×

Atenção

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 425

Samala-Rua :Parabéns Feto TL

By Marsu 09, 2017 2617
Kandidatu ba Prezidente Repúblika José Neves Samala-Rua Kandidatu ba Prezidente Repúblika José Neves Samala-Rua

DILI : Kandidatura ba Prezidente Repúblika José Neves Samala-Rua hato’o parabéns ba feto Timor-Leste ne’ebé komemora loron Internasionál feto iha loron (08/03).

Loron Internasionál Feto, Kandidatura númeru dahaat ne’e dehan, Mundu tomak selebra hodi respeita no apresia realizasaun polítika, ekonómika no sosiál feto sira.

Selebrasaun Loron Internasionál Feto, Samala-Rua dehan, fó hanoin ba governu, ajénsia Nasoins Unidas (ONU) nian no sosiedade sivíl sira iha nasaun hotu-hotu hodi kontinua promove no luta ba igualdade entre feto no mane iha aspetu hotu-hotu moris nian.

“Ha'u, José Neves Samala-Rua hato’o parabéns ba inan feto sira loron ida ne’e selebra Loron Internasionál Feto, 8 Marsu 2017.Ukun di'ak ho kombate korrupsaun, Foin sa'e nu’udar riku soin, Família nu’udar fini estadu nian”, dehan nia liu husi komunikadu ne’ebé diáriu ne’e asesu iha portál Samala-Rua nian.

Selebrasaun Loron Internasionál Feto ba tinan 2017 ho lema globál ne’ebé hasai iha ONU katak“Women in the changing world of work: Planet 50 – 50 by 2030” (Feto iha ambiente servisu ne’ebé muda an daudauk: Planeta 50 – 50 iha 2030).

Lema ne’e ho intensaun atu reunifika lider nasaun hotu-hotu atu fó atensaun ba situasaun no dezafiu ne’ebé feto no labarik feto hasoru iha mundu tomak no apela ba governu hodi hakbiit sosiu-ekonómika feto, hapara dezigualdade jéneru no hatudu progresu reál molok 2030.

Kandidatura ba PR ne’e apela ba povu Timor-Leste tomak atu la’ós selebra de'it loron ne’e maibé tenke hatudu kompromisu forte hodi luta ba igualdade jéneru iha aspetu hotu-hotu moris nian.

“Iha ha'u nia kampaña ba Prezidente Repúblika 2017-2022 iha asuntu tolu ne’ebé importante mak: Ukun di'ak ho kombate korrupsaun, Foin sa'e nu’udar riku soin, Família nu’udar fini estadu nian”,Tenik nia.

Iha asuntu importante tolu ne’e , nia dehan, sei determina iha povu no nasaun nia moris. Fó atensaun ba asuntu tolu ne’e sei fó impaktu ba moris sósiu-ekonómiku feto, promove igualdade jéneru no fahe oportunidade hanesan entre feto ho mane, labarik feto no labarik mane atu asesu ba aspetu hotu-hotu moris nian hahú husi uma laran, iha sosiedade no nasaun.

Nu’udar aman ba família ne’ebé kandidata an sai aman ba nasaun, Samala-Rua fiar katak dezigualdade jéneru iha sosiedade ida sei halo sosiedade ne’e la la’o ba oin maibé sei habelar de'it lakuna entre feto no mane iha uma laran no iha nasaun.

Dezigualdade jéneru sei kontribui ba konflitu, sei la haburas no la promove dame no sei la lori família no nasaun sai prósperu. Tanba ne’e atu estadu sai forte ukun na’in sira tenke ukun ho loloos, família tenke metin no prepara fini ba futuru, no tenke investe ba foin sa'e sira agora atu nune’e aban bainrua sira bele preparadu atu kaer ukun no dezenvolve Timor-Leste sai país ne’ebé forte no povu ne’ebé moris iha prosperidade.

Povu Timor-Leste tomak tenke hakbiit no respeita feto nu’udar parseiru mane, rekoñese ema nia poténsia, fó oportunidade hanesan no la haree ba nia seksu (feto ka mane).

“Se ita hotu konsidera ona feto hanesan membru iguál iha sosiedade Timor-Leste nian, nasaun bele la’o ba oin”.

Timor-Leste nu’udar mós Estadu Membru ba Nasoins Unidas, iha obrigasaun atu asegura no promove Rezolusaun ONU 1325 kona-ba Feto, Pás no Seguransa ne’ebé dehan: “Pás no Seguransa, Partisipasaun feto iha foti desizaun, Protesaun husi violénsia no mós feto sira nia envolvimentu iha prevensaun konflitu no asesu atu envolve ba harii dame.” Asuntu feto no labarik tenke hetan atensaun husi estadu no sosiedade tomak.

 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV