Sirkulu moris, Jorge Cristovão hahú fa’an paun tama sai Bairo to’o asume SEAK Featured

By Delfina Borges Agostu 19, 2025 167
Atuál Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão. Foto:Dok. Atuál Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão. Foto:Dok.

MORIS ne’e simples, kuandu ita hala’o ho haksolok no kontente, hala’o de’it moris tuir ida-idak nia kapasidade no labele kompara tuir ema seluk nia moris, nune’e ita-nia moris labele sai fali komplikadu ba mehi ne’ebé ita hakarak atinje.

Sirkulu moris, iha mundu ne’e, sempre iha susár no iha mós kontente, maibé pasiénsia hala’o moris ne’e importante, hodi buka dalan seluk fó solusaun ba problema, atu bele hakat neneik ba mehi ne’ebé ita hakarak.

Ida-ne’e mak istória moris, atuál Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK), Jorge Soares Cristovão, ínisiu hala’o prosesu moris la fasil, maibé nia ho esperensa hodi buka solusaun ba nia moris liu husi  fa’an paun, leba tama-sai Bairo no fa’an gazolina hodi sustenta nia nesesidade moris ba oin.

Jorge Soares Cristovão, moris iha loron 30 abríl 1986 ho maun-alin na'in 13,  nia oan da-lima husi Aman Uegenio dos Santos Valenti Cristovão, Inan Etelvina Soares Pereira, husi maun-alin na’in 13 ne'e, na’in-tolu (matebian) ona, hela sira na'in 10, kompostu husi mane na'in-7 no feto na'in-tolu.

Prosesu eskola, tinan 1991, nia hahú nia estudu iha nivel Primaria SD 9, Vila-Verde remata Primaria  iha 1996.

Iha 1997, kontinua Estudu iha nivel Pre-Sekundariu Paulo VI to’o 1999 labele finaliza estudu, tanbá situasaun la normal, nune'e iha 2002 restaunrasaun Independensia Timor-Leste kontinua nafatin estudu Pre-Sekundaria Paulo VI remata 2003.

Iha 2003, kontinua Sekundáriu iha Eskola Sekundáriu 4 de Setembru remata iha 2005.

“Ha'u hahú halo negósiu fa’an paun leba tama bairu sai Bairo, desde sei tuur iha banku Pré-sekundaria  to'o iha  finaliza estudu Sekundáriu, depois fa’an paun, ha'u mós ajuda inan halo atividade negósiu fa’an gazolina, ajuda Inan iha  warung, iha krize 2006 mós kontinua halo atividade ne'e,” Dehan Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristovão ba Jornál INDEPENDENTE, iha nia kna’ar fatin, Edifísiu SEAK, Pantai-Kelapa, Segunda (18/08).

Prosesu to’o asume Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, iha 2007, nia hamutuk ho jolega lubuk ida hanesan Deputadu Agio Pereira, Gito Matos, Atuál Prezidente Autoridade Protesaun Sivíl deside involve iha Partidu CNRT, hanesan joven nia involve aan iha sekretariadu partidu CNRT ni’an. Agora hanesan Vise-Koordenador Organizasaun Juventude Partidu CNRT.

Iha 2008, nia deside bá kontinua Estudu iha Universitas Pembangunan Nasional (UPN) Veteranu iha Yogyakarta, foti área Siénsia Politika no finaliza Estudu S1 iha 2012.

Iha 2011, nia tuur iha  banku Estudu ni’an, hala'o mós estájiu iha Embaixada Indonézia, durante fulan-4 nia laran.

Ba tempu ne’ebé la’o, iha 2012, servisu nu'udar Gabinete ho Sekretáriu Estadu Pekuaria, Valentino Varela nia mandatu. 

“Iha kareira politika partisipa mós iha formasaun sira iha nivél nasionál no nivél internasionál, servisu hamutuk ho parseiru sira Internasionál Repúblika Institutu (IRI) koordena halo formasaun bá joven sira kona-bá lideransa, jestaun organizasaun,” Nia hatete.

Iha 2013, nia hetan konfiansa nomeasaun husi Kongresu Organizasaun Juventude nian, nune'e mandatu ne'ebé nia asume husi 2013 to'o mai agora.   Iha 2017, nia reprezenta partidu hanesan observadór direita lalaok eleisaun jerál Australia ni’an.

“Ha'u mós tuir formasaun balun ho koperasaun Alemaña nian, hodi partisipa formasaun hamutuk ho partidu politiku Indonézia nian Yogyakarta, partisipa mós formasaun iha Jakarta nia konteudu ko'alia liu bá kapasitasaun lideransa no Organizasaun,” Nia subliña.

Maibé, molok mai asume nu'udar Sekretariu Estadu hala'o mós kna’ar iha palásiu Prezidente, iha mandatu Prezidente Repúblika, José Ramos Horta nian nu'udar Asesor bá iha patrimoniu palásiu Prezidente ni’an.   

“Agora dau-daun ha'u nu'udar Sekretáriu Estadu Arte no Kultura (SEAK) no mós Vise-Koordenadór bá joventude nian,” Tenik nia.

Hanesan ema politika, joven ne'ebé mak involve iha politika prontu simu konfiansa ida ne'ebé mak ita-nia lideransa partidu sira sira fó mai,  tanba arte no kultura ita hotu hatene la'ós haree de'it bá kulturál no arte.

Maibé, ita haree bá arte no kultura, ko'alia kona-ba kultural. Estadu presija prezerva ita nia identidade antiga sira, ita ko'alia kona ba arte ne'e ko'alia kona-bá joven, grupu, organizasaun sira, hanesan joven presija kontinuasaun promove ita nia talentu organizasaun, talentu joven sira ni’an, hodi bele kapasita joven sira organiza entidades joven sira hotu, bele hasa’e kapasidade joven sira-ne'ebé durante ne'e ni’an.

Tán ne’e, tuir nia, hanesan politika konfiansa ida ne'ebé mak fó iha fatin ne'ebé de'it, nia prontu atu asegura dezisaun ne'ebé mak fó konfiansa bá nia hala'o kna’ar. Iha area ne'e presija buat barak, atu aumenta no hadia, atu hatete de'it katak mata-dalan iha ona mak programa Governu ni’an.

Entaun, Governu konstituisionál dasia nia programa kontempla hela saida mak ita atu halo, mak objetivu, metas, estratéjiku dezenvolvimenutu nasionál, ida tan mak hetan konfiansa simu responsabilidade husi membru Governu anterior mai ha'u, sente buat barak mak presija atu halo metas ne'ebé kontempla iha planu estratéjiku, buat barak tau iha ne'ebá, buat barak liu ita seidauk konsege atinji.

“Tanbá ne'e mak ita presija hahú hodi la'o, ha'u foti ezemplu estabelesimentu sentru rejionais durante simu mandatu seidauk estabelese sentru kulturais ida, maibé metan husi Planu Estratéjiku dezenvolvimenutu klaru 2012 to'o 2015 mais ou menus ita estabele sentru kulturais, Sentru rejionais kulturais, ita ko'alia kona-bá akademia arte, ida ne'e mós hanesan ha'u lá'os hatete nune'e katak, ha'u mai hanesan buat foun ida, maibé hanesan joven halo buat ne'ebé kontempla iha planu Governu nian ho objetivu hodi atinji metas planu dezenvolvimenutu Nasionál,” Nia afirma.

Tempu fin-de-semana, nia nu'udar xefe familia dala ruma hamutuk ho familia, oan sira, dala ruma mós hanesan ema polítika fin-de-semana iha atividade partidu ne’ebé presiza hala’o, bainhira involve aan iha vida politika.

Ema ne’ebé fó Inspirasaun, nia afirma, husi familia rasik  sai guiaun no nia Aman (matebian) rasik.

 “Ha'u nia Aman rasik mak sai guiaun sempre fó hanoin ami oinsá maka marka pasu bá moris ida-ne'e,” Nia relata.

Figura inspirtivu, nia  relata, ho asaun sira-ne'ebé mak durante hatudu ona, ita haree kleur ona hanesan joventude ne'ebé involve iha partidu politiku, ha'u mós hanesan joventude ne'ebé mak dala-ruma serbí asaun karidade ni’an hamutuk ho ita nia Lideransa maun boot, Kay Rala Xanana Gusmão iha situasaun ne'ebé de'it sempre servisu hamutuk.

Entaun, dala-ruma mós apoiu ida-ne'e maka inspira ha'u haknar aan hodi responsabilidade boot atu hatudu duni katak ita prontu sai líder mata-dalan bá povu nian hodi haklaken netik buat ruma ne'ebé presija halo maski kiik oan iha area ne'ebé mak ita hakman aan bá.

Nia mós sempre halo separasaun servisu entre familia no kna’ar nu'udar lideransa instituisaun.

“Iha Servisu ha'u halo knaar hanesan lideransa ida iha instituisaun rasik, iha familia nu'udar mós lideransa iha familia uma laran, atu hatudu nafatin ezemplu bá ita nia sosiedade iha viziñu sira, hatudu responsabilidade nu'udar la’en bá espoza, nu'udar Aman bá oan sira, Atividade familia la'o, nu'udar familia ida, maibé atividade servisu nian mantein servisu bá ema hotu, ita separa asuntu familia nian no asuntu servisu profinais, atu nune'e ita labele kahur kestaun familia no kestaun servisu prifisionais nian,” Nia hatete.

Nia vizaun mak presija hatudu ezemplu atu sai líder ezemplar ida bá foin sa'e sira ne'ebé mak foin hakat pasu atu tuir mai.   

“Ita hakarak hatudu bá hotu-hotu sai ezemplar ida bá joven sira ne'ebé mak atu hakat tuir mai, hodi aban-bainrua ita nia joven sira hakat pasu mai tuir dalan ne'ebé legal sira foti ezemplu ida husi ita nia lideransa”.

Nia mós iha esperensa ba kareira ne’ebé la’o dadaun, bele halo netik buat ruma di'ak bá povu liu-liu bá joven sira nia futuru.

“Espera bá ha'u nia kareira ne'ebé mak agora la'o hela halo buat ruma ne'ebé di'ak bá ita nia povu no joven sira, atu nune'e iha mandatu ne'e remata ita bele husik hela obra ruma iha ita nia lideransa nu'udar Governante, esperansa bá familia nafatin sai ezemplar ida bá familia ida, feliz, harmonia iha sosiedade tomak”.

Mensajen ba joven sira, moris agora kompetitivu, tanbá ne'e joven sira hotu aproveita oportunidade iha eskola aprende liu tan ho era dijitalizasaun ne'ebé agora iha.

“Joven sira iha era dijitalizasaun labele asesu de'it bá Facebook, WhatsApp, Instagram, Tiktok, maibé loke referensia sira iha Google atu aprende buat barak husi ne'ebá, ita hatene tuir sensus populasaun joven númeru ne'ebé boot tebes iha Timor nian,” Nia sujere.

Tanba ne’e, nu'udar joven ida mós konvida joven sira hotu mai aprende hamutuk hakat ba futuru ne’ebé sei mai.

“Aprende lá'os iha aldeia de'it, maibé aprende iha fatin ne'ebé de'it agora iha era gijitalizasaun, mordenu bele buka referensia sira iha dijitalizasaun hodi gañia ita iha referensia barak liu tan, atu nune'e ita prontu kompete Timoroan ho Timoroan iha ita nia nasaun ida-ne'e,” Nia reforsa.

Hadomi rai doben ida ne’e, nia husu, hotu-hotu kontribui ba Estadu no bá rai ida ne'e, lá'os de’it servisu iha Estudu, lá'os sai Ministru, Sekretariu Estadu.

 “Konvida joven sira mai ita hotu hametin Paz, estabilidade bá ita nia rai ida-ne'e,” Nia hakotu.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« August 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31