Iha ninia diskursu ba debate jeneralidade Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2026 iha Parlamentu Nasionál, Kuarta (05/11), PM Xanana hatete, tema OJE tinan oin mak ‘Investe iha Transformasaun Nasional, Integrasaun Rejional no Desenvolvimentu Inkluzivu’.
OJE 2026 sa’e 5,2% kompara ho OJE 2025. Tuir Xanana, orsamentu ne'e sei sai hanesan marku ida ba transformasaun ekonómika hafoin 2024 sai hanesan períodu ida atu hadi'a frakeza institusionál no 2025 hanesan tinan ida atu determina estratéjia no reforma estruturál.
“Ne’e sei tulun familia Timor nian ida moris di’ak liu aban duke moris hanesan ohin,” dehna PM Xanana iha membru PN nia oin.
Pilár haat ba dezenvolvimentu nasionál
PM Xanana fó sai objetivu fundamental haat ne’ebé sei orienta utilizasaun OJE 2026: (1) kria kampu servisu, (2) stabilidade fiskal, (3) hametin instituisaun sira, no (4) garante dignidade povu tomak.
- Kria kampu servisu ba joven sira
Timor-Leste nu’udar nasaun ida ho númeru populasaun joven aas liu iha mundu, kuaze 65% ho idade menus husi tinan 30. Tanba ne’e, Xanana afirma importansia husi loke oportunidade servisu iha rai laran atu jerasaun foun sira la kontinua buka futuru iha rai liur.
“Imperativu nasional ida mak oinsá bele fó esperansa ba joven sira iha sira-nia país, par sira lalika buka futuru iha estranjeiru. OJE 2026 sei apoia setores produtivus ne’ebé bele dezenvolve lalais no bele kontrata barak,” dehan nia.
Tan ne’e, governu aumenta finansiamentu 55% ba programa dezenvolvimentu ekonomia inkluzivu no sustentavel, no mós 62% ba dezenvolvimentu infra-estrutura.
Seitor prioridade oioin inklui:
- Milliaun $223 ba programa estrada no ponte.
- Milliaun $25,8 ba programa bee no saneamentu.
- Milliaun $138,5 ba eletrisidade no enerjia renovavel.
- Milliaun $46,3 ba area portuaria no konetividade.
- Milllaun $43,4 ba setór agrikola.
- Milliaun $37,1 ba desentralizasaun dezenvolvimentu iha nivel munisipal.
- Estabilidade fiskal no independensia ekonomika
PM Xanana afirma, Fundu Petroliferu laos mealleiru, katak osan atu rai de’it, pertense ba jerasaun futuru, maibé ida ne’e konfiansa sagrada paktu ida entre jerasaun. Daudauk en’e fundu refere atinze billiaun $18, maibé fonte mina ne’e besik atu mamuk.
“Se kontinua tuir dalan ida agora ne’e, Fundu Petrolíferu bele mohu iha próxima dékada ka tinan sanulu nia laran,” dehan Xanana.
Tuir nia, presiza haluan baze ekonomia no taxa domestika atu bele hamenus dependensia ba mina. Seitor privadu no negósiu lokál tenke sai fonte prinsipál ba reseita estadu nian iha futuru.
- Harii instituisaun ne’ebé forsa no efisiente
Imposivel atu akontese transformasaun ekonomia la ho burokrasia ne’ebé forte no transparante. Xanana destaka importansia servisu publiku ne’ebé lalais, lisensiamentu ne’ebé klaru, no governasaun ne’ebé responsavel.
Governu sei kontinua aproveita teknolojia dijital, inklui sistema identifikasaun nasionál ida ne'ebé presiza liu ba benefisiáriu sira programa nasionál nian, enkuantu taka mós fuga fundu públiku sira.
Atu suporta governasaun ida ne’e, aloka milliaun $6,2 ba reforsa jestaun rekursu umanus no aministrasaun publiku ne’ebé profisional.
- Povu nia dignidade nu’udar objetivu ikus
Tuir Xanana, dezenvolvimentu ne’e sei la vale bainhira sei iha sidadaun ida iha area rural ne’ebé la asesu bee-moos, eletrisidade, edukasaun, ka servisu saude. Tanba ne’e seitor sosial kontinua hetan alokasaun orsamentu ne’ebé boot iha OJE 2026.
Governu aloka:
- Milliaun $181,7 ba edukasaun
- Milliaun $138,3 ba saude
- Milliaun $54 ba protesaun sosial
- Milliaun $12,8 ba formasaun profisionál no empreendedorizmu ba foin-sa'e sira
Reasaun iha PN
Diskursu husi PM Xanana hetan reasaun oioin husi membru PN. Xefe Bankada Fretilin, Aniceto Gutrres, espresa nia apresiasaun ba diresaun polítika ekonómika no alvu kreximentu 4.5%, ne'ebé nia bolu nu’udar notísia enkorajadora pós-pandemia.
“La’os novidades ida se ita dehan Timor-Leste ne’e ekonomia de importasaun tanba kuaze sasan hotu-hotu importa husi rai liur. Iha tinan tolu ikus, kada fim da semana ka bainhira loron feriadu otel sira iha Atambua laran nakonu de’it ho ema husi Timor,” nia dehan.
Sa tan, nia dehan, iha Finadu foin daudauk fotografia balun iha Facebook hatudu ema rihun antrian atu sai ka tama ba Atambua hodi gasta osan iha ne’ebá.
Iha fatin hanesan, Prezidente Komisaun C trata Asuntu Finansas Publiku, Cedelizia Faria dos Santos konsidera diskursu PM Xanana riku ho perspetivu no konsege liga diresaun dezenvolvimentu nasional ho integrasaun rejional, inklui adezaun TL iha ASEAN no WTO.








