×

Atenção

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 424

JUser: :_load: Não foi possível carregar usuário com ID: 430

Governu Konfesa Infraestrutura iha Progresu

By Fevereiru 20, 2017 3183
Primeiru Ministru, Dr. Rui Maria de Araujo Primeiru Ministru, Dr. Rui Maria de Araujo

DILI: Durante tinan rua ukun, Governu Konstitusionál VI Timor-Leste  konfesa sira konsege halo programa makas hodi hari infraestrutura lubuk ida iha Timor-Leste hetan progresu makas liu.

Governu buka nafatin rezolve nesesidade imediata sira, liuliu iha setór sosiál. Iha tempu hanesan, lansa daudaun ona baze sira ba susesu dezenvolvimentu nasionál nian iha prazu naruk, hodi tau liu ninia atensaun ba área produtiva ekonomia nian sira, harii no hadi’a infraestrutura ekonómika sira ne’ebé esensiál no hodi rezolve limitasaun sira ne’ebé indústria, banka no komérsiu hasoru.

Iha reflesaun ne’e, iha de’it fatin atu haree liuliu ba asaun balun husi asaun oin-oin ne’ebé Governu halo ona iha domíniu prinsipál haat husi ninia Programa - setór Sosiál, Infraestrutura sira, Ekonómiku no Governasaun Di’ak.

“Ha’u hakarak atu ko’alia jerál de’it, depois nia númeru ou rezultadu kona-ba setór infraestrutura bele haree iha dokumentu ne’ebé mak sei fahe,” dehan  Primeiru Ministru, Rui Maria de Araújo ba jornalista, hafoin hala'o reflesaun naruk ba servisu governu nian tomak iha Palasiu Governu foin lalais ne’e.

Rui dehan,  VI governu kontinua de’it V governu ninia programa iha ámbitu implementasaun ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PEDN) 2011-2030.

Iha programa PEDN ne’e, governu ne’e ninia fokus prinsipál atu implementa programa sira ho kualidade di’ak ho efikásia no imparsiál, entaun husi ne’ebá VI governu kompromete hodi fó prioridade makas liu ba setór 4.

Setór importante setór 4 ne’e maka, haree ba kualidade iha obra, segundu halo reforma iha administrasaun públiku, terseiru atu halo armonizasaun no uniformizasaun lejizlasaun no justisa no kuartu mak reforma fiskál.

Setór infraestrutura ne’ebé VI governu konsege atinji ou remata mak governu inaugura ona projetu reabilitasaun no haluan tan sistema abastimentu bee nian ba kapitál Munisípiu Manatutu no sistema refere sei fahe bee hemu durante oras 24 iha loron ida.

Nia dehan, suku Sau, Ailili, Aiteas no Ma-abat, governu kontinua harii sistema abastesimentu bee nian iha Oekusi ne’ebé to’o ona 59%, proposta O no M ba Manatutu to’o ona 65% no governu hala’o levantamentu dadus ba bee matan foun 3 iha Bobonaru.

Iha Munisípiu Dili, governu harii tiha ona ligasaun foun ba abastesimentu bee hamutuk 263 totál pedidu 700, rezolve tiha ona keixa 1.688 totál 4.175, selu ona $159.850 husi reseita sira ne’e relasiona ho tarefa bee nian no produz bee 25.649,91 m3.

Aleinde ne’e, governu mós haruka atu sirkula polítika no lei kona-ba rekursu hidirkus, polítika kona-ba abastesimentu bee nian no dekretu lei kona-ba bee nalihun sira molok atu haruka ba Konsellu Ministru.

Governu dada ona liña foun media tensaun hamutuk 1.062, 57 Km no baixa tensaun hamutuk 1.321, 99 Km, hodi benefisiária ema na'in 43.625.

“Ita regulariza ona tarefa elétrika sira, ita fahe ona kontadór eletrisidade prepagu hamutuk unidade 34.357 munisípiu hotu hodi benefísiu família na'in 312. 982, reseita ho osan $50 míl liu,” dehan PM.

Governu, governu kee estrada nasionál 860 km, estrada munisípiu kms, estrada urbana 80 Kms, governu reabilita estrada rurál 100 Km, no halo manutensaun 350 Kms, harii ponte 8 ho totál luan 4.800m ba kontrolu seias.

Nia afirma, governu remata planu mestre ba bee no saneamentu ba kapitál Manufahi, Baukau, Vikeke no Lautem.

Governu mós halo remata planu mestre transporte ne’ebé sai nu’udar baze ba investimentu no hala’o meloria hirak planeia ona ba setór refere no hein atu hatama ba KM.

Konsellu Ministru aprova ona planu mestre no investimentu estratéjiku ba estrada rurál sira no oras ne’e implementa hela programa dezenvolvimentu estrada ne’e.

“Ita fó kontinua ba projetu infraestrutura bázika 696 iha área enerjia elétrika, estrada no ponte, bee saneamentu, edifísiu públiku, finansas, edukasaun no defeza no agrikultura, ho finansiamentu ida hamutuk $504.780.236,92 hola husi fundu infraestrutura ninian, projetu sira ne’e engloba munisípiu 12 no rejiaun espesiál Oekusi,” dehan nia.

Governu mós elabora no dezenvolve ona diretriz sira ba avaliasaun ba projetu infraestrutura iha TL, liu  husi kritériu multiplika no avalia ona projetu foun portafóliu kona -ba infraestrutura 2017 hamutuk 123.

Iha ámbitu PDIM adjudika ona projetu liu 70 (eskola, merkadu, sentru saúde, rezidénsia ba médiku sira, bee hemu, kapela, irrigasaun) remata ona projetu 67 PDIM no analiza ona inspesaun ba projetu ne’ebé hala’o hela hamutuk 458. 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV