Planu Os Verdes ho Subvensaun Públiku: Husi Sentru Formasaun, Haruka Joven ba Rai Li’ur to’o Instala Embaixadór iha Nasaun 10 Featured

By Agustino Gama Abril 24, 2023 1063
Emblema Partidu Os Verdes Timor. Foto:media sosial. Emblema Partidu Os Verdes Timor. Foto:media sosial.

MANUFAHI: Partido Os Verdes de Timor kompromete atu utiliza subvensaun publika ne’ebé sira sei simu hodi implementa programa partidu nian ba ninia militante no simpatizante sira.

Hanesan públiku hatene, partidu politiku sira ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasionál iha direitu ba subvensaun públiku ho valor rihun $92 kada kadeira.

Ho nune’e, Partido Os Verdes de Timor (PVT) halo kompromisiu ida iha ninia kampaña hodi utiliza subvensaun refere bainhira konsege ultrapasa bareira 4% no hetan lima to’o hitu iha Parlamentu Nasionál (PN).

Prezidente PVT, Antonio 'Lela Hunu' Kruz hatete, PVT ho númeru sorteiu 6 iha komprimisiu eleitoral 6 ba ninia membru sira iha Timor Leste tomak ne’ebé sei implementa bainhira partidu ne’e liu bareira iha eleisaun parlamentar.

"Bainhira povu fó fiar ba partidu ne'e hodi ultrapasa bareira eleitoral ho kadeira 5 to'o 7 iha eleisaun parlamentar, 21 Maiu, mak partidu ne'e sei utiliza osamentu subvensaun publika hodi implementa komprimisiu neen, bainhira kaer ukun," dehan Antonio iha ninia intervensaun politika iha komisiu daruak iha Betano, Munisipiu Manufahi, Sesta (21/04).

Komprimisiu neen ne’ebé PVT sei halo ho subvensaun públika mak: dahuluk, harii sentru formasaun profisional emprego verdes ba joven PVT tomak.

Daruak, sei implementa planu Green Global Service hodi implementa progama empregu verdes hamutuk rihun 50 ba membru PVT tomak.

“Partidu Os Verdes sei haruka membru Os Verdes nian hamutuk rihun 50 ba servisu iha nasaun ne'ebé partidu ne'e halo ona kooperasaun mak hanesan; Australia, Nova Zelandia, Korea, Japaun, Kanada, Inglatera, Irlandia Republika, Irlandia Norte, Skotlandia no Switzerland,” deklara Prezidente PVT ne’e.

Datoluk, implementa programa empregu verdes ba ema PVT na’in rihun 1 no kria kooperativa verdes ba membru sira hodi hakiak manu, fahi, no animal sira seluk.

Dahaat, servisu hamutuk ho Global Green hodi implementa progama bolsu estudu ba membru PVT rihun 1 hodi prepara sira-nia futuru.

Dalima, harii industria fini hahan ba fahi, manu no ikan hodi suporta implementasaun progama empreza ka kooperativa verdes ba membru PVT sira.

Daneen, instala embaixadór Verdes iha nasaun 10 ne’ebé PVT halo ona kooperasaun hodi trata visa no kontratu servisu atu apoiu progama empregu rihun 50.

Tuir nia, subvensaun publika ne'ebé partidu hetan la'os atu utiliza ba sosa karreta no motor ba interese partidu nian, maibé sei apoiu ba programa neen refere.

Nia hatutan, PVT la halo de’it komprimisiu politika, tanba daudauk ne’e estrutura nasionál fahe ona sertikadu verdes empregu rihun 50 ba membru PVT sira iha Timor Leste tomak.

"Se partidu ne'e mak liu bareira, hetan kadeira to'o 7, osamentu subvensaun publika ne'e utiliza ba implementa komprimisiu planu neen ne'e ba membru verdes hotu," nia promete.

Tanba, nia hatutan, PVT iha vizaun klaru atu kombate dezempregu ba PVT nia membru sira.

Programa Bainhira Ukun

Entretantu, iha dialogu ne’ebé halo ho militante no simpatizante PVT iha munisipiu Kovalima, Sekretariu Nasionál PVT, Santana Martins, fó sai programa hirak ne’ebé PVT iha bainhira povu fó fiar ba partidu ne’e kaer ukun.

Programa hirak ne’e mak: halais prosesu desentrizasaun no implementasaun lei poder lokal; edukasuan no formasaun; saúde; inkluzaun sosiál; agrikultura; turizmu; komérsiu no indústria; setór finanseiru no aproiu projetu tasi mane.

“Razaun partidu fó prióridade ba programa edukasaun no formasaun hodi investe edukasaun hahú husi pre-eskolár, tekniku vokasionál no formasaun profisionál.”

Iha komprimisiu área saúde nian, Santana dehan, prióridade mak kuidadu saude primária, sekundára no terseira hodi haboot peskiza saúde nu’udar planu dezenvolvimentu saúde.

Ba programa inkluzaun sosial, nia dehan, PVT mós deklara ona katak iha lista kandidatu deputadu dahuluk mak reprezenta defisiensia matan, Mafalda Gusmão hodi sai lian ba maluk defisiensia sira.

Iha setór agrikultura, peska, pekúaria no floresta, nia dehan, hanesan rai osan no merkadu, irrigasaun hodi redús risku falla liu husi asuransia ba agrikultór sira.

Iha setor turizmu, nia dehan, sei kria turizmu kominitária no ekolójia, turizmu aventura, relijiozu no kulturá, etnográfiku no haris tasi ho esplora.

“Iha setor komersiu no industria sei investe setor privadu, empregu no kooperativa no ambiente.”

“Reforsa mós iha setor finanseiru mak hanesan, persiza reforsa ba investimentu finanseiru iha Banco Nasional Comersiu Timor Leste no haree ba kreditu mikro no uniaun kreditu sira no hakarak dezenvolvimentu iha area estrajetiku sira hodi harii banku dezenvolvimentu ida iha Timor Leste,” nia esplika.

Ikus liu, nia hatutan, sei apoiu projeitu tasi mane hodi bele lori dezenvolvimentu ba povu no nasaun Timor Leste.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kuarta, 26 Abril 2023 11:52

Independente Digital TV