MSSI-INSS Sei Atribui Kartaun Identidade ba Setor Privadu Featured

By Rufino Barreto Juñu 10, 2024 750
Foto:Media Gabinete MSSI. Foto:Media Gabinete MSSI.

DILI: Ministeriu Soliriedade Sosial no Inklusaun (MSSI) hamutuk ho Institutu Nasional Seguransa Sosial (INSS) realiza lansamentu hodi atribuisaun kartaun identidade ba empregador ho traballador sira.

Ministra Solidareidade Sosial no Inklusaun (MSSI), Veronica das Dores hateten, polítika MSSI nia hanesan estratejiaku no implementador kona-ba ema sira ne'ebé hala'o no hatutan oinsá servisu ne'e hodi la'o.

Enkuantu empregador ho traballador Timor oan sira kontribui seguransa sosial mai instituisaun Institutu Nasional Seguransa Sosial (INSS) to'o ohin loron, no servisu ida ne'ebe hahú hosoru difikuldade barak.

"Maibé konsege jere kaer metin no la monu ho kontribuisaun husi ita nia Prezidente IiNSS ho Diretór sira uluk no agora ita tenke kontinuasaun ne'ebé hahú to'o mundu nia rohan," Dehan Ministra Veronica das Dores ba jornalista sira iha salaun MSSI Kaikoli, Sesta (07/06).

Prosesu iha tinan 2017 ne'ebé empregador barak mak kontribui ba seguransa sosial ba aban bairua nia, katak ita kontribui atu nune'e ita nia futuru la bele bele lakon.

Karik ferik-katuas ona nia osan iha banku hodi ita bele ba simu, tanbá ne'e MSSI agradese ba empregador sira ne'ebe rejistu durante ne'e hamutuk 5.175 no traballador Timor oan iha setor privadu iha Timor laran tomak indetidade sira ne'e hotu ita bele hateten rejistadu.

Da-uluk ohin foin hahú halo lansamentu ida ne'e ba kartaun indetidade no maromak nia vontade kada ema hetan nia kartaun indetidade NISS nia ne'e diak liu.

Empregador ho traballador no setor privadu sira ha'u fiar sei hare'e ida ne'e ohin la'os aban, maibé tempu mai ita halo ida ne'e ho ida-idak nia kartaun rasik ho numeru indetidade.

Iha fatin hanesan, Prezidente INSS Arlindo Pinto hateten, ohin tama ona fase ida atu produsaun kartaun indetidade NISS  ba setor privadu sira, no ba setor publiku sei fase tuir mai.

Tanbá ne'e liu husi resultadu produsaun kartaun NISS bazea ba deklarasaun remuledasaun husi indetidade empregador ho traballador Timor oan sira, INSS hasa'e ona serkular iha lina ministerial no orgaun hotu-hotu.

Nune'e fo instrusaun ba rekursu umanu kada fulan hato'o remuledasaun mai INSS atu ajusta iha sistema atu halo produsaun sira nia kartaun indetidade NISS, ne'ebé ate ohin loron seidauk hetan dadus deklarasaun  remuledasaun husi lina ministeriais sira.

Tanbá ne'e mak ita sei foku ba setor privadu sira ho razaun tanbá sira nia rekursu umanu no fulan-fulan sira sempre hato'o deklarasaun remuledasaun mai INSS.

INSS fo prioriedade uluk ba setor privadu sira ne'ebé durante ne'e ativu liu kada fulan hato'o deklarasaun remuledasaun ba Institutu Nasional Seguransa Sosial (INSS).

Ohin distribui kartaun indetidade NISS ba setor privadu hanesan empregador hamutuk 5.127 no traballador Timor oan hamutuk ema na'in 69 mill pesoa.

Setor privadu husi 5.127 ne'e empregador hamutuk 2900 mak la kontribui ona mai seguransa sosial, no empregador hamutuk 3000 mak kontribui ba seguransa sosial ne'e.

Traballador Timor oan ne'ebé servisu iha setor privadu nia hamutuk 69 mill pesoa, ne'ebé fahe ba rua ba sira ne'ebe la kontribui hamutuk ema na'in 34 mill  no sira ne'ebe kontribui ema na'in 35 mill pesoa.

Entretantu partesipasaun ba lansamentu distribui kartaun indetidade ba parseriu setor privadu no traballador sira hanesan CCI-TL, KSTL representante empregador Malaysia no sira seluk tan.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Segunda, 10 Juñu 2024 16:15

Independente Digital TV