Akademiku: PR no PM mós Laiha Direitu Interven Servisu Investigasaun Judisiariu Featured

By Gloria Maia Outubru 13, 2022 524
Prezidente Republika, José Ramos Horta. Foto:Dok. Prezidente Republika, José Ramos Horta. Foto:Dok.

DILI: Intervensaun husi membru governu na’in rua ba Servisu Nasionál Intelijensia kontinua hamosu preokupasaun. Foun liu, Dosente Universidade Nasionál Timor Lorosa’e fó kritika ba asaun husi membru governu ne’e.

Dosente Fakuldade Direitu UNTL, Alexandre Corte-Real informa, bainhira ema ida lori osan cash rihun $10 ba leten viola ona regras mundial.

Se situasaun ida ne’e akontese, nia dehan, autoridade investigador sira iha obrigasaun hodi halo investigasaun atu bele hatene kle’an kona-ba objetivu osan ne’e atu halo saída.

Ida ne’e, nia hatutan, nu’udar prosesu normal tan ne’e laiha ema ida mak bele halo intervensaun.

“Iha ne’e lei mak boot liu ita hotu, laiha orgaun soberanu ba interve prosesu justisa ne’ebé investigador sira hala’o hela, bele nia Ministru, bele nia deputadu tantu Prezidente no Primeiru Ministru, labele ba interven servisu invsetigasaun sira nian, tanba ne’e lei mak haruka,” dehan nia ba Jornalista Jornal INDEPENDENTE, iha Jardin UNTL, Kuarta (12/10).

Nia esplika, kazu brankamentu kapital no labazen osan ne’e servisu justisa nian hodi halo investiagasaun no regras ne’e mós mundial nian, la’os Timor mak foin kria regras ne’e maibé nasaun hotu-hotu aplika atu bele hatene osan nia sirkulasaun.

Se iha prosesu investiagsaun ne’e mak la deteta iregularidade ruma, bele intrega fali osan ne’e.

“Tanba ne’e tuir ha’u osan ne’ebé membru KHUNTO sira lori ne’e hanesan ilegal tanba ne’e tenke halo investigasaun, dala ida tan laiha orgaun see de’it mak atu interve hanesan vise MI-MJ, sira ne’e laiha poder, regras kontra-bandu, ida ne’e labele, tanba ita mai ho orgaun soberanu, separasaun poderes,” nia hatutan.

Dosente ne’e esplika brankamentus kapitais no labazen osan katak, bainhira ema ida liu husi aeroporu lori osan cash ho montane rihun $10, parte alfandega tenke hatene osan ne’e see nian? atu lori ba ne’ebé? ba see? no atu halo saída?.

Se laiha informasaun, nia dehan, parte investigasaun tenke halo prosesu tanba ne’e kaer direitamente.

“Dala ida tan, hanesan akademiku ha’u hatete ‘sira-nia hahalok ida ne’e la di’ak, viola regras, la hatene atu lori estadu ne’e lao oinsá, ba lori fali forsa bruta no iha poder atu manda fali rai ida ne’e, tuir loloos sira mak hatur justisa, direitu, demokrasia.”

“Tanba ne’e, ezemplu husi partidu Khunto ne’e la di’ak tebes, sira loke dalan ba partidu seluk atu la’o tuir sira-nia dalan la di’ak ne’e iha futuru, tanba ne’e partidu seluk no sidadaun sira hotu labele halo tuir saída mak partidu Khunto halo ne’e,” dehan nia.

Entretantu, Sistema Monitorizasaun Programa Judisial (JSMP) liu husi sira-nia karta komunikadu lamenta ho intervensaun ba servisu judisial nian ne’ebé komete husi Líder Masimu partidu Khunto, Naimori Bukar ho Vise Ministru Justisa no Vise Ministru Interior.

“Kualkér intervensaun tantu direta no indireta husi orgaun ezekutivu ba iha orgaun judisiáriu nia serbisu hakanek ona prinsípiu separasaun podér ne’ebé previstu iha Konstituisaun RDTL no fó impaktu ba sira ne’ebé mak serbisu hodi hametin sistema justisa iha Timor-Leste, sistema ida ne’ebé iha hela prosesu dezenvolvimentu nia laran,” dehan JSMP liu husi karta ne’ebé Jornal INDEPENDETE asesu, Kuarta (12/10).

JSMP hatutan, tuir artigu 69, Konstituisaun RDTL kolia kona-ba prinsípiu haketak podér sira, define katak “Órgaun soberania sira, iha sira-nia relasaun ba malu no bainhira hala’o knaar, tenke tuir prinsípiu separasaun no interdependénsia kbiit nian ne’ebé iha Lei Inan nia laran.

“Artigu ne’e hatudu klaru katak, orgaun soberanu sira iha relasaun ba-malu no bainhira hala’o knaar, tenke tuir prinsípiu separasaun no interdependénsia kbiit nian ne’ebé prevee iha Konstituisaun. Tanba ne’e JSMP nia hanoin, instituisaun judisiál no judisiáriu tenke livre husi intervensaun ka influensia husi see de’it no saida de’it, no mós livre husi presaun sira hotu.”

Iha kazu konkretu ne’e, JSMP konsidera intervensaun husi polítiku sira ne’e hanesan impedimentu ka ilude ba autoridade kompetente nia atividade provatóriu ka preventiva ho intensaun atu evita sidadaun sira ne’ebé lori sai osan sein deklara ba Alfándega hodi la hetan medida seguransa ka pena hanesan prevee iha provizaun parágrafu 1) Artigu 290 kona-ba krime favoresimentu pesoál ne’ebé presiza submete ba iha investigasaun.

“Iha kazu ida ne’e, intervensaun hala’o diretamente husi superior sira ne’ebé instituisaun judisiál sira ne’e tutela ba hanesan Ministériu Justisa no Ministériu Interiór,” JSMP relata.

Ba osan ne’ebé hetan prende, tuir JSMP, parte investigasaun hala’o duni sira-nia serbisu ho profesionál tuir Artigu 7 husi Lei Nú. 5/2013, Primeira Alteração à Lei Nú. 17/2011, de 28 de dezembru, que aprova o Regime Jurídico da Prevenção e do Combate ao Branqueamento de Capitais e ao Financiamento do Terrorismo, e Terceira Alteração ao Código Penál, aprovado pelo Decreto-Lei Nú. 19/2009, de 8 de abril, ne’ebé define kona-ba obrigasaun atu deklara bainhira transporta moeda (osan) ka portador negosiavel.

“Artigu ne’e hatete katak pesoa singulár ida bainhira lori osan ho montante $10.000 ba leten tenke halo deklarasaun iha órgaun kompetente refere ba Alfandega no kopia ba iha Unidade Investigasaun Finanseiru, Banku Sentrál.”

“Regra ida ne’e nu’udar regra internasionál ne’ebé nasaun sira uza hodi tau-matan ba osan tama no sai liu-liu ba osan hirak ne’ebé ho meiu transferensia cash ka sira ne’ebé ho valor boot ne’ebé iha risku besik ba atividade kriminál sira (krime trans-nasionál) hanesan uza hodi sustenta atividade organizasaun kriminál nian.”

“Tanba ita hatene, iha nasaun barak, autór kriminál sira prefere uza osan cash duke transfere liu husi banku, tanba ne’e, bainhira sidadaun ida lori tama ka sai osan ho montante $10.000 ba leten maibé la deklara ba iha Alfándega kona-ba fonte orsamentu no utilizasaun orsamentu refere, mak parte kompetente iha obrigasaun atu prende osan ne’e no kaptura sidadaun refere hodi submete ba iha prosesu investigasaun,” deklara JSMP.

JSMP hatutan, klaru lei la bandu sidadaun atu lori osan ho montante boot sai ka tama maibé presiza deklara ba iha parte alfándega no banku nu’udar medida prevensaun ida ba aktu kriminál sira.

“Bainhira rezultadu investigasaun mak orsamentu refere la’ós mai husi atividade ilegál ka krime mak osan refere sei entrega fila-fali ba iha osan na’in.”

Haree ba fundamentu no baze legál sira refere, JSMP rekomenda ba parte hotu, orgaun estadu sira, polítiku sira atu labele halo intervensaun ba serbisu sira setor justisa nian hodi nune’e instituisaun judisiál no judisiáriu sira bele serbisu ho livre no independente.

“JSMP mós rekomenda ba parte judisiál no judisiáriu hodi halo investigasaun ba membru Governu no polítiku sira ne’ebé halo intervensaun ba prosesu judisiál,” deklara JSMP iha karta ne’e.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kinta, 13 Outubru 2022 16:36

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31