Entre Xanana, Alkatiri no Horta iha Luta ba FM Featured

By Abril 06, 2018 3629
Xefe Negosiadór Prinsipal ba Delimitasaun Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmao ofisialmente halo palestra dahuluk ba iha públiku Xefe Negosiadór Prinsipal ba Delimitasaun Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmao ofisialmente halo palestra dahuluk ba iha públiku

KADA prosesu sempre iha ninia objetivu ne’ebé la’o tuir ninia faze, katak iha ema ne’ebé hahú no iha mós ema ne’ebé hatutan ka kontinua. Istoria hatudu prosesu luta ba ukun rasik an ne’ebé hahú husi aswain lubuk iha tinan 1974/1975 no hatutan husi aswain sira seluk.

Iha prosesu luta ba ukun rasik an, figura Xanana Gusmão sai ‘prinsipal’. Maibé figura ne’e mós la’os inisiadór. Nia nu’udar figura ne’ebé hatutan de’it.

Hafoin ukun rasik an, Timor Leste hasoru ‘funu foun’ ba ninia direitu, ba fronteira maritima. ‘Funu foun’ ne’ebé ikus mai konsege manan mós inisia husi lider sira seluk, molok Xanana kontinua.

Hafoin Timor Leste Restaura ninia independensia iha 2002, Governasaun FRETILIN ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Mari Alkatiri hahú halo negososiasaun ho Australia kona-ba direitu soberania liña fronteira maritima Timor Leste. Iha prosesu negosiasaun la konsege define liña fronteira maritima, maibé fó prioridade liu ba explorasaun mina no gas iha Area Dezenvolvimentu Konjunta Petroleum (Joint Petroleum Development Area—JPDA).

Hafoin liu husi prosesu lubuk ida, ikus mai iha 12 Janeiru 2006, Governu FRETILIN konsege halo akordu ba explorasaun mina no gas iha loron ne’ebé asina husi Ministru Negósiu Estranjeiru Australia Alexander Downer no Ministru Negosiu Estranjeiru Timor Leste José Ramos-Horta, iha Sydney.

Nasaun rua ne’e halo explorasaun durante tinan 10. Hafoin akordu tinan 10 ne’e remata iha tinan 2013, Governu ne’ebé lidera husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão halo kedas reasaun hodi husu halo fali re-negosiasaun ba liña fronteira maritima molok koalia kona-ba explorasaun mina no gas.

Hahú husi ne’e, Timor Leste kontinua ho nia pozisaun to’o Xanana Gusmão lidera prosesu ne’e no ikus mai hetan nia solusaun.

Liu husi prosesu ne’ebé naruk, ekipa Negosiadór ba Delimitasaun Fronteira Maritima Timor Leste lidera husi Xanana Gusmão durante fulan neen (6) halo movimentu maka’as iha rai li’ur.

Rejultadu husi prosesu ne’e, Tersa (3/4), Xefe Negosiadór Prinsipal ba Delimitasaun Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmao ofisialmente halo palestra dahuluk ba iha públiku hodi sensibiliza relatóriu final ho objetivu atu povu Timor Leste mós hatene prosesu tomak to’o hetan rezultadu pozitivu.

Xanana hahú konta ístoria Tasi Timor nian durante ne’e, sempre iha mudansa husi tinan ba tinan ka dekada ida ba dekada seluk. Iha tinan 1972, Australia Indonesia halo tratadu iha tasi kidun, iha tinan 1989 Australia ho Indonesia mós halo tan akordu ida kona ba “Timor Gap” ne’ebé ema bolu Zona Kooperasaun.

Iha tinan 1997, Australia Indonesia halo tratadu ida kona ba Zona Espesial Ekskluzivu (ZEE) ida ne’e latama iha vigora. Tinan 2002, Australia no Timor-Leste halo akordu tasi Timor (hodi fahe JPDA, ne’ebé mak 10% ba iha Australia no ba Timor-Leste 90%), iha tinan 2006 deside kadoras Bayu-Undan, nuune’e mós Australia no Timor-Leste halo tratadu CMATS.

Iha palestra ne’e, Xefe Negosiador hatudu desafiu ne’ebé Timor-Leste aprezenta iha pasadu mak hanesan kazu espionajen, kazu hadau dokumentus, nune’e iha tinan 1984, Nasoes Unidas rasik hasai konvensaun ida kona ba lei Tasi nian ho konteudu Australia no Timor-Leste hola parte ba UNCLOS. UNCLOS loke dalan ba resolusaun disputas entre estadus, maibé tristeza boot tanba Australia hasees an tiha husi porsesu ne’e, iha fulan rua molok Timor-Leste restaura nia Independensia iha tinan 2002.

Ide ne’e husik hela Timor-Leste ho opsaun legal ida de’it hodi luta ba nia fronteira Maritimas.

Liu tiha barreiras sira ne’e, Timor-Leste luta nafatin to’o iha fase konsiliasaun obrigatoriu.

Iha fase ida ne’e, Xefe Negosiadór hasoru malu ho Sekretariu Jerál ONU Ban Ki Moon iha loron 13 fulan-abril tinan 2006, hafoin hahú ONU  nia kosilisiasaun obrigatoriu.

Tuir artigu 298 no anexu V UNCLOS nian panel ida ho matenek na’in konsilidadores maka sei ajuda estadu sira hodi buka rezulusaun amizavel ba sira nia desputa iha fualan 12 nia laran.

Termus sira mak hanesan tuir mai ne’e:Timor-Leste hahú konsulisaun, forma komisaun konsiliasaun no deside ona prosedimentus, sorumutu konsiliasaunnian ho objetivu atu hetan akordu, komisaun hatama relatoriu ba Sekretariu Jeral ONU, tanba se laiha akordu, parte sira tenki halo negosiasaun ho boa-fé bazea ba relatoriu ne’e.

Xefe Negosiador hatutan rejulta duni komisaun konsiliasaun ba Timor-Leste no Australai iha HAIA fulan-Jullu 2016 no tuir mai xefe negosiador halo audensia públika iha palacio de paz Haia iha fulan-Agostus 2016.

Ikus mai halo konkordensia atu partisipa ho vontade di’ak no liu husi medida hodi kria konfiansa hanesan loke dalan ida ba negosiasaun ba Timor Leste Hakotu CMATS no CMATS mate iha loron 10 fulan-abril 2017.

Sorumutu ba kosilisaun ne’e hahú hbusi fulan-jullu 2016 mai too iha fulan-marsu 2018, nune’e ikus mai TL asina tratadu fronteira maritima.

Xanana konfesa katak, tratadu ida ne’e hetan liu husi prosesu ida íistoriku tebes ba konsiliasaun obrigatoriamenta ho assistensia komisaun konsiliasaun UNCLOS Nian.

Tratadu ne’e reflete akordu prinsipiu kamponazen nian iha loron 30 fulan-Agostus tinan 2017.

Australia no Timor Leste rubrika tratadu ida ne’e iha fulan-Outubru tinan 2017 iha Haia.

Lori tempu too mai loron 6 fulan Marsu tinan 2018, iha Nova Iorke, Nasoes Unidos nia oin nasaun rua asina tratadu iha sede ONU nian ho prezensa Sekretariu Jeral ONU, Antonio Guterres no komisaun sira.

Hafoin asina tiha iha parte rua iha vikulasaun (kesi ona) atu labele viola objetivu tratadu nian.

Tratadu ida ne’e so tama iha vigora ba  parte rua ratifika ona:

Iha tratadu ne’e, Xefe Negosiadór hate, iha objetivu rua, ida, atu delimita area maritima entre Timor-Leste no Australia iha Tasi Timor.

Rua, atu estabelese rezime espesial, ida ba iha kampu Greater Sunrise ne’ebé benefisiu parte rua.

Importansia ba tratadu ne’ee iha elementus prinsipais maka hanesan, tratadu ne’e fornese ba delimitasaun ba fronteira maritima permanente, estabelesimetu ba rezime espesial ida ba desenvolvimentu, jestaun hamutuk ba Greater Sunrise, ezersisiu hamutuk konaba direitu iha area rezime, fahe reseitas upstream husi Greater Sunrise, transferensia titulu, reseita hotu iha futuru husi kampus buffalo, bayu undan inkliu kitan ba Timor-Leste no laiha kompensaun ba atividade petrolifera iha pasadu nian.

Husi aprenjentasaun  Xanana Gusmão nian ne’ebé hatutan luta heroi sira no hatutan negosiasaun inisiu husi Governasaun FRETILIN konsege hetan solusaun di’ak, povu Timor-Leste   hadai fila fali nia direitu soberania ba liña fronteira maritima.

Luta heroi sira hahú husi tinan 1972: Tempu okupasaun portugés nian hahú marka fronteira tasi okos entre Austrália ho Indonézia no mós depresaun Timor nian. Área unidade Greater Sunrise sorin balun hola parte iha Área de Dezenvolvimentu Petróleu Konjuntu (JPDA) no sorin seluk iha Austrália nia jurisdisaun tasi okos iha parte Leste husi JPDA no súl husi fronteira tasi okos Austrália - Indonézia nian.

11 Dezembru 1989: Austrália ho Indonézia halo akordu ida ho naran Tratadu Timor Gap. Akordu ne’e asina husi eis-ministru Negósiu Estranjeiru Austrália, Gareth Evans no eis-ministru Negósiu Estranjeiru Indonézia, Ali Alatas.

14 Marsu 1997: Austrália no Indonézia halo akordu ida kona-ba Zona Ekonómika Eskluziva.

5 Jullu 2001: Timor-Leste reprezenta husi UNTAET hamosu Memorandu Entendimentu ba Arranju Tasi Timor.

Hafoin Timor-Leste ukun rasik an, iha Governasaun FRETILIN lidera husi Mari Alkatiri loke fali negosiasaun ba tratadu tasi Timor. Nune’e iha loron 20 Maiu 2002: Austrália, Timor-Leste asina tratadu Tasi Timor. Tratadu ida ne’e estabelese Área de Dezenvolvimentu Petróleu Konjuntu (JPDA) hodi fó dalan ba dezenvolvimentu mina rai iha área ne'ebé reklama husi parte Austrália no Timor-Leste. Distribui rendimentu husi atividade esplorasaun iha JPDA 90% ba Timor-Leste no 10% ba Austrália.

6 Marsu 2003: Timor Leste no Austrália halo Akordu de Unitizasaun Internasionál ba Greater Sunrise.

12 Janeiru 2006: Tratadu CMATS asina ona hosi Ministru Negósiu Estranjeiru Alexander Downer no José Ramos-Horta, iha Sydney.

  • Tratadu ida ne’e fahe reseita mina nian husi Greater Sunrise 50:50 entre Austrália no Timor-Leste.
  • Adia estabelesimentu fronteira marítima ida ba tinan 50 ka tinan lima bainhira esplorasaun ba mina iha Greater Sunrise hotu, konforme ida ne’ebé hotu uluk.
  • Fornese jurisdisaun koluna bé (ba atividade sira hanesan peska) ba Timor-Leste iha JPDA nia laran.

27 Dezembru 2012: Timor-Leste ofisialmente retifika Konvensaun ONU kona-ba Lei Tasi nian (UNCLOS), no iha 8 Janeiru 2013, nasaun ne’e formalmente sai membru ba 165 hodi sai parte UNCLOS.

Liu tiha tinan 10, iha loron 23 Abríl 2013: Governu Timor-Leste lidera husi Xanana Gusmão formalmente notifika ba Austrália katak nia ezerse nia direitu ba arbitrajen hodi hateten katak CMATS la válidu tanba Austrália hala’o espionajen iha 2004 no la halo negosiasaun ba tratadu ho vontade di’ak.

Outubru 2013: Membru painél hosi Timor-Leste no Austrália hili Tullio Treves, ne’ebé moris iha Arjentina, eis juis iha Tribunál Internasionál ba Lei Tasi nian no Profesór iha Universidade Milan, Itália nu'udár membru terseiru ba iha painél arbitrajen nian, no nia sei sai Prezidente ba painél ne’e. Austrália aseita selesaun no proposta regra ba prosedimentu nian. Jurista na’in tolu ne’ebé diferente ne’e iha fulan neen hahú husi sira nia hasoru malu ba dala uluk nian hodi fó sai sira nia desizaun ida, ne’ebé espeta atu akontese iha segundu trimestrál 2014 nian.

3 Dezembru 2013: ASIO (órgaun intelijénsia no seguransa Austrália) tama iha Bernard Collaery nia uma. iha Kamberra. Nia nu'udár advogadu ida ne’ebé reprezenta Timor-Leste iha kazu arbitrajen CMATS.

10 Dezembru 2013: Timor-Leste husu ba ASIO atu fó fila material tomak ne’ebé sira foti hosi eskritóriu Bernard Collaery nian.

17 Dezembru 2013: Timor-Leste lori Austrália ba Tribunál Internasionál ba Justisa - ICJ hodi husu atu fó fila dokumentu sira ne’ebé ASIO ba asalta iha eskritóriu advogadu Bernard Collaery nian semana tolu liu ba.

21 Janeiru 2014: Austrália responde pedidu Timor-Leste nian iha ICJ.

28 Janeiru 2014: ICJ fó sai orden ida hodi rejeita pedidu Austrália nian atu suspende prosesu ba kazu ne’e to’o kazu arbitrajen remata. Orden ne’e aseita pedidu Timor-Leste nian atu mantein kazu ne’e la’o ba oin no halo oráriu ida ba Timor-Leste atu hatama argumentu narrativu iha 28 Abríl no husu ba Austrália atu hatán iha loron 28 Jullu, ho prosesu tuir mai sei tuir tan.

18 Fevereiru 2014: Timor-Leste aprezenta nia argumentu no evidénsia substantivu primeiru. Austrália sei fó resposta iha 19 Maiu, no ronda segundu ba Timor-Leste atu fó dokumentu (18 Jullu) no Austrália (18 Agostu) sei fó informasaun báziku ba audiénsia husi 27 Setembru to’o 2 Outubru molok painél sira fó sai desizaun.

3 Marsu 2014: Tribunál Internasionál ba Justisa fó sai sira nia orden preliminaria ba medida provisional nian, aseita reklamasaun barak hosi pedidu Timor-Leste nian maibé la husu ba Austrália hodi fó fila materiál sira ne’ebé sira prende.

Prosesu Konsiliasaun Timor-Leste no Austrália

2015: Forma Komisaun Konsultiva ba Governu Timor-Leste, konsiste husi lider eminente pasadu no prezente sira nasaun nian no fó konsellu ba Primeiru-Ministru kona ba Timor-Leste nia luta ba nia fronteira marítima. Komisaun ne’e enkontru dala barak iha tinan ne’e nia laran.

3 Fevereiru 2016: Governu Timor-Leste hasai Rezolusaun Nu. 9 / 2016 loron 3 Fevereiru 2016, Konsellu Ministru hili Kay Rala Xanana Gusmão hanesan Xefe Negosiadór. Ministru Gusmão mós hanesan membru ida ba Konsellu.

11 Abríl 2016: hahú Konsiliasaun liuhusi “Notifikasaun kona-ba Instituisaun Konsiliasaun nian, tuir Seksaun 2 husi Aneksu V Konvensaun nian” ne’ebé Timor-Leste haruka ba Austrália.

13 Abríl 2016: Xefe Negosiadór Xanana Gusmão hasoru malu ho Sekretáriu-Jerál ba Nasoins Unidas, S.E. Sr. Ban Ki-moon iha Novaiorke hodi ko'alia kona-ba dezenvolvimentu atuál iha Timor-Leste no informa ba Sekretáriu-Jerál kona-ba notifikasaun ba konsiliasaun kompulsória.

2 Maiu 2016: Austrália submete ona “Resposta husi Austrália ba Notifikasaun Konsiliasaun nian”.

25 Juñu 2016: harii Komisaun Konsiliasaun kompostu husi membru lima, ne’ebé prezide husi Embaixadór Peter Taksøe-Jensen (Dinamarka). Sira seluk ne’ebé hola parte ba ekipa ne’e maka Rosalie Balkin (Austrália), Juis Abdul G. Koroma (Serra Leao), Profesór Donald McRae (Kanadá no Zelándia Foun) no Juis Rüdiger Wolfrum (Alemaña). Tuir akordu husi Parte sira, Tribunál Permanente Arbitrajen nian sei fó apoiu administrativu durante Konsiliasaun ne’e.

28 Jullu 2016: Komisaun Konsiliasaun hala’o soru-mutu prosesuál ida ho Parte sira, iha Palásiu Pás, iha Haia, iha Olanda.

29, 30 no 31 Agostu 2016: Komisaun ne’e hala’o Sesaun Abertura Konsiliasaun nian no Audiénsia kona-ba Kompeténsia, iha Palásiu Pás nian, iha Haia, iha Olanda.

19 Setembru 2016: Komisaun fó-sai “Desizaun kona-ba Kompeténsia”, hodi deside katak Konsiliasaun ne’e iha kontinuidade.

10 to’o 13 Outubru 2016: Komisaun hala’o soru-mutu ho Parte sira iha Singapura.

9 Janeiru 2017: Ministru Negósiu Estranjeiru Timor-Leste nian no Ministru Negósiu Estranjeiru Austrália nian, hamutuk ho Komisaun, fó-sai Deklarasaun Trilaterál Konjuntu ida kona-ba terminasaun ba Tratadu ba Arranju Balu iha Tasi Timor [CMATS].

16 to’o 20 Janeiru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira iha Singapura.

27 to’o 31 Marsu 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira iha Washington, D.C.

5 to’o 9 Juñu 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira ne’e iha Kopeñaga.

24 to’o 28 Jullu 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira iha Singapura.

28 Agostu to’o 1 Setembru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira ne’e iha Kopeñaga.

30 Agostu 2017: Parte sira hetan Akordu kona-ba Pakote Abranjente ida kona-ba elementu sentrál sira husi delimitasaun ketan-tasik sira entre nasaun rua ne’e iha Tasi Timor (“Akordu kona-ba loron 30 fulan-Agostu nian”). Aleinde ketan sira, Akordu kona-ba Pakote Abranjente ne’e ko’alia mós kona-ba estatutu jurídiku kampu gás Greater Sunrise nian, estabelesimentu Rejime Espesiál ida ba Greater Sunrise, dalan ida ba dezenvolvimentu rekursu nian no fahe reseita ne’ebé hetan.

13 Outubru 2017: hafoin soru-mutu iha Haia, Parte sira ne’e hetan akordu ida kona-ba testu integrál husi projetu tratadu nian ida, tuir saida maka antesipa tiha ona iha akordu loron 30 fulan-Agostu nian. Tratadu ida-ne’e delimita ketan-tasik (fronteira marítima) entre nasaun rua ne’e iha Tasi Timor no ko’alia kona-ba estatutu jurídiku kampu gás Greater Sunrise nian, estabelesimentu Rejime Espesiál ida ba Greater Sunrise, dalan ida ba dezenvolvimentu rekursu no fahe reseita ne’ebé hetan.

18 Novembru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira ho Joint Ventura iha Singapura.

12 no 14 Dezembru 2017: Komisaun ne’e hasoru-malu ho Parte sira no ho Joint Ventura iha Singapura.

29 Janeiru to’o 2 Fevereiru 2018: Komisaun ne’e hasoru malu ho Parte sira no ho Joint Ventura iha Sydney.

19 to’o 23 Fevereiru 2018: Komisaun ne’e hala’o sesaun finál negosiasaun nian ho Parte sira no ho Joint Ventura iha Kuala Lumpur.

6 Marsu 2018: Austrália no Timor-Leste ofisialmente asina akordu fronteira tasi Timor permanente, iha Kuartél Jerál ONU, Novaiorke.

Luta ba okupasaun tasi Timor nian remata ona, iha loron 6 Marsu 2018, hafoin Austrália no Timor-Leste asina ona akordu fronteira marítima ba dahuluk entre nasaun rua ne’e. Akordu ne’ebé asina iha Kuartél Jerál ONU, iha Novaiorke ne’e, atu bele solusiona disputa kona-ba mina no gás iha Tasi Timor.

Maski nune’e, hafoin nasaun rua ne’e deside fronteira marítima permanente, seidauk iha definisaun klaramente kona-ba futuru esplorasaun kampu Greater Sunrise nian. Timor-Leste no Austrália hotu-hotu ‘hadau-malu’ atu ida-idak bele dada ba ninia área.

Austrália ofrese rezultadu 80% husi rendimentu prosesamentu mina no gás ba Timor-Leste, bainhira kanaliza pipeline ba Darwin-Austrália. Nune’e, Timor-Leste mós fó opsaun hetan lukru 70% bainhira dada mai Timor-Leste.

Xefe Negosiadór Prinsipál Fronteira Marítima, Kay Rala Xanana Gusmão, duun katak Austrália ‘piska matan’ ho kompañia mina sira hodi bele kanaliza kadoras ba Darwin la'ós mai iha área Tasi Mane.

Timor-Leste hakarak atu dezenvolve sentru prosesamentu mina no gás iha área Kosta Súl, maibé Austrália duvida tebes ho kapasidade Timor-Leste nian atu dezenvolve setór ne’e.

Xanana husu nafatin ba povu Timor-Leste atu kontinua luta hasoru Austrália hodi define loloos esplorasaun kampu mina matan Greater Sunrise bele dada mai Timor.

“Funu seidauk hotu! Fronteira iha tiha ona no ita tenke kaer metin ita nia riku-soin”, deklara Xanana.

“Iha ita nia funu ne’e ita la rende no ita tenke manan hodi ka’er metin ita nia riku-soin,” deklara Xanana.

Tanba ne’e, povu Timor-Leste tenke esforsa aan kontinua funu tanba prosesu seidauk to’o rohan.

Xanana husu ba povu Timor tenke reza makaas hodi husu tulun ba Maromak, nune’e mós harohan ba matebian sira no mós rai lulik no fatuk lulik sira hodi haforsa nune’e hadau riku-soin Timor nian iha tasi laran ne’ebá. 

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV