Opozisaun Preokupa Timor Gap Foti Fundu Petroléu Direita Featured

By INDEPENDENTE Jullu 22, 2019 4742
Opozisaun vota kontra ba proposta alterasaun lei haat iha Parlamentu Nasional Opozisaun vota kontra ba proposta alterasaun lei haat iha Parlamentu Nasional

DILI: Opozisaun iha Parlamentu Nasionál preokupa makaas kona-ba proposta alterasaun Lei Fundu Petrolífera, artigu 15, alinea A, nú 1. Maski nune’e, proposta alterasaun lei ne’e iha jeneralidade kontinua aprovadu ho votus maioria parlamentar.

Proposta alterasaun leis ne’e hodi fó biban ba kompaña Timor Gap, Ep ne’ebé hateten katak Fundu Petrolíferu bele aplika direitamente ba operasaun petrolíferas…, liu husi selebrasaun transasaun komersiais liu husi Timor Gap, Ep.

Deputadu Bankada FRETILIN, Antoninho Bianco hateten, lei hirak ne’ebé aprejenta mesak ho karater urjensia, hanesan  Lei Tributariu, Lei Bayu-Undan, alterasaun Lei Atividade Petrolíferu, Lei Fundu Minarai.

“Ami lakohi lei LAP muda tiha fali lei FM nian fatin ne’e la bele tanba kada lei nia filozofia no servisu diferente,”dehan Bianco ba jornalista sira, hafoin halo deskusaun espesialidade iha komisaun PN, (20/07).

Tuir nia katak, lei fundu mina rai mai atu proteze la’ós mai atu halo mohu.

Nia dehan, Lei Fundu Petrolífero estabelese ho base iha arigu 139, nú.2, ne’ebé ko’alia kona-ba aproveitamentu rekursu naturais sira tenki sai reserve finanseira obrigatoria katak sai fundu soberanu ba RDTL.

Tanba ne’e tuir nia katak, nuudar fundu soberanu, fundu ne’e pretense ba povu. Governu nuudar orgaun soberanu ida atu foti osan husi fundu petrolíferu hodi finansia Orsamentu Jeral Estadu tenki hetan aprovasaun husi Parlamentu Nasional no promulga husi Presidente Repúblika.

Maibé realidade oin seluk, tuir nia katak, proposta alterasaun lei sira ne’e atu hases poder Governu, Parlamentu Nasionál, no Presidente Repúblika, hodi fó poder ba Timor Gap, Ep foti fundu direitamente husi fundu petrolíferu.

“Agora dadaun sira muda katak Parlamentu Nasional bele hasai osan ba OJE no husi Timor GAP mós bele hasai atu halo atividade petrolíferu. PN hasai osan ne’e, PN mós bele kontra maibé ida Governu hasai liu husi Timor GAP ita kontrola la hetan tan ne’e FRETILIN preokupa i husi ami-nia preokupasaun la’ós ami mesak maibé povu tomak nia preokupasaun,”dehan Bianco.

Nia dehan, bainhira halo duni alterasun ba lei fundu minarai, PN kontrola de’it Orsamentu Jeral Estadu maibé fundu fó ba Timor GAP, parlamentu no Câmara de Contas la kontrola.

Iha fatin hanesan, Bankada Opozisaun Partido Demokratiku mós preokupa kona-ba proposta alterasaun lei fundu petrolíferu ne’e.

Partidu Demokratiku preokupa kompaña estatal Timor Gap, Ep ne’ebé sei foti osan direitamente husi fundu petrolíferu ne’e bainhira altera proposta lei nú. 4/V-segunda alterasaun nú. 13/2005, 2 setembru, kona-ba Lei Fundu Petríferu.

Husi proposta lei ne’e, Deputadu Adriano do Nascimento kestiona artigu 15-A ne’ebé koalia kona-ba investimentu iha operasaun petrolífera. Iha artigu 15, alinea A númeru 1 bele fo biban ba Timor Gap, Ep hodi foti fundu direitamente, seim liu husi Governu Parlamentu Nasional no Presidente Repúblika.

Antes ne’e, orsamentu hotu-hotu tenki liu husi debate no aprovasaun Parlamentu Nasional , hafoin promulgasaun husi Presidenete Repúblika no Tribunál Rekursu mak fó vistu prévia.

Tuir nia katak lolos ne’e, osan fundu mina-rai foti husi orsamentu jeral estadu (OJE) no jestaun finanseira,”deputadu kestiona durante deskusaun iha plenaria, Parlamentu Nasional.

“Seraque Lei Fundu Petrolíferu artigu 15 ne’e la’os kestaun nasional ne’ebé laiha obrigasaun internasionál, tanba iha lei ne’e hateten ita atu hasai osan só odamatan ida de’it, maibé politika internal Timor-Leste nian agora ita hakarak kria odamatan rua, husi Parlamentu Nasional no ida tan husi Timor Gap, Ep, liu husi politika investimentu.

Hatan ba preokupasaun ne’e, Negosiadór Prinsipal ba Delimitasaun Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmão, rejeita deklarasaun ne’ebé foti Fundu Petroleu liu husi odamatan rua.

Tuir Xanana katak, orsamentu ne’e hanesan despeza pura katak bainhira osan la tama ona, politika investimentu ne’e sei fila. Nia husu atu fó fiar ba Timor Gap, Ep investe tuir artigu 15, atu nune’e osan sei fila.

Maski hetan kritikas barak husi opozisaun ba proposta lei hirak ne’e durante loron haat, liu husi plenária extraordinária iha loron 18 fulan-jullu, Parlamentu Nasional konsege aprova ona pakote legislativa ba ratifikasaun fronteira marítima iha jeneralidade.

Pakote legislativa sira mak hanessan; Proposta Lei nú. 4/V (1ª) – Segunda Alterasaun Lei nú. 13/2005, 2 setembro (Lei das Atividades Petrolíferas) ho 40 voto a favor, 23 kontra no 1 abstensaun; Proposta Lei nú. 5/V (1ª) – Segunda Alterasaun Lei nú. 9/2005, 3 agosto (Lei do Fundo Petrolífero) ho 40 voto a favor, 23 kontra no 1 abstensaun; Proposta Lei nú. 6/V (1ª) – Primeira Alterasaun à Lei nú. 8/2008, 30 juñu (Lei Tributaria), Primeira Alterasaun à Lei nú. 3/2003, 1 jullu, kona-ba Tributasaun Contratantes ba Bayu-Undan, no Primeira Alterasaun ba Lei nú. 4/2003, 1 jullu, kona-ba Desenvolvimentu Petróleo Maritima (Estabilidade Tributaria) ho 41 voto a favor, 23 kontra no 0 abstensaun; no Proposta de Lei nú. 7/V (1ª) - Rejime Laboral e Migratório Espesial Aplikável Projetu Bayu-Undan ho 41 votos a favor, 23 kontra no 0 abstensaun.

Proposta Alterasaun Lei Aprovadu iha Deskusaun Espesialidade

Hafoin votasaun jeneralidade, ho autorizasaun plenária nian, diskusaun espesialidade proposta lei sira ne’e realiza iha kada komisaun ne’ebé hala’o iha loron 19 fulan-jullu.

Iha diskusaun komisaun C, ne’ebé trata assuntu finansa publika no ikus mai aprova proposta lei nú. 5 kona-ba fundu petrolifero ho votus a favor 9, kontra 4, abstensaun 0.

Tuir Presidente Komisaun C, Deputada Fernanda Lay hateten, rajaun halo alterasaun tanba lei ne’e tenki armoniza ho akordu fronteira maritime ne’ebé asina ona iha marsu 2018 hodi prepara ba ratifikasaun tratadu.

Nune mos lei tributaria mos presiza halo altrasaun hodi armoniza tanba uluk timor leste hetan deit reseitas husi royalty maibe atividade petrolifero seluk la kobre.

Tanba ne’e, tuir nia katak hakarak ka lakohi lei haat ne tenki altera, tanba Australia mós iha lei 25 mak sei altera.

Nia dehan, benefisiu husi alterasaun lei haat ne’e, divida osan ne’ebe desde tama iha marsu 2018, maibe la ratifika tratadu e’e mak sei multa kada fulan took $5. Segundu benefisiu mak traballador timoroan nebe serbisu iha tasi timor sei hetan nia benefisiu hanesan traballador  estranjeirus.

Entretantu Presidente Komisaun D, Virgina Ana Belo informa, sira mos aprova ona porposta alterasaun lei nú. 4- konaba atividade petrolíferu.

Alterasaun lei ne’e koreponde ba tratadu fronteira maritime. “Lei sira ne ita altera, Australia mos altera sira nia lei, tanba kampu ida uluk hamutuk ho Australia sei mai ita. Lei ida uluk prevalese iha area konjunta (JPDA) hela ba ita nian.

Tanba ne’e tuir nia katak, lei hirak ne’e iha ligadu, nune’e tenki muda hotu, hanesan lei atividade petriiferu, lei fundu petrilifera ho lei tributaria.

Nia dehan, se lei haat ne’e mak la halo alterasaun, Australia mos sei la aseita halo ratifikasaun ba tratadu. Ne’e konkordansia nasaun rua ne’e nian ho kondisaun ekivalente, atu nune’e kompania sira labele sofre,”dehan deputadu CNRT ne’e.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV