Horta Bele Rezolve Krize ne’ebé PR Lú Olo-PM Taur Kria

By Aquino Gomes Marsu 15, 2022 398
Kandidatu PR 2022-2027, Jose Ramos Horta. Kandidatu PR 2022-2027, Jose Ramos Horta.

DILI: Kandidatu Prezidente Repúblika husi partidu CNRT, José Ramos Horta, iha ona esperensia rezolve krize, tan ne’e iha konfiansa katak bainhira nia eleitu sai Prezidente Repúblika nia bele fó solusaun ba krize ne’ebé atual PR Francisco Guterres Lú Olo no Primeiru Ministru Taur Matan Ruak kria.

Horta hatete, iha krize 2006, Xanana husu nia atu sai Primeiru Ministru no iha tinan 2007 husu nia atu sai Prezidente Repúblika.

“Iha 2022, konferensia CNRT maun boot Xanana bolu ha’u atu servi dala ida tan,” dehan Horta liu husi ninia kampaña eleitoral iha Kampu Futebol Oebau, Pante Makassar, Rejiaun Administrativu Espesial Oekusse-Ambeno (RAEOA), Domingu (13/03).

Nia hatete, iha momentu ne’ebé ema seluk provoka krize iha TL, iha 2006 no 2007, Xanana bolu nia hamutuk ho Amu Bispu saudozu Ricardo no Basilio, padre ho madre sira hodi buka taka kanek konflitu 2006 no 2007.

Iha 19 Maiu 2012 nia, liu husi serimonia boot ida iha Tasi Tolu, Dili, nia sente laran kaman no kontente entrega poder Prezidente Repúblika ba Taur Matan Ruak.

“Entrega nasaun ida, estadu ida moris iha dame fali, moris ho orden konstitusional, moris ho orden públika ho konfiansa ba futuru,” dehan nia.

Hafoin ida ne’e, Horta dehan, durante tinan 10 nia laran nia laiha funsaun iha estadu Timor-Leste nian, nia servisu ho komunidade internasionál  hanesan Nasões Unidas, West Afrika iha Guinea-Bissau, no servisu diretamente ho Sekretáriu Jerál ONU, Ban Ki-moon, nu’udar prezidente panel altu nivel ba operasaun paz ONU nian.

“Maibé durante tinan 10 sempre hanoin nafatin rai doben ida ne’e, ne’e duni maun boot Xanana bolu ha’u servi dala ida tan, ha’u simu, tanba hanesan 2006 no 2007 krize iha ita-nia rain, krize seguransa ho violensia, ami hamutuk bele rezolve,” dehan nia.

Maibé, nia hatutan, hahú iha tinan 2018 mosu tan krize ida iha TL, la’os krize seguransa, la’os problema PNTL ka F-FDTL, la’ós violénsia iha Bairo-Bairo, mais problema violénsia Konstituisaun.

“Tuir ita-nia Konstituisaun ba sistema semi-prezidensialista, Primeiru Ministru indizitadu mak hili nia membru, Prezidente Repúblika fó de’it posse. Prezidente Repúblika labele hada’u podér husi Primeiru Ministru, ne’e pertense ba Primeiru Ministru, maibé Prezidente Republika Lú Olo la fó posse husi CNRT no Khunto.

Aleinde violasaun ne’e, Horta dehan, PR Lú Olo halo tan violasaun seluk.

Iha tinan 2020, bainhira PM Taur rezigna an, PR Lú Olo rasik konvida partidu politiku sira atu hetan solusaun, Xanana hetan solusaun hodi aprezenta CNRT, PD, Khunto no partidu sira seluk forma governu foun, maibé PR Lú Olo dala ida tan lakohi fó posse.

Horta hatutan, iha mós violasaun iha Parlamentu Nasionál bainhira sira hatuun Prezidente PN lejitimu, Arão Noe, la liu husi rejimentu PN nian.

“Ita-boot sira hili karik númeru 14, eleitu Prezidente Repúblika, ha’u atu rezolve problema ida ne’e. Ita sei haree rezultadu eleisaun bele rezolve problema politiku, problema konstituisionál,” katak nia.

Iha fatin hanesan, Prezidente Partidu CNRT, Kay Rala Xanana Gusmão hatete, Partidu CNRT, partidu sira seluk no movimentu sira fó konfiansa ba Horta ba Prezidente Repúblika hodi hadia hikas estadu direitu demokrátiku.

Xanana la simu ba PR Lú OLo ne’ebé uluk hakerek, aprova no asina Konstituisaun Republika Demokrátiku Timor-Leste, agora la kumpre no viola fali konstituisaun.

“Kandidatu (Horta) ohin dehan nia (Lú Olo) viola Konstituisaun dala 3, tanba ha’u la aseita, ema barak mós la aseita, tanba ne’e mak agora tenke fó fiar fali ba José Ramos Horta hodi  tau fila-fali ita-nia Konstituisaun iha nia fatin loloos,” nia hatete.

PR Lú Olo-PM Taur Kria Krize

Reitór Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Amaral konsidera, Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo ho Primeiru Ministru Taur Matan Ruak mak hamosu krize boot ida iha Timor-Leste.

“Ha’u hanoin ita-nia Prezidente (Repúblika) Lú Olo no Primeiru Ministru Taur iha sira-nia mandatu ne’e lori krize boot ne’ebé mai ho tempu naruk loos, kuaze sira-nia mandatu atu remata ona mós sira seidauk konsege atu rezolve krize ne’e,” dehan nia ba jornalista jornal INDEPENDENTE, via telefone, Segunda (14/03).

Tan ne’e, nia hatutan, sura de’it loron povu Timor-Leste atu ezerse sira-nia direitu votus, hein katak Prezidente Repúblika foun mai bele halo mudansa uitoan no bele hadi’a buat sira ne’e hotu nune’e povu bele sente netik efeitu husi dezenvolvimentu.

“Ita hakarak iha eleisaun tuir mai povu hotu-hotu tenke hatene no tau iha fuan, ba vota ho konsiensia, no haree ema ida ne’ebé bele sai kondutór di’ak ba nasaun ida ne’e nune’e bele servisu hamutuk ho Governu sira tuir mai, atu bele halo dezenvolvimentu hodi rezulta povu nia moris di’ak,” nia hatete.

Entretantu, Vise Reitór Datoluk Universidade Dili (UNDIL), Hugo Lorenso da Costa hatete, maske governu eziste hela maibé dezenvolvimentu iha rai laran kuaze paradu.

“Saída mak oitavo Governu ida ne’e halo kuaze faila totál, hahú husi impase pólitika ne’ebé Prezidente Republika la fo posse ba membru Governu na’in 9, husi ne’e kedas hamosu ona krize institusionál, tama tan ho Covid-19, entaun halo investimentu ba iha ita-nia rai no konfiansa internasioál ba ita mós laiha,” dehan nia.

Tan ne’e, nia hatutan, liga ba projetu importante sira la funsiona hotu tanba orsamentu laiha no governu tau liu osan ba Covid-19 no haree liu ba programa Sesta Bazika ne’ebé ladun iha benefisiu.

“Ha’u dehan ida ne’e tanba númeru dezempregu sa’e, tama tan ho Covid-19 ne’ebé mak manipulasaun pólitiku ida ne’ebé ema bolu psiodu intelektual, uza de’it ita-nia koñesimentu hodi bosok povu depois halo tratamentu ba povu la ho dignu,” katak nia.

Tan ne’e, nia konklui katak governu PM Taur la halo tuir kompriisiu pólitika ne’ebé sira halo durante kampaña eleitoral.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Tersa, 15 Marsu 2022 16:07

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31