DILI: Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKomS), Expedito Dias Ximenes hatete, revizaun ba lei komunikasaun sosiál sei konklui iha tinan ne'e.
Tanba, nia dehan, prosesu diskusaun ho Konsellu Imprensa ba iha revizaun aditamentu hotu ona, hein diskute ho média na'in sira, inklui sosiedade sivil nune'e bele hadi'a parte sira ne'ebé presiza.
"Ami sei konvida atu diskute para sira mós bele fó opiniaun no husi sira-nia opiniaun ne'e ami bele hadi’a fali," dehan Expedito, iha Kaikoli, horisehik.
Nia esplika, depois de diskusaun hotu lori ba apresiasaun iha Konsellu Ministru, hafoin haruka ba iha Parlamentu Nasionál hodi bele diskuti, no ikus liu haruka ba Prezidente Repúblika hodi hetan aprovasaun.
Ezbosu Lei Komsos
Iha prosesu halo revizaun lei nú. 5/2014 "Komunikasaun Sosiál" ne'e, husi parte Governu liuliu SEKomS aumenta tan artigu ida atu kriminaliza produtu jornalístiku neʼebé hamosu pro-kontra iha komunidade mídia no sosiedade sivíl nia leet, liuliu kona-ba artigu 38 B (Responsabilidade hanesan tuir mai; Kriminál) ho konteúdu:
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão afirma, to’o ohin loron governu seidauk hatene klaru estatutu aviaun Zona Espesial Ekonomia Sosial Merkadu, no prosesu investigasaun ba asuntu ne’e sei lao hela.
PM Xanana hatete, liu husi prosesu investigasaun ne’e mak atu buka hatene estatutu husi aviaun ZEESM ne’ebé tula de’it ema uitoan maibé gasta osan barak tebes.
"Husu ba povu Oekusse kalma. Aviaun ne'e see nian mós ita la hatene, ne'ebé iha hela prosesu investigasaun," dehan PM Xanana ba jornalista sira hafoin enkontru semanál ho PR Horta iha Palásiu Prezidensiál Bairu-Pite, Kinta (19/02).
Sei publika relatoriu jogu online
Iha tempu hanesan, PM Xanana mós koalia kona-ba polemika jogu online iha Oekusse.
Tuir nia, jogu online ne'e kleur tiha ona, la'ós foin agora.
"Jogu online ne'e kleur tiha ona, laos agora. Ikus ne'e mak mosu tan, mosu tan ne'e, mais uluk liu tiha ona," dehan PM Xanana.
Tan ne’e, Xanana dehan, nia nunka autoriza loke kasino, tanba sei halo ema barak mak lakohi servisu.
“Timor-oan hakarak nune'e, nia joga tau $1 nia manan $500, ne'e la servisu ona, nia joga de'it, joga de'it, mais lakon dehan halai tuir osan, balun iha empezáriu lokál ida di'ak tebtebes, nia kompaña ida di'ak tebtebes, kapás tebtebes mais nia jogu online nia faan nia ekipamentu, nia faan buat hotu-hotu," dehan Xanana.
DILI:Governu Timor-Leste konfirma katak autoridade militar Myanmar fó prazu loron hitu ba diplomata Timor-Leste ne’ebé servisu iha ne’ebá atu prepara an hodi sai husi nasaun refere.
DILI: Iha tinan ida ne’e, Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu, disponibeliza bolsu estudu 143 ba Timor-oan sira hodi kontinua estudu ba rai li’ur ho total orsamentu millaun $1.8.
Diretór Ezekutivu FDCH, Julio Aparicio hatete, ba tinan ida ne’e FDCH sentraliza bolsu estudu 143 ba Indonezia, Malazia, Mosambike, Brazil no Portugal.
"Vaga bolsu estudu ba tinan ne'e hamutuk 143 ne'ebe sentraliza iha FDCH, ba nasaun Brazil na'in 75, Mosambike na'in 8, Malazia na'in 22, Indonézia na’in 28,” dehan Julio iha nia knar-fatin, Kolmera, Kinta (19/02).
Ba area estudu, nia dehan, ba area lisensiatura na'in 66, ba mestradu 50 no ba doutoramentu na'in 7.
Bolsu estudu ne’e loke mós ba dosente ensinu superiór privadu sira ba vaga 20, kompostu husi na'in 10 ba Portugal no na'in 10 ba brazil.
Nia informa katak bolsa estudu bá Brazíl husi kursu lisensiatura 34 iha área serbisu sosiál 4, ensinu pedagójika 5, ensinu fízika 3, kímika 3, biolojia 3, matemátika 4, no siénsia biolójiku 2.
Ba mestradu 34 ne'ebé destina ba área biolojia mariña no ambiente kosteira 2, ensinu siénsia natureza 3, dinámika oseanu no rai 2, ensinu edukasaun 4, lian-portugés 9, planeamentu matemátika sistema 4, enerjétiku 2, sustentabilidade sosiuekonómika ambientál 2, turizmu no patrimóniu inovasaun 3, no empreendedorizmu 3.
Ba doutoramentu 7, disponibiliza ba área estudu ensinu lian-portugés 5 no matemátika 2.
Ba Mosambike iha vaga 8 ba iha nivel lisensiatura ho área siénsia informasaun jeográfika 2, enjeñaria florestál 2, no medisina jerál 4.
Bá Malázia iha vaga 22, maioria ba nivel mestradu hamutuk 16 iha área siénsia seguransa sibernétika 2, siénsia intelijénsia artifisiál 2, jestaun projetu 2, infraestrutura no estudu ekónomiku 2, enjeñaria 3, filozofia enjeñaria 3, no jestaun administrasaun no empreza 2.
Aleinde ne'e nivel lisensiatura iha 6 ba área psikolojia 4, no enjeñaria eletrónika 2.
Vaga bá Indonézia iha 28, ba nivel lisensiatura iha área enjeñaria mekánika 4, enjeñaria manufatura no teknolojia 4, dezeñu manufatura 4, fizioterápia 4, tékniku eletrónika 4, no siénsia mariña 6.
Bolsu referidu hahú ona loke rejistrasaun iha loron18 Fevereiru to'o 06 Marsu.
Rejistu bele halo liu husi online FDCH.gov.tl no prepara mós fatin iha FDCH hodi atende karik aplikante via online mak hetan difikuldade ruma iha prosesu rejistrasaun.
“Hahú horisehik to'o ohin loron FDCH rejistu hamutuk 17, tanba horisehik loron feriadu nune'e foin mak to'o 17," katak nia.
Enkuantu, aplikante bolsu estudu FDCH, Joãozinho de Sousa Belo, agradese ba FDCH, tanba disponibiliza ona bolsa estudu ba Timor-oan sira atu ba estuda iha rai liur.
"Ba ha'u sente orgullu tanba fundu ne'e rasik disponibiliza ona materia sira, liu-liu ekipamentu hanesan komputer atu fasilita hodi halo aplikasaun," katak nia.
Joãozinho dehan, nia parte aplika ba grau mestradu ho area estudu lian portugés. Maibe atu liu ka lae ne’e ekipa juri mak sei determina
Editor: Jorgino dos Santos
DILI: Sorumutu Konsellu Ministrus (KM) extra-ordinariu aprova Proposta husi Vise-Ministra Milena Rangel, revizaun final ba kuadru komprimisus Timor-Leste iha ambitu akordu Komersiu Beins ASEAN (ATIGA) nian, ho objetivu atu kumpre rekizitu sira ne’ebé nesesáriu ba adezaun plena ba akordu ne’e no asume obrigasaun sira ne’ebé mosu husi Komunidade Ekonómika ASEAN nian.
DILI: Sorumutu Konsellu Ministru (KM) extra-ordinariu, aprova projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Justisa, Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, kona-ba tratadu estradisaun ASEAN, instrumentu jurídiku ida ne’ebé ho objetivu atu hametin kooperasaun jurídika entre Estadus-Membrus hodi kombate krime transnasionál.
DILI: Governu liu husi sorumutu Konsellu Ministrus (KM) extra-ordináriu aprova projetu Proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál nian, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, hodi altera kuadru komprimisus ne’ebé aneksa ba rezolusaun Parlamentu Nasionál nú.46/2025, loron 15 fulan outubru, ne’ebé aprova ba adezaun, akordu ASEAN kona-ba sirkulasaun pesoas singulars no nia protokolu alterasaun.
DILI: Konsellu Ministrus aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta mós hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Gusmão ne’ebé ho objetivu atu estabelese Bazes ba Ordenamentu no Jestaun Espasu Marítimu Nasionál nian, ho kriasaun enkuadramentu jurídiku ida ba organizasaun integrada no sustentável territóriu marítimu Timor-Leste nian.
DILI: Sorumutu Konsellu Ministrus (KM), aprova projetu rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta mós hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kona-ba konta satéllite tasi nian.
DILI: Governu liu husi sorumutu Konsellu Ministrus extra-ordináriu, iha auditóriu Kay Rala Xanana Gusmão, iha Ministériu Finansas aprova ona projetu Rezolusaun Governu ni’an, ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé politika no planu asaun ba promosaun akonómia tasia ida ne’ebé reziliente no sustentável iha Timor-Leste.
“Ho aprovasaun ba Rezolusaun ida-ne’e, Governu estabelese vizaun polítika no estratéjia asaun Governu Konstitusionál IX ba setór ida-ne’e ba tinan sanulu oin mai, ho koordenasaun direta husi Primeiru-Ministru, ho apoiu husi Gabinete Fronteiras Terrestres no Marítimas, no mós Unidade Ekonomia Azul, hodi garante koordenasaun entre ministérius no parseiru relevante sira,” Sita komunikadu ne’ebé Média INDEPENDENTE asesu husi Média G-PM, Sexta (20/02).
Haktuir komunikadu katak Polítika ne’e organiza bazeia ba eixu sira ne’ebé promove investigasaun no literasia kona-ba tasi, protesaun ba biodiversidade tasi nian, utilizasaun sustentável ba rekursus, inklui peskas, akuikultura, turizmu no enerjia renovável sira, nune’e mós reforsu ba transporte marítimu no dezenvolvimentu portuáriu.
“Prevee mós fortalesimentu hosi governasaun tasi nian, integrasaun hosi medidas hodi adapta ba mudansa klimátika no kriasaun mekanizmus finansiamentu, monitorizasaun no avaliasaun nian,” Kata komunikadu.
Nune’e, ho desizaun ne’e, Ezekutivu konsolida ninia kompromisu ba tasi nu’udar pilár ida hosi dezenvolvimentu nasionál, ho objetivu atu promove kriasaun empregu, hadi’a kondisaun moris hosi populasaun tasi-ibun sira no proteje ekosistema sira, iha kuadru kreximentu ida ne’ebé sustentável no inkluzivu.
DILI: Tuir planu, hahú iha fulan Marsu ne’e, Diresaun Nasional Tranzitu Seguransa Rodaviaria, Polisia Nasional Timor-Leste, hamutuk ho Diresaun Nasional Transporte Terrestre sei halo operasaun hodi kontrola motor eletriku ne’ebé sirkula iha kapital Dili.
Operasaun ne’e halo hafoin DNTSR-PNTL asina nota kooperasaun ho DNTT kona-ba kontrolu ba movimentu motor eletriku.
Xefe Departamentu Koodenasaun Jestaun Risku, Formasaun Edukasaun Sivika, DNTSR-PNTL, Asistete Polísia Domingos Gama hatete, medida ne’e foti tanba movimentasaun motor eletrika ne’ebé aumenta maka’as no dala-barak envolve labarik sira ne’ebé la kumpre regra tranzitu.
“Dala-barak liu labarik menoridade mak sa’e.Dala-ruma tula ema rua ka tolu, no la kumpre ba iha Kóndigu Lei Estrada númeru 6/2003, lil-iu la uza kapasete no la respeita sinais trázitu,” dehan nia ba Jornalista sira, Segunda (16/03).
Ho preokupasaun ne’e, nia hatutan, iha semana hirak ba kotuk, CNTSR-PNTL ho DNTT realiza enkontru konjunta ida atu oinsa foti medida ba motor kiik sira.
Motór eletriku ne’e, nia hatutan, la la konsidera hanesan bisikleta, maibétanba iha kategoria motor siklu roda rua no roda tolu tuir Lei Kodigu Estrada nu.6/2003, artigu 101.
Tanba ne’e, utilizadór sira iha obrigatoriu atu tenke iha karta kondusaun, rejista veikulu no uza kapasete bainhira sirkula iha dalan publiku.
Kona-ba karta kondusaun, nia esplika, Lei Kódigu Estrada artigu 120,define kona-ba sidadaun sira ne’ebé bele asesu karta kondusaun, hahú ho idade tinan 16 ba kategória A1, no kategoria AB, C, no E ba sira ho idade husi tinan 18 ba leten.
“Kuaze iha kapitál Dili ita haree no observa labarik minoridade sira tinan 10 no tinan 11 sira komesa domina motór scuter,” dehan nia.
Tuir nia, velosidade husi motor eletrika ne’e kuaze atu hanesan ho motor baibain, tan ne’e hakarak ka lakohi DTSR ho DNTT tenke hola medidas.
“Atu avizu ba públiku, liu-liu ba inan-aman sira, atu sosa karik (motor eletriku) ba oan sira ne’ebé mak ho idade adultu, pelumenus 16 anos ba leten,” dehan nia.
Bainhira atu sosa motor ne’e, nia hatutan, tenke trata dokumentus no rejista iha DNTT atu bele kontrola ninian identidade.
“Ba labarik ne’ebé menoridade, bele karik inan-aman sira labele autoriza par utiliza motor scuter,” dehan nia.
Iha fulan oin, nia afirma, autoridade sei hahú operasaun.Karik deteta labarik sira uza motor eletrika, sei bolu inan-aman hodi halo deklarasaun.
Nia dehan, iha fulan oin husi Diresaun Tránzitu Seguransa Rodaviaria Nasionál hamutuk DNTTsei pasa revista kona ba dokuemntu sira husi motor scuter ne’e.
“Sescuter ne’e mak la rejistu,ita sei prende.Karik sira utiliza mak la utiliza kapatese mós ita sei prende. Karik ita identifika mak komete infrasaun ruma, nia koima ne’e hanesan ho motorizada baibain,” dehan nia.
Editor: Jorgino dos Santos
KADA dader, labarik sira iha aldeia Mausuka, Suku Maununu, Postu Administrativu Ainaro, Munisipiu Ainaro,lao ba sira-nia edifisiu eskola ne’ebé didin ho kalen metade de’it no bainhira iha tempu udan monu rai, udan-been sulin mós tama iha eskola laran.
Iha eskola ne’ebé hanaran Eskola Filial Dugahau ne’e iha sala tolu ne’ebé durante ne’e sai fatin ba estudante na'in 85 husi klase dahuluk to'o datoluk halibur no aprende ho ekipamentu ne'ebé mós limitadu.
Xefe Suku Maununu, Valente Ramos, konta “Ami-nia komunidade mak harii rasik eskola ne’e, uza kalen no ai. Maibé ninia kondisaun la merese.Iha tempu udan, bee tama ba eskola laran no labarik sira tenke para estuda. Kadeira no meza iha maibé uitoan, bibluateka mós laiha.”
Manorin sira esforsu tuir kbiit ne’ebé sira iha hodi hanorin estudante sira, maibé fasilidade ne’ebé la sufisiente sai dezafiu boot ida.
Estudante sira tuur hamutuk iha kadeira ne’ebé kloot, hakerek iha kadernu ne’ebé sira iha, no aprende mós hodi adapta an ho kondisaun sala ne’ebé la seguru.
“Fatin la dignu atu halo aprendizajen.Tempu udan dala-ruma sira la eskola tanba kondisaun eskola mak ladi’ak,” dehan Xefe Suku ne’e ba Jornalista Jornal INDEPENDENTE, iha Ainaro, Segunda (16/02).
Kondisaun hanesan mós akontese iha setor saude. Suku Maununo iha de’it sentru saude ida ho enfermeira no parteira ida. Laiha doutor permanente, aimoruk menus, no fasilidade mediku ne’ebé iha dook tebes husi liafuan sufisiente.
“Sentru Saude ne’e mós fasilidade menus, aimoruk menus, fatin atu baixa mós la di’ak,” dehan Xefe Suku ne’e.
Bainhira komunidade sira moras, sira tenke la’o ho distansia ne’ebé dook, kuaze kilometru neen, hodi bele asesu ba fasilidade saude iha Postu Administrativu Ainaro.
Kondisaun estrada ne’ebé liga suku ne’e mós aumenta komunidade nia sofrimentu.Laiha transporte públiku ne’ebé tama tanba kondisaun estrada ne’ebé aat.
"Ami presiza tebes médiku permanente ida iha ne'e. Daudaun ne'e, iha de'it númeru pesoál médiku ne'ebé limitadu, no distánsia ba Postu Ainaro difikulta atendimentu ba pasiente, liu-liu ba inan isin-rua no ferik-katuas sira."
Xefe Suku ne’e hein katak governu, liu-liuMinistériu Edukasaun no Saude, sei halo intervensaun.
Maski moris ho limitasaun, labarik sira-nia hatudu nafatin sira-nia entuziazmu atu aprende no atensaun husi komunidade Maununu hatudu sira-nia determinasaun ne’ebé maka’as atu hadi’a sira-nia futuru.
Sira-nia istória sai ne’e sai hanesan lembransa ida katak asesu ba edukasaun ne’ebé adekuadu no kuidadu saúde sai nafatin luta boot ida ba komunidade sira, liu-liu sira ne’ebé hela iha area rurál iha teritoriu Timor-Leste.
Editor: Jorgino dos Santos
DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão sei vizita ba munisípiu hotu hodi hare direta kondisaun ne’ebé sira iha, hafoin Governu bele deside munisipiu priénxe ona kritéria implementa desentralizasaun podér lokál iha 2027.
DILI: Governu Brunei Darussalam liu husi Ministru Negósiu Estranjeiru II Brunei Darussalam, Erywan bin Pehin Datu Pekerma Jaya Haji Mohd Yusof manifesta apoiu Timor-Leste asume prezidénsia ba ASEAN iha 2029.
Ministru Negósiu Estrajeiru no Kooperasaun (MNEK), Bendito dos Santos Freitas hato’o apresiasaun kle’an ba Brunei nia apoiu durante prosesu adezaun ba ASEAN no reafirma kompromisu Timor-Leste nian hodi kumpre ninia obrigasaun rejionál sira, inklui preparasaun ba Prezidénsia ASEAN 2029 nian
“Ita simu, ita-nia bainaka Ministru Negósiu Estranjeiru II husi Brunei Darusalam ne’ebé mai vizita ita ofisialmente, iha primeira vizita nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru ba ASEAN ni’an. depois Timor-Leste ofisialmente sai membru plenu ba ASEAN, iha fula outubru tinan kotuk,” Dehan Ministru Bendito, hafoin hala’o enkontru bilaterál ho nia omológu Ministru Negósiu Estranjeiru II Brunei Darussalam, Erywan Pehin Yusof, iha edifisiu MNEK, Praia dos Coqueiros, Dili, Kuarta (18/02).
Vizita ida-ne’e, Ministru Bendito afirma, objetivu atu konsolida parséria bilaterais estratéjika Estadu membru rua, Timor-Leste ho Brunei Darrusalam liu-liu ba área sira ligadu ba kooperasaun ekonómiku, infraestrutura, konektividade, kapasitasaun rekursu umanus.
“No mós apoiu ba Timor-Leste ni’an nu’udar prezidénsia ba ASEAN ne’ebé sei akontense iha 2029. Ida ne’e mak Ministru mai iha ne’e, atu demonstra, manifesta no vontande apoiu ne’ebé husi Governu Brunei nian mai ita ne’ebé reprezenta husi Ministru,” Nia informa.
Aliende ne’e, nia fundamenta, asuntu prinsipál ida mak sei estabelese mekanismu koordenasaun bilaterál entre país rua ne’e, atu haree tenknikamente, prioridade ba area saida, entre nivél tékniku sira diskute. Depois rekomenda ba desizaun estratéjiku entre governu rua ne’e, atu bele ezekuta liu-liu kona-ba kooperasaun bilateral País rua, Timor-Leste ho Brunei.