“Informasaun Falsu iha Medsos sai Risku ba Demokrasia” Featured

By Maiu 13, 2019 1993
Lu Olo Lu Olo

DILI: Prezidente Repúblika (PR) Francisco Guterres Lú Olo preokupa ba informasaun falsu ne’ebé ohin loron buras iha media sosial, liu-liu Facebook. Tuir Xefe Estadu ne’e, ida ne’e sai hanesan risku boot ba demokrasia.

Prezidente Repúblika hato’o kestaun ne’e bainhira ensera konferensia internasional Dili Dialog Forum ne’ebé realiza iha Salaun Katedral Vila Verde, Sesta (10/05).

"Ohin loron ita tenke buka dalan hodi identifika dezafiu boot sira ne’ebé média hasoru iha kontestu demokrátiku. Dezafiu ida ne’ebé bele sai hanesan risku ida ba demokrasia, la’os de’it iha Timor Leste maibé iha mundu tomak, mak rede sosiál ne’ebé boot ba beibeik no hamosu fali fenómenu ida ne’ebé sai preokupasaun iha mundu tomak mak notísia ka lia falsu ne’ebé buras ba beibeik," dehan PR Lú hafoin.

Tan ne’e, PR Lú Olo husu sosiédade hotu tenke moris hamutuk ho informasaun loos loron-loron. Tanba lia falsu sira bele hamonu valores no prinsípius ba demokrasia no liberdade. Tanba informasaun no lia loos mak bele liberta ema, tantu feto ka mane, atu sai sidadaun responsável iha ida-idak nia Nasaun. Tanba ne'e aimoruk ne’ebé diak liu atu hasoru no halakon  lia falsu,  maka konxiénsia sidadaun ida-idak nian.

Prezidente Repúblika mós husu governasaun ohin loron nian tenke bazeia ba prinsipíu inkluzaun polítika, sosiál no ekonómika, no média tenke sai ponte ida hodi promove diálogu, debate onestu no nakloke, transparente no responsável.

Nia mós fiar jornalista sira sei kontribui hodi hasa’e konxiénsia sidadaun sira-nian iha tempu ida ne’ebé demokrasia sei nurak hela.

"Ha'u hanoin katak dezafiu boot ida ne'ebé sosiédade modernu ida agora dadauk ne'e inklui TL ita hotu-hotu hasoru malu mak ida ne'e duni," hatutan nia.

PR dehan, importante agora mak oinsa atu regulariza rede sosial sira tanba liberdade la’os de’it halo buat hotu-hotu tuir hakarak no hanoin maibé iha mós limite.

“Agora importante mak oinsá atu bele, la'os kombate maibé buka atu oinsá regularize, buat situasaun sira ne'e… liberdade fó ba ema atu bele moris tuir saida mak nia hakarak no saida mak nia hanoin, saida mak atu ko'alia iha nia hanoin. Maibé liberdade mós tenke iha limitis atu bele hodi ko'alia saida mak nia bele ko'alia no saida mak labele ko'alia,” katak Lu Olo.

Lu Olo hein katak mensajen importante ne’ebé hasai iha konferensia ida ne’e bele sai atensaun husi orgaun kompetente sira.

“Portantu iha konferensia ida ne'e durante loron rua sira ko'alia maka'as balun ne'ebé husik hela mensajen importante ida ne'ebé sei tuir mai orgaun sira kompetente sei halo lei, portantu sei halo lei ba mak depois mak ita haree atu regulariza ida ne'e,” dehan nia.

Molok ne’e, Ministru Reforma Lejizlativa Asuntu Parlamentar (MRLAP), Fidelis Magalhães hatete, governu seidauk iha hanoin atu produs lei hodi kontrola facebook, liu-liu ba kestaun notisia falsu ne’ebé lansa husi ema sira ne’ebé uza identidade (ID) falsu.

Ministru Fidelis hatete, governu seidauk ko’alia atu regula media sosiál maibé atu ko’alia kona-ba regulamentu iha futuru karik ne’e tenke haree ba direitu fundamentál sidadaun sira atu espresa sira nian hanoin atu asesu ba informasaun.

“Ha’u la koa’lia atu regula Facebook ka fake news, Timo-Leste atu kotrola ona ida ne’e, ha’u la dehan ida ne’e, ha’u kosiente didiak kona-ba potensia forsa global ne’ebé kompañia Facebook iha, ne’ebé ha’u la iha iluzaun ida atu Timor halo kontrolu ketak-ketak ba fake news”, dehan nia, iha abetura forum dialogu imprensa, iha salaun São José Katedral, horisehik.

Pesoalmente governante ne’e lakohi preokupa ho ema lansa informasaun falsa sira liu ba ataka ema nia privasidade ne’e hanesan parte ida vida moris nian.

Direitu privasidade ho dever ba ejerse kargu públiku no direitu sidadun nian ba naran di’ak ne’e mak tenke haree didi’ak iha futuru, regra sira ne’e governu sei la halo mesak tanba regra lejizlativa foun ne’ebé rejolusaun foin mak fó sai, lei sira ne’ebé antes ne’e governu aprova lori hanesan proposta hodi enkamiña ba Parlamentu Nasionál tenke halo estudu hasoru esteik holder sira antes no depois, ida ne’e governu iha dever atu halo.

Kualkér diskuasaun iha área komunikasaun sosiál, ba informasaun no espresaun ne’e sei la konslta ho Konsellu Imprensa atu halo.

“Hanesan ha’u temi lalika ansi liu tanba iha mundu ne’e teknolijia avansa lalais liu lei, tanba tenknolojia modernu agora nia espande nia forma lalais, ne’ebé lei dala barak mai ikus atu regulariza hodi teknolojia ho di’ak”, dehan nia.

Governu sei haree hela teknolojia ne’ebé mak agora daudaun Timor ida ne’ebé no sidadaun sira uza siber ne’e oinsá no plata forma saida mak asesu hafoin bele ko’alia.

Governante ne’e husu atu halo konversasaun ruma ne’ebé iha relasaun ho direitu espresaun ne’ebé direitu fundamentu idadaun sira nian husu ba polítiku nain sira atu halo komentariu ruma relasiona ho asuntu hirak ne’e karik tenke ho kuidadu.

Bainhira book ona pilar ida mak iha implikasaun ba pilar sira seluk ne’e ne’ebé mak halo metin airin demokrasia ba uma RDTL.

Tanba ne’e sujere atu haree ho kuidadu halo analize ne’ebé profunda no halo konsultasaun ne’ebé alargada hodi involve media sira.

Iha fatin hanesan, Presidente Konsellu Imprensa (KI), Virgilio Guterres hateten, uza sala media media sosiál ne’e la’ós preokupasaun ukun na’in sira nian de’it maibé ne’e preokupasaun komunidade bain-bain sira mós preokupadu ho kestaun ne’e.

“Dala barak buka atu proteje ita nia privasidade maibé ita rasik mak uza media sosiál ne’e hodi públika rasik ita nia privasidade iha ne’ebá, tanba ne’e ha’u dehan oinsá utiliza responsabilidade atu nune’e labele hakanek ema seluk”, dehan nia.

Prosesu hirak ne’e ninia impaktu ba serbisu jornalista sira nian tanba liberdade imprensa ema hotu tenke fó informasaun liuliu ba figura públiku sira sira tenke loke espasu ba jornalista sira atu hetan informasaun.

Privasidade ema nian iha kodigu deontolojia hodi regula tanba ne’e jornalista sira mós tenke respeita, buat ne’ebé sobre poin mak interese públiku, entun ema ne’ebé hala’o funsaun públiku ne’e sei hetan kritika maibé jornalista sira mós tenke hakruk ba kode etika jornalista nian.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV