DILI: Prezidente Komisaun Supervizasun ba Rekrutamentu Kandidatu foun PNTL 2025, Paulo Assis Belo informa, ekipa supervizasun deteta polísia nia oan hamutuk na’in 71 okupa númeru kiik iha lista rekrutamentu vaga ba membru PNTL foun.
DILI: Reprezentante Banku Mundiál iha Timor-Leste, David Freedman, husu governu atu tau atensaun makaas ba impaktu sira husi funu iha Mediu Oriente ne’ebé bele afeita ekonomia Timor-Leste. Tuir nia konflitu ne’e iha potensia boot atu fó presaun ba ekonomia global, liu-liu liu husi hasa’e folin mina no konbustivel.
DILI: Provedor Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’ hatete, setór saúde iha Timor-Leste kontinua enfrenta problema sira tanba falla jestaun husilideransa superior sira, ne’ebé tuir nia sai fator boot ne’ebé halo instituisaun sira la iha kapasidade atu rezolve difikuldade sira ne’ebé iha.
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, husu autoridade munisipál, diretór servisu munisipál, administradór postu administrativu, autoridade lokál no intelektual sira iha Munisípiu Ainaro atu prepara-an didi’ak hodi simu implementasaun desentralizasaun podér lokál ne’ebé Governu sentrál planeia atu hahú iha tinan 2027.
Mensajen ne’e hato’o iha ambitu diálogu ‘Haree Besik Servisu Munisipál Ainaro husi Rezultadu Avaliasaun Kondisaun Mínima’, tuir komunikadu imprensa ne’ebé Jornal INDEPENDENTE asesu, Kuarta (11/03).
Iha sorumutu ne’e, Xefe Governu subliña katak preparasaun ne’ebé di’ak presiza hahú husi hadi’a liña koordenasaun no servisu hamutuk entre estrutura munisipál hotu.
“Ita tenke hadi’a ita-nia an. Ha’u apresia tebtebes tanba imi mai husi suku hotu-hotu. Suku sira aprezenta planu hodi ita hamutuk buka hadi’a. Ha’u fiar imi, povu mós fiar imi tanba povu mak hili imi,” dehan Xanana.
PM mós husu autoridade sira atu hametin unidade no evita konflitu iha servisu fatin.
Tuir nia, autoridade sira labele soran malu, hafuhu malu ka provoka malu, maibé tenke servisu hamutuk ho objetivu ida de’it: serví povu no dezenvolve rai Ainaro.
“Ita servisu ho hanoin ida de’it atu serví povu. Ho ne’e, Ainaro bele sai ezemplu ba munisípiu sira seluk,” nia hatete.
Xanana mós husu atu iha sorumutu refere hotu-hotu hasai kompromisu atu serví rai no povu Ainaro.
Nia dehan, kompromisu ne’e importante atu husik eransa di’ak ba jerasaun foun sira ne’ebé sei kontinua lidera governasaun lokál iha futuru.
Iha fatin hanesan, Ministru Administrasaun Estatal (MAE), Tomas do Rosário Cabral subliña, problema prinsipál iha governasaun munisipál Ainaro mak falta koordenasaun entre lideransa sira.
Nia hatete, diretór servisu munisipál sira presiza hadi’a koordenasaun no tenke obedese orientasaun husi Prezidente Autoridade Munisipál (PAM).
“Ha’u akompaña imi no haree katak imi falla iha koordenasaun. Tenke hadi’a liña koordenasaun, liu-liu entre diretór servisu munisipál sira,” dehan Tomas.
Ekipa Avaliasaun Kondisaun Mínima (AKM) mos rekomenda atu hadi’a jestaun administrativa no finanseira iha munisípiu ne’e.
Rekomendasaun hirak ne’e mak hanesan: kria sistema kontrolu finanseiru hanesan livru kaixa, la’o tuir Standard Operational Procedure (SOP), publika informasaun relevante iha Portal Munisipál, no kria planu aprovizionamentu ho aprovasaun husiMAE iha inísiu tinan fiskál
Iha parte administrasaun, munisípiu mos presiza reorganiza sistema arkivu no hadia koordenasaun institusionál iha nivel munisipál.
Atu ajuda munisípiu Ainaro prepara simu desentralizasaun, MAE sei fó asisténsia téknika iha tinan 2026.Asisténsia ne’e inklui apoiu husiUnidade Apoiu Tékniku atu asegura kualidade iha planu, implementasaun no rezultadu programa sira.
Aleinde ne’e, INAP, DGDGL no DGSMAL mos sei organiza formasaun jenérika no téknika ba estrutura autoridade munisipál no postu administrativu sira husi fulan Fevereiru to’o Novembru 2026.
Ainaro deklara prontu simu podér lokál
Iha diálogu ne’e, Prezidente Autoridade Munisípiu Ainaro, Manuela Georgina Carmo Bucar Corte Real, aprezenta perfil no potensia munisípiu ne’e ba Primeiru-Ministru no ministru sira.
Apresentasaun ne’e inklui dadus kona-ba dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál, infraestrutura no kapasidade institusionál, inklui rekursu umanu, rekursu naturais, orsamentu no koordenasaun administrativa.
Iha okos, PAM Ainaro deklara katak munisípiu Ainaro prontu ona atu simu implementasaun podér lokál ne’ebé Governu sentrál planeia atu hahú iha tinan 2027.
Polítika desentralizasaun ne’e bazeia ba Lei Núm. 3/2016 kona-ba Podér Lokál no Desentralizasaun Administrativa, ne’ebé nia objetivu maka hametin demokrasia lokál, hasa’e partisipasaun povu iha tomada desizaun, hadi’a efisiénsia servisu públiku, promove dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, no hamenus sentralizasaun iha kapitál.
Munisípiu Ainaro atualmente iha postu administrativu haat, suku 21 no aldeia 131 ho totál populasaun 84.607 ema husiuma-ka’in 18.223.
DILI: Serimónia abertura ofisiál ba Fórum Globál Baku XIII, ne'ebé hala'o iha Palásiu Gulustan iha Azerbaijaun, Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta reprezenta Timor-Leste apelu urjente páz, justisa no protesaun ba direitus umanus iha krize globál ne’ebé sa’e maka’as.
DILI: Autoridade Protesaun Sivil (APS) ho ajénsia Similie husi Indonézia asina akordu haforsa sistema alerta sedu iha Timor-Leste, bainhira mosu dezastre naturais, nune’e komunidade sira dook an husi fatin risku.
DILI: Governu liu husi Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE) sei la tolera Traballadór Timor-oan sira-ne’ebé involve an iha organizasaun arte-marsiais komete krime iha rai-li’ur.
DILI: Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) hamutuk ho Ajensia Kooperasaun Internasionál Japaun (JICA), iha Timor-Leste organiza workshop nasionál ba planu estratéjiku komunidade sósiu-kulturál (Inglés-ASCC) ba tinan 2026-2035.
DILI: Sekretáriu Estadu Kooperativas (SEKoop), Arsénio Pereira da Silva hamutuk ho Administradór Postu Administrativu Loes, Francisco Xavier dos Santos no Grupu Haburas, hala’o atividade kolleta Bafo kayrala ho medida ektáres tolu iha Suku Guisu, Postu Administrativu Loes, Munisípiu Likisa.
Iha atividade kolleta ne’e realiza ho objetivu atu hatudu katak Bafo kayrala hanesan ai-han lokal ida ne’ebé iha potensia boot atu hasa’e produsaun agríkola no kontribui ba seguransa ai-han iha Timor-Leste.
Iha ninia intervensaun, Sekretáriu Estadu Kooperativas, Arsénio Pereira husu ba produtór sira atu produz ho kuantidade boot hodi bele fornese ba demanada merkadu ne’ebé iha.
Nia mós fó parabéns ba kamponez no produtór sira tanba produsaun bafo kayrala hatudu rezultadu diak.
“Hau dezafia nafatin ba ita boot sira atu produz ho kuantidade boot, labele hektáre ida ka rua deit, hodi bele fornese ba demanada merkadu hanesan merenda eskolar no mós ba kompania Heineken atu uza ba produsaun serveja iha tinan oin,” hateten SEKoop liu husi komunikadu ne’ebé Media INDEPENDENTE asesu husi Média SEKoop, Kuarta (11/04).
Nia mós enkoraja produtór sira atu kontinua produz produtu agríkola seluk hodi nune’e bele ajuda hasa’e rendimentu família sira, liu-liu iha área rural.
Enkuantu, Bafo kayrala la’ós deit uza ba konsumu ema nian, maibé mós bele transforma sai matéria prima industriál atu produz sasoro, paun, biskuit no produtu seluk. Resídu husi produsaun ne’e mós bele uza hanesan han ba animal sira.
Iha tempu hanesan, Administradór Postu Administrativu Loes, Francisco Xavier dos Santos, agradese ba Sekretaria Estadu Kooperativas, tanba bele implementa programa agríkola iha área Loes hodi motiva produtór sira atu kuda produtu agríkola ne’ebé iha valor ekonómiku no uza área produtivu sira ne’ebé durante ne’e abandona hela.
Tuir dadus husi funsionáriu sira iha Munisípiu Likisa, rai ne’ebé prepara ba atividade agríkola ne’e hamutuk ektáres 37, no Grupu Haburas kuda ona bafo kayrala iha hektáres tolu no sei kontinua tan to’o ektáres 7.
Purtantu, durante tinan ida ne’e, Sekretáriu Estadu Kooperativas mós halo atividade kolleta bafo kayrala iha munisípiu sira seluk hanesan Aileu, Ermera, Lautém, Bobonaro no Likisa, no semana ida ne'e sei hala’o atividade hanesan iha Munisípiu Baukau.
Entretantu, seremónia kolleta ne’e marka mós ho prezensa Diretór Jerál SEKoop, Olderico Lopes, Xefe Gabinete Francisca L. de Araújo Simith, Autoridade lokal sira, Prezidenti MOKATIL Munisípiu Likisa no mós produtór sira iha área refere.
DILI:Sekretáriu Estadu Igualidade rejista kazu violénsia domestika hamutuk 1.182 no kazu abuzu 249 sexuál ne’ebé akontese durante tinan 2025. Kazu hirak ne’e mai husi munisípiu 13 no Rejiaun Administrativu Espesiál Oekusse-Ambeno.
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão afirma, polítika desentralizasaun podér lokál ne’ebé implementa husi Governu dasia sei ajuda rezolve difikuldade sira ne’ebé populasaun hasoru iha Munisípiu Manufahi.
DILI: Folin kombustível iha postu abastesimentu sira iha kapital Dili sae drastikamente iha loron hirak ikus ne’e. Aumentu presu ne’e liga ho presaun mina mundial ne’ebé sa’e maka’as tanba situasaun funu iha rejiaun Mediu Oriente.
Tuir observasaun jornalista Jornal INDEPENDENTE, presu gazolina no gazoel iha postu abastesimentu balun iha Dili hatudu aumentu signifikativu. Iha abastesimentu ETO, presu gazolina ne’ebé molok ne’e ho $1.12 sa’e ba $1.23, no gazoel husi $1.23 sae ba $1.35.
Iha Pertamina Internasional Bebora, presu gazolina husi $1.13 sa’e ba $1.20, no gazoel husi $1.21 sa’e ba $1.33.Iha abastesimentu Realistik Matadoru, presu gazolina sa’e husi $1.15 ba $1.27, no gazoel husi $1.24 ba $1.36.
Nune’e mós iha abastesimentu Mira Mar Fuel Fatuhada, presu gazolina sa’e husi $1.09 ba $1.19, no gazoel husi $1.19 ba $1.31.Enkuantu iha Borala Fuel, presu gazolina sa’e husi $1.10 ba $1.23.
Aumentu presu kombustível ne’e bele implika ba motorista transporte publiku sira atu hasa’e mós tarifa ba pasajeiru sira ne’ebé uza servisu transporte hanesan mikrolete, taxi no bus.
Motorista mikrolete 010, Julião Gonçalves hatete, aumentu presu mina iha merkadu mundial tanba funu iha Mediu Oriente sei fó impaktu direta ba rendimentu motorista sira. Nia dehan, se presu kombustível kontinua sae, sira sei konsidera atu hasa’e tarifa transporte.
“Ita haree katak mina dadaun ne’e sae makas. Ida ne’e sei implika ba ami nia rendimentu lor-loron nian.Karik presu mina kontinua sae, entaun ami sei hasae tarifa ba pasajeiru sira,” hatete Julião ba jornalista Jornal INDEPENDENTE, iha Mandarin, Tersa (10/03).
Tuir nia, rendimentu motorista mikrolete kada loron limitadu de’it, tanba parte boot osan ne’ebé sira hetan tenke uza fali ba sosa kombustível no setor ba proprietariu kareta.
“Ami kada loron hetan osan oituan de’it. Osan balun ami setor no balun ami uza ba sosa mina. Tan ne’e, hakarak ka lakoi ami sei hasae tarifa ba pasajeiru sira,” nia esplika.
Maske nune’e, dadaun ne’e tarifa mikrolete sei lao tuir presu normal, estudante sira selu $0.15 no pasajeiru baibain $0.25.
Situasaun hanesan mos konfirmadu husi kondutor bus diresaun Dili–Baukau, Agapito Belo, ne’ebé dehan sira sei akompaña dezenvolvimentu presu kombustível antes foti desizaun kona-ba tarifa.
“Ita sei akompaña situasaun. Karik folin kombustível kontinua sae, ami mos sei hasae tarifa ba pasajeiru sira ne’ebé halo viajen husi Dili ba Baukau no husi Baukau mai Dili,” dehan nia.
Dadaun ne’e tarifa normal bus husi Dili ba Baukau sei $4 kada pasajeiru, maibé se presu kombustível kontinua sae bele sae to’o $5.
Entretantu, tuir tabela tarifa ne’ebé aplika husi Direção Nacional Transporte Terrestre (DNTT), presu transporte intermunisipiu mak hanesan tuir mai: Dili–Baukau $4, Dili–Lospalos $8, Dili–Same $10, Dili–Ainaro $8, Dili–Suai $12, Dili–Maliana $6, Dili–Liquiça $2, Dili–Aileu $2 no Dili–Ermera $3.
LH kestiona
Organizasaun Naun Governamentál Luta Hamutuk (LH) konsidera katak aumentu presu kombustível iha momentu ida ne’e bele fo oportunidade ba transporte públiku sira atu hasa’e tarifa ba pasajeiru, tanba sira sosa kombustível ho presu aas.
Diretór Ezekutivu LH, José Alves da Costa hatete, se presu kombustível ohin ka aban sei mantein nafatin, entaun transporte públiku la presiza hasa’e tarifa tanba kombustível ne’ebé faan dadaun sei husi stock tuan.
“Se kombustível ne’e tama fulan tolu ka haat antes funu iha Mediu Oriente, entaun presu ne’e tenke mantein normal hela. Tanbasá mak derepenti agora presu sa’e?Ida ne’e presiza investigasaun,” dehan José ba jornalista Jornal INDEPENDENTE iha Faról, Tersa (10/03).
Tuir nia, governu tenke konsistente iha sira nia prinsipiu no labele halo tuir de’it hakarak kompaña sira.
“Ministériu Finansas no Ministériu Komérsiu no Indústria presiza toma atensaun ba situasaun ida ne’e. Ita labele fó livre ba empreza sira atu halo manipulasaun ba folin kombustível tuir sira nia gostu,” nia dehan.
LH mós husu atu halo investigasaun tanba funu iha Mediu Oriente foin mosu semana ida de’it, enkuantu kombustível ne’ebé faan iha Timor-Leste tama ona fulan balun antes.
HABADA husu Governu interven
Iha fatin ketak, Organizasaun Hali ba Dame (HABADA) konsidera funu iha Mediu Oriente bele fo impaktu ba presu kombustível mundial.
Diretór Ezekutivu HABADA, Abel Amaral dehan, tuir monitorizasaun ne’ebé sira halo, presu mina mundial agora besik $100 kada barel.
Nia dehan, se situasaun ida ne’e kontinua, presu kombustível iha rai laran bele sae tan.
“Kombustível folin sa’e bele afeta tarifa transporte públiku hanesan mikrolete no bus. Ida ne’e bele implika ba movimentu ekonomia lokal,” hatete Abel.
Tanba ne’e, HABADA husu governu atu halo intervensaun lalais atu asegura balansu presu kombustível iha merkadu.
“Governu presiza kontrola situasaun ida ne’e no konsidera polítika subsidiu ruma ba kompaña sira hanesan ETO no Pertamina Internasional atu bele neutraliza aumentu presu kombustível,” nia dehan.
DILI: Prezidente Repúblika Demokratiku Timor-Leste, José Ramos-Horta, hatete katak luta ba direitu feto mak hanesan luta ida atu harii dame ne’ebé justu no dura, no mos luta ba mundu ida ne’ebé di’ak liu no ekuitativu ba ema hotu. Mensajen ne’e hato’o iha okaziaun komemorasaun International Women's Day iha loron 8 Marsu 2026.
DILI: Organizasaun Naun Governamentál Hali ba Dame rekomenda ba Ministru Interiór atu kandidata fila fali atuál Komisáriu Jerál Polisia Nasionál Timor-Leste, Henrique da Costa, no Komandante daruak Komisáriu PNTL Pedro Belo, nune’e evita polémika iha nomeasaun Komandu foun.