kestiona transparénsia no justisa iha sistema promosaun.
Superintendente Polisia Julia da Gama lamenta ho desizaun Komandante Jerál PNTL, Komisáriu Jerál Polísia Henrique da Costa, ne'ebe solisita ba Ministru Interiór, Francisco da Costa,hodi esklui nia husi lista promosaun deviza.
Tuir dadus fiksa husi Ministeriu Interiór ne’ebé públika iha 19 Marsu, ofisiál Superiór na’in 63 mak sei hetan promosaun deviza.
Maibe, iha minutu ikus, Komandante Jeral PNTL liu husi despaisu ida ne’ebé hato’o ba Ministru Interior hatete katak la autoriza Superintendente Polísia Julia tuir promosaun deviza.
“Ha’u hetan despaixu husi Gabinete Komandante Jeral PNTL Komisariu Henrique da Costa.Ha’u la hetan asinatura husi see-see, Sesta 20 Marsu hale’u tuku 11:10 oras Timor-Leste, deside ha’u tenke sai husi liña formatura, labele hetan oportunidade iha promosaun diviza ne’e, mais nu’udar Polísia feto ne’ebe matenek sempre kumpre,” dehan Julia ba jornalista sira hafoin partisipa iha serimonia promosaun diviza.
Nia duvida ho desizaun ikus Komandu Jerál PNTL nian hodi la envolve nia iha promosaun idane’e, maske iha Ofisiál Superiór Polísia na’in 62 ne’e balun iha hela kazu iha Tribunál.
Nia mós kestiona tanbasa pesoal sira ho inisial BZ no AQ ne’ebé suspeita ba kazu falsifikasaun dokumentu ba veteranu nian no iha mós ofisiál superior Polisia ho inisiál DM no IC ne’ebé suspeita ba kazu infrasaun disiplinar rejista hela, maibé sira iha oportunidade atu hetan promosaun diviza la ho estatutu demoradu.
Nia mós sente duvida tanba pesoal balun ne’ebé hetan promosaun komete iha kazu krime faan kombustivel PNTL nian no daudaun ne’e ninia kazu iha hela tribunal, maibé ninia estatutu promosaun ne’e la demorandu.
“Infelizmente ha’u ladun kontente ne’e mak ha’u haree despaixu ne’e mai direita loos ha’u de’it. Ha’u-nia hakarak ne’e transparente. Tenke halo prosesu ida ne’ebé ekilibriu no profissional,” nia hatete.
Nia konsidera, promosaun deviza ba tinan ne’e hamosu diskriminasaun boot ida ba feto.
Kona-ba razaun ninia promosaun demoradu, Julia dehan, nia kazu foin rejistu iha 24 Fevereiru 2026, maibé nia kazu ne’e laos krime agravadu ka omesidu.
“Ha'u laos (hanesan) balun be faan kupon ulun hitu, kada kupon rihun ida, ne'e kualidade ida ne'ebé mais agravadu.Ha'u lakoalia kontra orden, maibé ha'u kontra direitu ida ne'ebé ke hetan la posibilidade loron ohin,”katak nia.
Maske nune’e, nu’udar ofisiál Superiór PNTL nia la sente tristeba desizaun ne'e, maibé nu'udar membru PNTL nia sente lakon konfiansa ba nia Komandante.
“Tanba sa tenke triste feto ne'ebé mak brani luta hasoru diskrimisaun, tenke foti risku, tanba nia hatene katak nia halo ona, nia fuan boot atu simu nafatin ninian gravidade risku sira ne'ebé iha, entaun ha'u hatete katak ha'u lalakon oportunidade mais ha'u lakon konfiansa de'it,” katak nia.
Julia deklara, nia koalia sai kestaun ne’e laos de’it ba ninia an, maibé mós ba feto hotu-hotu ne’ebé haknar an iha PNTL ne’ebé dezanimada no diskriminadu ba desizaun ne’ebé Komando foti.
Tuir nia, lei sira ne’ebé eziste, husi regulamentu disiplinar PNTL to’o Konstituisaun Repúblika hatuur katak bainhira ema ne’e kondenadu tiha ona mak foin bele impede ninia prosesu tomak.
“Bele hatete katak pasajen ida importante, infrasaun displiñar ne'ebé ha'u hetan la sura ba kotuk maibé sura fali mai oin,” nia lamenta.
MI: Nia kazu iha hela prosesu investigasaun
Ba kestaun ne’e, Ministru Interiór Francisco da Costa Guterres hatete, despaixu ba Superintendente Polísia Julia da Gama ne’e demora tanba nia tenke rezolve uluk ninia problema.
“Kazu ne’e ha’u labele dehan sai.Tanba nia problema iha hela prosesu investigasaun nia laran entaun husu tau demora. Signifika nia sei la promove, husik prosesu ne’e hotu.Ohin despaixu ne’e imi rona to, durante fulan ualu kazu ne’e hotu ka la hotu nia tenke hetan pomovidu,” katak nia.
Kona-ba kazu husi ofisial superior seluk ne’ebé kontinua hetan promosaun, Ministru ne’e dehan, labele kompara Julia nia problema ho kazu seluk.
“Lae ita-boot labele kompara Komandante B***lo nian ne'e buat selukida.Ha'u la simu karta ruma iha ha'u-nia meza leten kona Komandante B***lo nian. Ha'u so simu de'it karta ne'e ba señora ne'e,” dehan nia.
Tanba ne’e, Ministru hatutan, bazeia ba karta ne’ebé nia simu, nia fó prazu fulan ualu ba Superindenten Polisia Julia hodi rezolve nia problema mak foin halo promosaun ba nia.
“Ha'u labele ko'alia sai-nia problema ne'e todan ka kaman, mais karta ne'e mai prosesa i iha oito meses hotu ka la hotu nia tenke ser promovidu. Ne'e iha despaixu klaru, ne'ebé ha'u la simu karta husi seluk, ha'u simu karta ida ne'e de'it,” katak nia.
PM husu hadook an husi GAM
Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, husu ba ofisial superior PNTL na’in 62 ne’ebé hetan promosaun deviza labele mete iha Grupu Arte Marsiais, maibé servi de’it ba povu no nasaun.
Tuir Xanana, membru PNTL ne’ebe mete GAM,bainhira ba sae tiha sinturasun foun no fila mai, fahe fali joven sira, to’o família barak fahe malu, entre aman ho oan,tanba de’it aman pertense bá grupu ida no oan pertense bá grupu seluk,ne’ebé halo família ne’e la rona malu.
Bainhira governu dasia foti desizaun atu taka GAM no problema mosu entre grupu ida ho grupu seluk, bolu Polísia mai atu halo atuasaun, Polísia ne’e pertense mós iha grupu ida entre grupu sira ne’e.
Ho nune’e, atuasaun ne’e laiha ona ekilíbriu, grupu seluk ne’ebé rahun didi’ak mak sala fali tanba Polísia pertenese bá grupu seluk ne’e.
“Tanba ne’e mak ha’u husu apelu boot tebtebes baita tomak atu defende povu ida ne’e. La’ós atu ajuda fali joven sira ne’ebé lakon tiha ona konsiénsia atu estraga malu fali iha sosiedade nia le’et,” katka nia.
PM Xanana hatutan, Governu mós halo hela análiza bá Intsituisaun PNTL kona-bá saida mak halo ona duranteninia ezisténsia, saida mak di’ak ona, no saida mak seidauk di’ak hodi buka kurize.
Iha biban ne’e, PM Xanana husu mós ba PNTL atu iha ninia atuasaun sira tenke respeita sidadaun sira liu husi ko’alia ho sira no lalika uza violénsia.
“Ida ne’e mak ita-nia ezersísiu hodi hanorin ita-nia povu, joven sira no sosiedade tomak oinsá ita bele moris iha dame nia laran. Ita kaer mesak ita-nia kuda talin, imi iha obrigasaun boot-liu bá iha prosesu dame,” dehan Xefe Governu ne’e.
Iha demokrasia nia laran, Xanana hatete, labele proibi ema atu hakilar tuun-sa’e, maibé mós nu’udár Polísia tenke prepara an atu responde situasaun sira ne’ebé ema balun organiza karik atu hanoin aat bá rai ne’e.
“Tanba ne’e bá Komandu no seksaun sira hotu ne’ebé Polísia kobre, husu atu tuur hamutuk nafatin ko’alia bá malu hodi halo prevensaun,” nia husu.
Iha fatin hanesan, Komandante Komandu Munisípiu Dili, Komisáriu Asisténte Orlando Gomes hatete, ho promosaun ida ne'e labele sai orgullu ida, maibé sai sasukat ida hodi mellora servisu ne'e di'ak liu.tan.
“Ha’u ohin promove husi postu Superinte Xefe Polísia ba Komisáriu Asisténte Polísia.Ho promosaun ida ne'e aumenta responsabilidade morál hodi ita hakas aan liu tan mellora servisu ne'ebé di'ak ba nasaun no povu,” dehan nia.
Nu’udar ajente PNTL, Orlando kompromete sei serbisu tuir Lei no orden no leál ba orientasaun Komandu.
“Ha'u hanesan komandante sei enkoraja hodi husu ba membru hotu atu serbisu tuir lei no orden,” katak nia.
Entretantu, Promosaun Ofisiais Superiores PNTL na’in 62 ne’e kompostu husi Promosaun Superintendente Asistente Polísia bá Superintendente Polísia na’in 23, Superintendente Polísia bá Superintendente Xefe Polísia na’in 22, no Superintendenre Xefe Polísia bá Komissáriu Assistente na’in 17.
DILI: Entre iha fulan Junu tinan ne’e, akademia militar konjunta lokaliza iha Munisipiu Aileu hahu primeira aula ba militar F-FDTL na’in-60.
DILI: Ministru Defeza, Donaciano do Rosário da Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik’ hateten, Ministeriu Defeza prevene osan tokon US$ 5 hodi halo manutensaun ba ró patrullamentu Jaco no Betano.
DILI: Ministru Defeza, Donaciano do Rosário da Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik’ hateten, Governu Rúsia hato'o prontidaun hakarak establese portofoliu kooperasaun embrela ho Timor-Leste iha dominiu defeza.