DILI:Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão deklara, Governu deside loke fila fali prosesu rekrutamentu ba kadetes Polísia Nasional Timor-Leste, hafoin mosu manifestasaun no alegasaun kona-ba sistema familiarizmu iha lista aprovadu.
DILI: Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) servisu hamutuk ho Governu liu husi Ministériu Koordenador Asuntu Ekonomiku no Asaen Developmet Bank, organiza atividade konsultasaun publiku kona-ba ezbozu dekretu lei protesaun konsumidór finanseiru.
DILI: Hospital Nasional Guido Valadares fó klarifikasaun relasiona ho preokupasaun husi Parlamentu Nasionál kona-ba kazu pasiente labarik ne’ebé mate iha ospitál, hodi afirma katak atendimentu médiku hotu-hotu bazeia ba diagnósa no protokolu profisionál.
LAUTEM: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, apela ba autoridade munisipál no intelektuál sira iha Lautém atu kompriende ho lolos katak polítika desentralizasaun podér lokál la’ós atu ukun, maibé atu dezenvolve poténsia no hamenus ki’ak iha rai laran.
DILI: Ministériu Petróleu no Rekursu Minerais garante katak stok kombustível iha Timor-Leste sei nafatin seguradu ba fulan rua oin mai, maski presu kombustível iha merkadu lokal bele hetan impaktu husi subida presu petróleu brutu no gas iha merkadu mundiál.
Ministru Francisco da Costa Monteiro hatete, situasaun atual seidauk tama iha faze kritiku, maibé governu kontinua halo monitorizasaun atu asegura fornesimentu nafatin estavel.
“Stok kombustível iha Timor-Leste di’ak hela no sei sufisiente ba fulan rua oin mai. Klaru katak presu sei hetan impaktu, maibé governu sei buka dalan atu presu ne’e labele fo presaun boot ba ekonomia nasional,” nia hateten ba jornalista sira iha edifísiu MPRM, Farol, Tersa (17/03).
Ministru esplika, subida presu ne’e liga diretamente ho situasaun iha merkadu internasionál, liu-liu tanba problema fornesimentu iha refenaria sira iha Tailándia, Singapura, Koreia no Xina, ne’ebé hetan impaktu husi diminuisaun petróleu iha merkadu mundiál relasiona ho konflitu iha Medio Oriente.
“Timor-Leste hanesan nasaun ki’ik, dinamika merkadu mundiál barak la iha ita nia kontrolu. Ita espera situasaun ne’e bele normaliza lalais atu presu sira fila fali ba kondisaun normal,” nia dehan.
Atu responde ba situasaun ne’e, MPRM halo ona koordenasaun ho Autoridade Nasional Petróleo (ANP), Timor Gap, no empreza importador sira atu diskute medida preventivu.
Ministru Francisco subliña, governu sei prontu atu foti medida apropriadu karik presu petróleu kontinua sa’e.
“Ita sei halo buat hotu atu minimiza impaktu ba ekonomia. Maski medida konkretu seidauk anuncia, governu iha faze preparasaun,” nia hateten.
Kona-ba movimentu presu iha merkadu lokal, ministru afirma katak subida sei akontese neneik tuir mekanismu merkadu livre.
Nia kompara katak iha nasaun hanesan Indonézia no Malázia presu kontroladu ho subsidiu, maibé iha Austrália no Singapura presu sae lalais tuir mudansa merkadu mundiál.
“Ita nia merkadu responde ho forma gradual. Empreza sira konsidera kondisaun merkadu atu determina presu ne’ebé razoavel,” nia esplika.
Maski iha preokupasaun husi públiku, ministru afirma katak situasaun hanesan ne’e la’ós foun ba Timor-Leste, no governu iha esperiénsia atu jere siklu subida presu.
“Ita sei asegura katak presu nafatin iha nivel razoavel atu labele fo impaktu makas ba populasaun no ekonomia nasional,” nia konklui.
Motorista preokupa folin mina
Motorista mikrolet sira iha kapitál Dili manifesta preokupasaun kona-ba subida folin mina ne’ebé afeta direitamente sira nia rendimentu no mós pasajeiru sira.
Motorista rute 06, Emiliano Mesquita Quintão, hateten katak durante ne’e tarifa transporte tuir regulamentu sei nafatin aplika, maibé situasaun iha terrenu la sempre tuir.
“Estudante eskola primária selu $0.15, universitáriu $0.20 no pasajeiru normal $0.25. Maibé dala barak pasajeiru sira la selu tuir tarifa ne’ebé iha,” dehan nia ba jornalista sira, iha terminal Merkadu Lama, Tersa (17/03).
Nia esplika, iha rute 06 hamutuk kareta 35 mak opera, no kondutór sira hasoru difikuldade tanba folin mina sae maibé rendimentu la aumenta.
Emiliano hatete, motorista sira hein governu atu halo intervensaun karik presu mina kontinua sae.
“Se presu mina sae nafatin iha semana rua ka fulan ida, ita presiza haree solusaun. Se lae, motorista sira bele hasa’e tarifa rasik,” nia alerta.
Tuir nia, iha kazu ruma, bainhira pasajeiru la selu tuir tarifa, kondutór sira sente difisil no dala ruma hamosu konflitu, ne’ebé bele to’o keixa ba Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL) ka Direção Nacional de Transporte Terrestre (DNTT).
Iha parte seluk, motorista rute 01, Januário dos Ramos Lopes, hateten katak problema seluk mak pasajeiru sira dala barak la selu tuir tarifa ofisial.
“Estudante balun selu de’it $0.10, no pasajeiru normal dala ruma selu $0.20 ka $0.15. Ida ne’e la tuir regra ne’ebé Direção Nacional de Transporte Terrestre (DNTT) determina,” nia dehan.
Nia akresenta katak situasaun ne’e halo rendimentu motorista sira sai menus, liu-liu bainhira folin mina kontinua sae.
Nia afirma, presu mina iha postu gasolina la hanesan, no muda beibeik entre $1.20 to’o $1.50 ba kada litru.
“Agora presu realistiku iha $1.20, maibé dala-ruma sae lalais. Ida ne’e halo motorista sira susar atu jere osan,” nia hateten.
Iha rute 01 rasik, iha kareta 34 mak opera ba área Bekora.
Ho nune’e, motorista sira husu ba governu atu halo medida atu normaliza presu mina hodi evita impaktu boot ba transporte públiku no komunidade.
“Se bele, governu presiza halo intervensaun atu presu mina normal fali, nune’e motorista sira bele servisu di’ak no pasajeiru sira mos la hetan presaun,” Januário konklui.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta nomea Henriqueta Maria da Silva nu’udar Xefe Kaza Sivil ho Graziela Fátima Liu Soares, nu’udar Adjunta Xefe Kaza Sivil, tuir dekretu Prezidente Repúblika númeru 33/2026.
DILI: Governador Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), Helder Lopes konsidera funu ne'ebe daudaun akontese iha médiu oriente, sei fó tranzmisaun no efeitu lima mai Timor-Leste.
DILI: Komandu FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) liu husi reprejentante Xefe Estadu Maior Jenerál F-FDTL Tenente Koronel Laurentino Gusmão “Mau-Ular” hamutuk Prezidente Autoridade Munisípiu Lautem, Mélio de Jesus horseik entrega uma esperansa bá inan faluk Maria Rosa, iha Aldeia Kuluhun, Suku Fuiloro Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautém.
DILI: Governu liu husi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira, horseik (tersa), iha Palásiu Governu Dili, hasoru malu ho Koordenadór Unidade Planeamentu Integradu (UPI), Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Epi Orleães ho nia ekipa, hodi koordena preparasaun Governu 2027-2030 ni’an planu médiu prazu ba setór enkuadramentu institusionál.
DILI: Vise-Primeiru Ministru, Ministru Kordenador ba Assuntu Sosiais, Mariano ASSANAMI Sabino, enkontru ho Prezidente Banku Dezenvolvimentu, Masato Kanda, hodi reforsa koperasaun servisu ne’ebe durante la’o ona liu-liu iha área edukasaun, formasaun profisionál no dezenvolvimentu kapasidade.
DILI: Númeru kazu labarik mate iha Hospital Nasionál Guido Valadares sai preokupasaun iha Parlamentu Nasionál. Deputada Bankada Congresso Nacional da Reconstrução Timor, Virgina Ana Belo, lamenta lakon ninia beioan no husu Governu atu tau atensaun seriu ba sistema atendimentu saúde.
DILI: Polísia Sientífika Investigasaun Kriminal dadaun koordena ho Polísia Nasional Timor-Leste no BankuSentral Timor-Leste hodi halibur informasaun no buka identifika suspeitu sira ne’ebé alegadamente produz osan falsu sentavus 200 ne’ebé sirkula iha Timor-Leste.
DILI: Prezidente Repúblika, José Ramos Horta alerta, konflitu funu internasional ne’ebé atualmente mosu iha Médiu Oriente bele fó impaktu boot ba ekonómia globál no mós kustu moris populasaun iha rai barak, inklui Timor-Leste.
DILI: Defensór Publiku Jerál (DPJ), Cancio Xavier, hamutuk ho Embaixadór Brazíl iha Timor-Leste, Ricardo José Lustosa Leal, simu Defensór Públiku Federal Brazil, Kelery Dinarte da Páscoa Freitas, iha Aeroportu internasionál Nicolau Lobato Komoro.
Defensór Públiku Federal Brazil nia prezensa iha Timor-Leste, sei halo misaun ofisiál iha área formasaun direitu ni’an iha setór justisa.
Defensór Públiku Jerál Timor-Leste, Cancio Xavier hatete, nia parte sente kontente, tanba defensór sira ne'e mai Timor-Leste, la’os de'it apoiu ba Defensór públiku, maibé mós sei apoiu ba órgaun superiór sira liu-liu iha parasér jurídiku.
“La’ós dehan ita seidauk forte, maibé ita presiza apoiu husi parseiru sira liu-liu sira-ne'ebe ko'alia lian portugés,” katak nia ba jornalista jornal INDEPEDENTE, iha sala VIP Aeroportu internasionál Nicolau Lobato Komoro, Sexta (13/03).