Hili Fretilin, Subsidiu $200 sei Kontinua Featured

By Ekipa INDEPENDENTE Maiu 05, 2023 2651
Militante no simpatizantes Partidu FRETILIN iha Komisiu Glenu (30/04). Foto:INDEPENDENTE. Militante no simpatizantes Partidu FRETILIN iha Komisiu Glenu (30/04). Foto:INDEPENDENTE.

DILI: Partidu Politiku Frente Revolusionaria Timor Leste Independente iha komprimisiu atu kontinua implementa programa hirak ne’ebé durante ne’e fó ona benefisiu ba povu Timor Leste. Programa ida entre programa lubuk ne’ebé sei kontinua mak subsidiu tinan nia rohan ho valor $200.

Komprimisiu eleitoral husi partidu Fretilin ne’e hakerek iha sira-nia programa partidu nian ho tema ‘Ajenda Ida ba Timor Leste, Programa Governu Ida Nian’ ne’ebé jornal INDEPENDENTE asesu husi pajina ofisial partidu Fretilin.153

Iha ajenda refere, partidu Fretilin kompromete atu kontinua programa hirak ne’ebé hatudu ona progresu.

“FRETILIN sei kontinua defende no promove nafatin programa di’ak sira ne'ebé hala’o tiha ona hanesan:

PNDS (Programa Nasional Dezenvilvimentu Sukus) no PMOHA (Programa Movimentu Hafoun Aldeia) hanesan: harii Uma Naroman ba Povu, dada bee-moos, hadia estradas rural (dalan suku), aumenta salas eskolas ensino pre escolar no ensino básico, inklui uma ba professores, harii postos saúde no uma ba médiku ka profissional saude sira, infra-estruturas rural, limpeza, no atividades sosial no económiku lokal ka komunitariu”.

Aleinde ne’e, Fretilin mós sei kria oportunidde servisu informal ba populasaun sira iha Suku no Postu Administrativu; Reforsa nafatin funsionamentu servisu administrasaun Suku hodi serbi povu nia nesesidades di’ak liu tan. Fo atensaun nafatin ba labarik sira no uma-kain atu hetan subsidius ne'ebé sira merese hetan. Fo nafatin subsidiu $200 ba uma-kain iha fim do ano. Reorganizasaun Administrativa atu hakbesik ukun no desizaun politika ba povu.”

Tuir ajenda ne’e, partidu Fretilin haree katak munisipiu atual hanesan unidade territorial hodi estabelese poder lokal boot demais. Tanba ne'e, sei reve divizaun administrativa territóriu atual liu husi kriasaun munisipiu, postu no suku foun tuir planu kria divizaun administrativa ne'ebé hahu halo iha 2005 no 2006, ne'ebe pipreve atu atu hari Munisipiu entre 31 to'o 33 iha Timor Leste.

Ho nune'e bele organiza di’ak liu tan populasaun sira, halo atendimentu no prestasaun servisu publilu ba komunidades, promove dezenvolvimentu lokal, reforsa instituisaun estadu no mos hametin demokrasia lokal.

“Reforsa no enkoraja nafatin inisiativas ba hasa’e produssaun lokal, administrasaun Suku no jestaun ba dezenvolvimentu komunitariu iha Suku no Aldeias.”

Bainhira hetan fiar, governasaun Fretilin hakarak lori povu ba moris iha nasaun ne'ebé forte, hakmatek, saudavel, prosperu, moris iha justisa, solidariedade no fraternidade.

Hamutuk ho povu loke dalan ba naroman atu moris di’ak liu, hetan edukasaun ne'ebé di’ak liu, saude ne'ebé di’ak liu, hela-fatin ne'ebé dignu, hetan ai-han ho kualidade nutrisaun no rendimentu ne'ebé naton no sustentavel ba sidadaun hotu- hotu nia moris pessoal no moris iha uma-kain.

Labarik sira moris saudavel, hetan formasaun di’ak ba dezenvolvimentu kognitivu ka kakutak, afetivu, ekipadu ho karater sosial ne'ebé di’ak, joven ne'ebé siviku, kriativu, saudavel, responsavel no produtivu, sidadaun idozus ka ferik no katuas sira no sira ne'ebé vulneravel mós goza sidadania hanesan ho Timor-oan hotu-hotu.

Ho nune'e Timor Leste sei sai rai ida ne'ebé nakonu ho Solidariedade no Fraternidade Humana, buras iha Dame, Estabilidade no Justisa.

“Hamutuk ita bele manan iha Eleisaun Parlamentar iha 2023 no forma Governu Konstitusional Dasia. Hamutuk ita bele kore an husi susar no mukit, no loke dalan ba naroma.”

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV