FRETILIN Hamosu Programa Sesta Solidaria: Apoiu Sidadaun Kbiit Laek Kada Fulan Featured

By Aquino Gomes Abril 26, 2023 1691
Sekretariu Jerál Fretilin, Marí Alkatiri. Foto:Dok/INDEPENDENTE. Sekretariu Jerál Fretilin, Marí Alkatiri. Foto:Dok/INDEPENDENTE.

KOVALIMA: Partidu Frente Revolusionáriu Timor Leste Independente iha programa apoiu ba kbiit-laek sira kada fulan ne’ebé hanaran programa Sesta Solidaria.

Programa Sesta Solidaria ida ne’e sei implementa bainhira partidu istoriku ne’e hetan fiar hodi lidera governu konstitusional dasia.

Sekretariu Jerál Fretilin, Marí Alkatiri hatete, bainhira Fretilin manan iha eleisaun parlamentár tinan ne’e sei implementa programa ida hodi apoiu kbiit laek sira.

“Bainhira ekonomia dezenvolve fó benefisia ba hotu-hotu, bainhira ekonomia la’o ba oin, ita hotu la’o ba oin, maibé ita tenke haree komunidade no povu hotu-hotu, ema barak mak laiha kondisaun atu moris, tanba ne’e ita hakarak estadu ida nakonu ho solidariedade signifika sira ne’ebé mak laiha kondisaun atu moris tenke iha apoiu fulan-fulan,” deklara Alkatiri, iha  komisiu Partidu Fretilin iha kampu Futebol Ladi, Suai Villa, Munisipiu Kovalima, Domingu (23/04).

Tanba ne’e, eis Primeiru Ministru ne’e hatete, bainhira Fretilin kaer ukun sei lansa programa foun ida ba nia governu ne’ebé bolu Sesta Solidaria.

“See mak sai benefisiariu ba Sesta Solidaria mak sira ne’ebé simu Uma Naroman ba Povu, ita-nia oan sira tinan ida to’o hitu, defisiente balun ne’ebé laiha kondisaun atu servisu. Sesta Bazika ne’e tinan ida dala ida ka dala rua, maibé Sesta Solidaria ne’e fulan-fulan ba populasaun sira ne’e, hanesan ne’e,” nia informa.

Aleinde programa ida ne’e, nia hatutan, Fretilin iha programa lubuk boot ne’ebé hakarak atu implementa bainhira kaer ukun.

“Fretilin nia programa boot liu atu hasai povu husi nakukun no kore povu husi mukit, husi kiak, ne’e dezafiu ida ke boot tebes, tanba ha’u akompaña hela programa kampaña balun kontinua dudu povu ba nukukun ho bosok, ho manipulasaun.”

Tuir nia, bainhira povu moris iha nakukun, fasil atu ema manipula, tanba ne’e dezafiu boot ba Fretilin mak atu hasai povu husi nakukun.

“Atu hasai povu husi nakukun ida ne’e tenke klaru iha edukasaun.

Maibé iha setor edukasaun la’os eskola de’it, lideransa tenke sai edukador, lideransa liberta patria tenke sai edukador, tanba ne’e Fretilin sai hanesan uma lisan.”

“Se Fretilin mak uma lisan, ami ne’ebé fundador, ami ne’e hanesan lia-nain, ami tesi problema justisa, maibé tenke sai edukador. Tanba ne’e ha’u hanoin tempu ba lider sira, liberadores atu hanoin didi’ak, tempu ona atu prepara rai ida ne’e ba entrega jerasaun foun, rai ida ke di’ak, rai ida ke estavel, rai ida ke buras,” nia afirma.

Maibé, nia hatutan, ba ida ne’e tenke halo dezenvolvimentu  ekonomiku. Durante ne’e TL depende kuaze 100% ba osan mina-rai ho gás, tan ne’e tenke diversifika ekonomiku.

“Rai ne’e bokur, tinan-tinan udan boot, bee barak. Osan ne’ebé mak atu mai husi Greater Sunrise tenke uza hodi halo investimentu oioin,  tenke investe iha bee-moos, laiha agrikultura bainhira bee laiha. Atu investe bee tenke halo konstrusaun infra-estrutura atu satan bee, labele ba para hotu iha tasi. Tinan 20 ona laiha infra-estrutura hanesan ne’e.  Iha irigasaun maibé laiha kualidade, la kleur aat tiha ona.”

Tan ne’e, nia dehan, iha programa barak ne’ebé Fretilin tenke hadia ho medida sira ne’ebé mak adekuadu hodi benefisiu direita ba povu nia moris.

 

Prioridade Lima

Entretantu, Sekretariu Jeral Fretilin ne’e mós hatete, partidu Fretilin iha priopridade lima atu implementa bainhira hetan fiar hodi ukun.

Alkatiri hatete, bainhira Fretilin manán iha eleisaun Parlamentár iha programa prioridade lima mak sei implementa durante ninia mandate.

Ba dahuluk, Fretilin tenke iha kapasidade hametin unidade hanesan dalan ida atu lori dezenvolvimentu no progresu ba rai ida ne'e.

“Laiha unidade nasionál, laiha dezenvolvimentu no laiha progresu, ida ne'e mak ita liu tiha tinan 20 resin, progresu laiha no dezenvolvimentu laiha,” deklara Alkatiri.

Daruak, halo dezenvolvimentu ekonómiku atu fó dignidade ba ema hotu, atu hotu-hotu tenke iha direitu atu moris dignu, atu moris ho kondisaun ida bele haburas sira-nia vida no hanaruk sira-nia vida, haburas no hanaruk komunidade ni’an, ekonómia Timor-Leste nian.

Datoluk, tenke iha juventude ida dinamiku no produtivu, signifika atu servisu tenke iha kapasidade, tenke iha edukasaun.

Dahaat, tenke iha kapasidade poder feto sira nian.

“Buibere sira tenke partisipa sira-nia kbiit tomak ba prosesu dezenvolvimentu. Buibere sira labele hela iha uma, maibé sira iha kapasidade, sira tenke iha matenek atu bele partisipa iha prosesu tomak.”

Dalima, harii sosiedade ida ne'ebé nakonu ho solidariedade no fraternidade umana hanesan maun no alin, hotu-hotu Maromak nian oan, buras, paz no justisa.

“Sosiedade solidaria no fraterna, solidaria no justisa ba ema hotu-hotu, ida ne'e importante. Ko'alia justisa ba ema hotu-hotu hahú husi veteranus, faluk, oan-kiak sira, hanusa mak estadu bele haree no tau-matan ba sira atu bele moris ho dignidade.”

“Ha'u dehan ba kamarada sira hotu, Fretilin iha ninia objetivu sagradu sira ne'e, objetivu nobres sira ne'e, ha'u sei anúnsia neneik to'o fim, ha'u hanoin ita tenke halo agora saida loos, saida mak ita hahú ona, loke aan atu ema hotu-hotu mai tama iha lisaun sagradu ida ne'e.”

“Tempu atu haburas Fretilin hanesan uma-lisan ida ba Timor Leste tomak, tempu ona atu haburas Fretilin ba hotu-hotu, la taka dalan ba ema ida no taka odamatan ba ema ida,” dehan nia.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kuarta, 26 Abril 2023 23:56

Independente Digital TV