TL Retira Kazu Espionajen Kontra Austrália

By The Guardian Janeiru 25, 2017 2174

DILI: Timor Leste retira fila-fali reklamasaun espionajen Austrália iha Tribunál Permanente Arbitrajen hanesan indikasaun ba konfidensiál ne'ebé nasaun rua ne’e negoseia hela ba sira nia fronteira marítima.

Iha tinan 2013, Governu Austrália fó doasaun ba reabilitasaun sala Gabinete Primeiru Ministru nian iha Palacio Governu-Dili, iha 2004 hodi aproveita monta espionajen ba reuniaun konfidensialidade Governu Timor-Leste nian.

Governu Timor-Leste reklama espionajen ne'ebé Austrália monta ne'e la justu no la benefísiu iha negosiasaun liu husi Tratadu CMATS ne'ebé iha futuru fahe biliaun $10 husi rendimentu mina no gás ne'ebé iha tasi okos.

Iha Tersa (24/1), Governu rua ne’e hasai deklarasaun ida katak Timor-Leste dada ona tratadu CMATS no sei halo negosiasaun iha dia 10 Abríl tinan ne’e.

Mudansa sira ne’e iha bainhira Timor-Leste no Austrália partisipa enkontru konfidensial ho Komisaun Konsiliasaun iha Singapura husi dia 16-20 Janeiru 2017. 

Iha Confidence Building Measure ne’e, Timor-Leste aseita hodi dada fila fali kazu arbitrajen rua molok Tribunál Permanente Arbitrajen (PCA) iha Hague: kazu espionajen no segundu kazu maka arbitrajen ba judisiál husi pipa gás nian husi Bayu-Undan ba Darwin.

Disputa Tasi Timor ne‘e iha estimasaaun osan biliaun $53 husi mina no gás iha kampu tasi okos rezulta ona buat ne'ebé moruk iha tempu istória Independénsia Timor Leste no Austrália.

Maibé, konkordánsia foun ba CMATS ne’e termina kometimentu ba diskusaun ne'ebé di'ak no hamosu buat di'ak, relasaun no ajuda progresu sira ba negosiasaun.

“Husi dada fila-fali ba arbitrajen ne’e hanesan etapa ikus iha integradu pakote ida de'it Confidence-Building Measures aseita ona durante enkontru komisaun nian ho parseiru sira iha Outubru 2016,’’ husi enkontru ne’e Timor-Leste no Austrália sai hanesan amizade no forsa no di'ak liu.’’

Nasaun rua ne’e promete no sei servisu makaas liu husi konsiliasaun kompulsóriu iha Tribunál Arbitrajen Permanente no hateten katak sei finaliza iha fulan Setembru tinan ne’e,

Komisaun no parte sira rekoñese katak importante liu mak prepara estabilidade ba kompañia petrolíferu sira ne'ebé daudaun ne’e iha Tasi Timor.’

Parte sira iha kometimentu atu prepara ba servisu petrolíferu nian no komisaun iha intensaun atu ajuda parte sira hodi fó solusaun di'ak liu ba parte rua ne'e hotu. 

Atu prepara servisu ba petrolíferu operasaun sira ne’e Austrália no Timor Leste aseita ona katak tratadu tasi Timor iha 2002 no nia regulamentu sira sei mantein nafatin ba ninia orijinalidade to'o hetan delimitasaun fronteira marítima hetan ninia efeitu sira. 

Father Frank Brennan, eis-diretór Jezuita nian ba servisu refujiadu iha Timor Leste fó hatene ba Igreja atu halo servisu makaas iha nasaun ne’e  no profesór direitu Universidade Katólika iha Austrália hato'o katak, negosiasaun mak dalan ne'ebé di'ak liu. 

Husi ne’e nia rezultadu Brenan hakerek, “Timor Leste bele manan hotu kampu Greater Sunrise Mina no gás, maibé sira tenke dada refinaria mai iha timor para depois dezenvolve Timor Leste."

“No sira sei hela de'it 20% atu fahe iha futuru oin mai ba dezenvolvimentu Sunrise nian duke 50% iha meza."

“Sira mós lakon lukrativu eskluzivu ba diretu peska nian," dehan nia.

Negosiasaun fronteira marítima entre Timor Leste ho Austrália ne'ebé ho legalizasaun husi internasionál nian sei sujere ba liña médiu entre nasaun rua ne’e, no bele mós fó oportunidade ba Indonézia hodi reklama halo negosiasaun fila-fali ba liña fronteira marítima ho Austrália.

Tanba fronteira marítima sira ne’e iha diferensa boot no besik liu Indonézia duke Austrália. (the Guardian)

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kuarta, 25 Janeiru 2017 15:18

Independente Digital TV