Kandidatu Barak Liu Konta Istoria no Sukit Problema Pasadu

By Cristina Ximenes Marsu 16, 2022 1021
Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral. Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral.

DILI: Pontu-de-vista husi akadémiku sira nian, kampaña jeralmente la'o di'ak, maibe iha ekipa susesu balun maka kria konfuzaun tanba la aprezenta programa ba povu mas konta fali istória no sukit problema pasadu nian.

Reitor Universidade da Paz (UNPAZ), Adolmando Soares Amaral hateten, ekipa susesu ne'ebé servisu ba kandidatu sira importante maka tenke hato'o polítika atu povu bele kompriende, depois povu hanoin no tetu hodi vota tuir sira-nia konxiensia.

Realidade, iha ekipa susesu balun ne'ebé laiha kapasidade, sa'e ba ko'alia buat ne'ebé la edukativu, estraga povu nia hanoin. Mentalidade sira ne'e mak la kontribui ba pás no estabilidade. Tanba ne'e, mak husu ba CNE atu xamada atensaun ba ekipa susesu sira ne'e.

Nune'e, kritériu atu sai Prezidente Republika presija duni ema ne'ebé iha kapasidade intelektual no manajerial, atu bele sai kondutór di'ak ba nasaun ne'e. Mínimu tenke iha koñesimentu aas kona-ba polítika interna no esterna, depois bele armoniza situasaun hanesan agora ne'e.

"Kandidatura Prezidente Republika ba periodu ne'e ita presiza duni ema matenek, ida ne'ebé ita la presiza mak labele ba tuir fali kandidatu balun ka ekipa susesu balun hatete Timor ne'e hili mak ema beik-teen. Sim, Timor ne'e ema beik-teen barak tanba ne'e mak ita presiza ema matenek ida atu bele lori ema beik-teen sira ne'e ba oin," tenik nia.

Nia haktuir, labele ema beik-teen barak ona, lori tan ema beik-teen mak ba ida ne'e lori Timor ne'e atu ba iha ne'ebé.

Entretantu, Juventude Januario Amaral hatete hanesan fonsae tuir ninia observasaun durante ne'e ba prosesu kampaña agora tama ba loron 15 aban ba loron ikus nian liu-liu, observa ba iha kandidatu ne'ebé figura boot sira ho apoiu partidu polítika boot sira hanesan juventude ida sente triste tebes, tanba la hetan edukasaun di'ak husi kampaña hirak ne'e.

Tanba ne'e, nia espetativa iha sira nia kampaña ne'e sira atu hatur, se sira hetan konfiansa husi povu karik sira nia kna'ar ida atu resolve problema ne'ebé durante ne'e infrenta liu-liu ligasaun mós kampu traballu laiha, liga ho komunidade asesu ba bee moos.

Tuir loloos sira foku ba problema hirak ne'ebé povu infrenta. Maibé tuir ha'u nia observasaun barak liu sira nia kampaña sira ne'e halai liu ba istória at liu tan sira hatun malu, lori ida hatun ida, ne'e mai ha'u sente triste tanba ne'e la esuka ha'u hanesan juventude ida oinsá ha'u bele banati tuir be mós foinsa'e iha territóriu nasionál tomak," haktuir nia.

Tanba sira rasik hatete juventude mak sai kontinuadór, entaun se sai kontinuadór pelumenus sira fó ona ezemplu ruma ba juventude.

"Tanba ita mós konsiente katak ita nian líder sira ne'e, liu-liu ita nia líder nasionál sira hanesan Kay Rala Xanana Gusmão, Marí Alkatiri, Ramos Horta, Lú Olo hirak ne'e ita bele dehan sira nia periodu atu halo kampaña ne'e mak mungkin sira iha periodu ida ne'e," dehan nia.

Entaun tuir loloos, se periodu ida ne'e sira atu hatudu ezemplu ne'ebé di'ak oinsá mak atu lori nasaun ne'e ba oin, se bele prosesu kampaña sura ne'e tuir loloos sira ko'alia mak vizaun ka planu ne'ebé karik sira nia kandidatura hetan konfiansa husi povu karik saida mak sira atu halo lori rezolve problema sira ne'e.

"Ha'u hanoin se ita atu konta liga ba istória karik se sira hanoin ne'e, sira bele halo de'it ona livru atu tau ba eskola sira atu foinsa'e sira ba leet de'it la presija too kampaña mak ba konta istória fali," esplika nia.

Tanba kampaña ne'e alende oinsá kandidatu sira ko'alia vizaun polítika liu-liu se hetan konfiansa husi povu.

aliende kona-ba kritéria atu sai PR ne'e ema númeru ida iha nasaun ida signifika atu sai sai númeru ida ne'e la'ós naran ema mak atu ba sai númeru ida lidera nasaun ne'e.

Emprinsipiu ne'e tenke iha kapasidade oi-oin ne'ebé iha oinsá bele kaer metin garante unidade nasionál pas no estabilidade iha ita nia nasaun tanba ne'e ema númeru ida.

Hanesan kapasidade entermus akademia, kapasidade entermus oinsá bele haree ba vizaun polítika oinsá atu dezenvolve ida ne'e mak ejije tanba ema bele dehan iha Timor Leste nia mak númeru ida.

Nune'e, Diretór Asosiasaun HAK Sisto do Santos hateten, Asosiasaun HAK observa katak durante kampaña kandidatura sira la foku ba programa tinan lima ne'ebé Prezidente Repúblika atu halo.

"Maibé palku ida ne'e uza de'it ba ita nia istória pasadu, ita belit metin ho ita nia pasadu, ita uza istória ida ne'e maibé ita la ko'alia hela saida mak ita sei halo no saida mak ita atu ba iha tinan lima mai ita nia líder nasionál la konsege temi ida ne'e," haktuir nia.

Desde iha loron 2 Marsu too mai iha loron 14 horsehik lokraik ne'e nafatin laiha mudansa signifikativu no hetok atu liu tanba sira hetok klean istória pasadu sira.

Nia esplika, ema lakon ona nia substansia, esensia natureza kampaña ida ne'e povu ne'e konfuzaun nia laran, saida mak Asosiasaun HAK nota desde 4 Marsu ne'e provokasaun ne'ebé abertamebte uza palku ida ne'e líder sira insulta malu no hirak ne'e hamosu hela reasaun ema sira ne'ebé sai adversariu.

Asosiasaun HAK preokupa tanba ida ne'e prejudika ona ita nia paktu Unidade Nasionál liu-liu kria dame no pas ne'e. Asosiasaun HAK nota katak kuaze provokasaun sira ne'e haree husi faktu sira ne'ebé akontese iha Baukau, Vikeke ema too balun lakon nia vida.

Normalmente kandidatu sira la dehan buat ruma ba ida ne'e, Asosiasaun HAK kestióna seriedade ba povu ida ne'e ka ba an de'it, desde uluk Asosiasaun HAK kestióna eleisaun ne'e nesesidade ba povu ka eleisaun ba grupu ne'ebé hakarak atu ba Aitaraka laran ne'e.

Nia esplika, kritéria sai PR konstitusaun iha tiha ona agora kritéria ne'e buat kaku ida, ema mak tenke adapta situasaun agora ne'e.

Maibé situasaun ne'e extraordináriu uituan, hasoru Covid-19, krize ekonómika, krize polítika, aspetu sira ne'e desorganizadu.

Atu dehan loloos edukasaun mós desorganizadu, governu nia servisu mós birokrásia desorganizadu, urus sexta bázika de'it mós la la'o deve tan nia povu ida ne'e sa estadu mak ne'e. Haluha tiha ida ne'e, depois hakarak ba hatun malu tun sa'e too ita nia problema foer sira iha dapur laran mós fase hotu iha palku leten.

"Ita moe, ita nia observadór husi Uniaun Europeia 26 pessoas liu ona 50 relatóriu ne'ebé sira hasai ona hatete ita ne'e kritika malu de'it, ita ne'e hanesan labarik sira ne'ebé halimar iha tasi ibun ikan sardina ida ne'e mak ita atu líder másimu númeru ida iha nasaun ida ita moe".

Programa tinan lima ne'e hatun malu de'it se mak ba estraga ida ne'e no ida ne'ebá ne'e foer ida dapur nian, Asosiasaun HAK kestióna sira iha fuan boot atu hametin dame no rekonsiliasaun ba laran ida ne'e kestióna sira nia seriedade.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kuarta, 16 Marsu 2022 11:28

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31