DILI: Prezidente Komisaun Supervizasun ba Rekrutamentu Kandidatu foun PNTL 2025, Paulo Assis Belo informa, ekipa supervizasun deteta polísia nia oan hamutuk na’in 71 okupa númeru kiik iha lista rekrutamentu vaga ba membru PNTL foun.

Comment

DILI: Reprezentante Banku Mundiál iha Timor-Leste, David Freedman, husu governu atu tau atensaun makaas ba impaktu sira husi funu iha Mediu Oriente ne’ebé bele afeita ekonomia Timor-Leste. Tuir nia konflitu ne’e iha potensia boot atu fó presaun ba ekonomia global, liu-liu liu husi hasa’e folin mina no konbustivel.

Comment

DILI: Provedor Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’ hatete, setór saúde iha Timor-Leste kontinua enfrenta problema sira tanba falla jestaun husilideransa superior sira, ne’ebé tuir nia sai fator boot ne’ebé halo instituisaun sira la iha kapasidade atu rezolve difikuldade sira ne’ebé iha.

Comment

DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, husu autoridade munisipál, diretór servisu munisipál, administradór postu administrativu, autoridade lokál no intelektual sira iha Munisípiu Ainaro atu prepara-an didi’ak hodi simu implementasaun desentralizasaun podér lokál ne’ebé Governu sentrál planeia atu hahú iha tinan 2027.

Mensajen ne’e hato’o iha ambitu diálogu ‘Haree Besik Servisu Munisipál Ainaro husi Rezultadu Avaliasaun Kondisaun Mínima’, tuir komunikadu imprensa ne’ebé Jornal INDEPENDENTE asesu, Kuarta (11/03).

Iha sorumutu ne’e, Xefe Governu subliña katak preparasaun ne’ebé di’ak presiza hahú husi hadi’a liña koordenasaun no servisu hamutuk entre estrutura munisipál hotu.

“Ita tenke hadi’a ita-nia an. Ha’u apresia tebtebes tanba imi mai husi suku hotu-hotu. Suku sira aprezenta planu hodi ita hamutuk buka hadi’a. Ha’u fiar imi, povu mós fiar imi tanba povu mak hili imi,” dehan Xanana.

PM mós husu autoridade sira atu hametin unidade no evita konflitu iha servisu fatin.

Tuir nia, autoridade sira labele soran malu, hafuhu malu ka provoka malu, maibé tenke servisu hamutuk ho objetivu ida de’it: serví povu no dezenvolve rai Ainaro.

“Ita servisu ho hanoin ida de’it atu serví povu. Ho ne’e, Ainaro bele sai ezemplu ba munisípiu sira seluk,” nia hatete.

Xanana mós husu atu iha sorumutu refere hotu-hotu hasai kompromisu atu serví rai no povu Ainaro.

Nia dehan, kompromisu ne’e importante atu husik eransa di’ak ba jerasaun foun sira ne’ebé sei kontinua lidera governasaun lokál iha futuru.

Iha fatin hanesan, Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Tomas do Rosário Cabral subliña, problema prinsipál iha governasaun munisipál Ainaro mak falta koordenasaun entre lideransa sira.

Nia hatete, diretór servisu munisipál sira presiza hadi’a koordenasaun no tenke obedese orientasaun husi Prezidente Autoridade Munisipál (PAM).

“Ha’u akompaña imi no haree katak imi falla iha koordenasaun. Tenke hadi’a liña koordenasaun, liu-liu entre diretór servisu munisipál sira,” dehan Tomas.

Ekipa Avaliasaun Kondisaun Mínima (AKM) mos rekomenda atu hadi’a jestaun administrativa no finanseira iha munisípiu ne’e.

Rekomendasaun hirak ne’e mak hanesan: kria sistema kontrolu finanseiru hanesan livru kaixa, la’o tuir Standard Operational Procedure (SOP), publika informasaun relevante iha Portal Munisipál, no kria planu aprovizionamentu ho aprovasaun husiMAE iha inísiu tinan fiskál

Iha parte administrasaun, munisípiu mos presiza reorganiza sistema arkivu no hadia koordenasaun institusionál iha nivel munisipál.

Atu ajuda munisípiu Ainaro prepara simu desentralizasaun, MAE sei fó asisténsia téknika iha tinan 2026.Asisténsia ne’e inklui apoiu husiUnidade Apoiu Tékniku atu asegura kualidade iha planu, implementasaun no rezultadu programa sira.

Aleinde ne’e, INAP, DGDGL no DGSMAL mos sei organiza formasaun jenérika no téknika ba estrutura autoridade munisipál no postu administrativu sira husi fulan Fevereiru to’o Novembru 2026.

Ainaro deklara prontu simu podér lokál

Iha diálogu ne’e, Prezidente Autoridade Munisípiu Ainaro, Manuela Georgina Carmo Bucar Corte Real, aprezenta perfil no potensia munisípiu ne’e ba Primeiru-Ministru no ministru sira.

Apresentasaun ne’e inklui dadus kona-ba dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál, infraestrutura no kapasidade institusionál, inklui rekursu umanu, rekursu naturais, orsamentu no koordenasaun administrativa.

Iha okos, PAM Ainaro deklara katak munisípiu Ainaro prontu ona atu simu implementasaun podér lokál ne’ebé Governu sentrál planeia atu hahú iha tinan 2027.

Polítika desentralizasaun ne’e bazeia ba Lei Núm. 3/2016 kona-ba Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, ne’ebé nia objetivu maka hametin demokrasia lokál, hasa’e partisipasaun povu iha tomada desizaun, hadi’a efisiénsia servisu públiku, promove dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, no hamenus sentralizasaun iha kapitál.

Munisípiu Ainaro atualmente iha postu administrativu haat, suku 21 no aldeia 131 ho totál populasaun 84.607 ema husiuma-ka’in 18.223.

Comment

DILI: Serimónia abertura ofisiál ba Fórum Globál Baku XIII, ne'ebé hala'o iha Palásiu Gulustan iha Azerbaijaun,   Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta reprezenta Timor-Leste apelu urjente páz, justisa no protesaun ba direitus umanus iha krize globál ne’ebé sa’e maka’as.

Comment

DILI: Autoridade Protesaun Sivil (APS) ho ajénsia Similie husi Indonézia  asina akordu haforsa sistema alerta sedu iha Timor-Leste, bainhira mosu dezastre naturais, nune’e komunidade sira dook an husi fatin risku.

Comment

DILI: Governu liu husi Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) sei la tolera Traballadór Timor-oan sira-ne’ebé involve an iha organizasaun arte-marsiais komete krime iha rai-li’ur.

Comment

DILI: Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) hamutuk ho Ajensia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA), iha Timor-Leste organiza workshop nasionál ba planu estratéjiku komunidade sósiu-kulturál (Inglés-ASCC) ba tinan 2026-2035.

Comment

DILI: Sekretáriu Estadu Kooperativas (SEKoop), Arsénio Pereira da Silva hamutuk ho Administradór Postu Administrativu Loes, Francisco Xavier dos Santos no Grupu Haburas, hala’o atividade kolleta Bafo kayrala  ho medida ektáres tolu iha Suku Guisu, Postu Administrativu Loes, Munisípiu Likisa.

Iha atividade kolleta ne’e realiza ho objetivu atu hatudu katak Bafo kayrala hanesan ai-han lokal ida ne’ebé iha potensia boot atu hasa’e produsaun agríkola no kontribui ba seguransa ai-han iha Timor-Leste.

Iha ninia intervensaun, Sekretáriu Estadu Kooperativas, Arsénio Pereira husu ba produtór sira atu produz ho kuantidade boot hodi bele fornese ba demanada merkadu ne’ebé iha.

 Nia mós fó parabéns ba kamponez no produtór sira tanba produsaun bafo kayrala hatudu rezultadu diak.

“Hau dezafia nafatin ba ita boot sira atu produz ho kuantidade boot, labele hektáre ida ka rua deit, hodi bele fornese ba demanada merkadu hanesan merenda eskolar no mós ba kompania Heineken atu uza ba produsaun serveja iha tinan oin,” hateten SEKoop liu husi komunikadu ne’ebé Media INDEPENDENTE asesu husi Média SEKoop, Kuarta (11/04).

Nia mós enkoraja produtór sira atu kontinua produz produtu agríkola seluk hodi nune’e bele ajuda hasa’e rendimentu família sira, liu-liu iha área rural.

Enkuantu, Bafo kayrala la’ós deit uza ba konsumu ema nian, maibé mós bele transforma sai matéria prima industriál atu produz sasoro, paun, biskuit no produtu seluk. Resídu husi produsaun ne’e mós bele uza hanesan han ba animal sira.

Iha tempu hanesan, Administradór Postu Administrativu Loes, Francisco Xavier dos Santos, agradese ba Sekretaria Estadu Kooperativas, tanba bele implementa programa agríkola iha área Loes hodi motiva produtór sira atu kuda produtu agríkola ne’ebé iha valor ekonómiku no uza área produtivu sira ne’ebé durante ne’e abandona hela.

Tuir dadus husi funsionáriu sira iha Munisípiu Likisa, rai ne’ebé prepara ba atividade agríkola ne’e hamutuk ektáres 37, no Grupu Haburas kuda ona bafo kayrala iha hektáres tolu no sei kontinua tan to’o ektáres 7.

Purtantu, durante tinan ida ne’e, Sekretáriu Estadu Kooperativas mós halo atividade kolleta bafo kayrala iha munisípiu sira seluk hanesan Aileu, Ermera, Lautém, Bobonaro no Likisa, no semana ida ne'e sei hala’o atividade hanesan iha Munisípiu Baukau.

Entretantu, seremónia kolleta ne’e marka mós ho prezensa Diretór Jerál SEKoop, Olderico Lopes, Xefe Gabinete Francisca L. de Araújo Simith, Autoridade lokal sira, Prezidenti MOKATIL Munisípiu Likisa no mós produtór sira iha área refere.

Comment

DILI:Sekretáriu Estadu Igualidade rejista kazu violénsia domestika hamutuk 1.182 no kazu abuzu 249 sexuál ne’ebé akontese durante tinan 2025. Kazu hirak ne’e mai husi munisípiu 13 no Rejiaun Administrativu Espesiál Oekusse-Ambeno.

Comment

Página 1 de 644

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« March 2026 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31