Xefe Estadu Maiór Forsa Armada (XEMJFA) Tenente Jenerál Domingos Raul "Falur Rate Laek" hateten, durante tinan 24 sakrifisiu luta FALINTIL, ohin loron ema maioria intelektuál, akadémiku, dirijente no figura importante iha Timor-Leste.
"Hafoin dékada rua restaurasaun ba ita-nia independénsia, ita iha ema barak ne'ebé edukadu, formadu, liu-liu iha ambiente hakmatek iha-neʼebé ema hotu livre atu hala'o sira-nia knaar," dehan nia, iha Salaun Kuartél Jenerál, Fatuhada, Sábadu (01/02/25).
Nia informa, ema hotu iha devér morál no responsavel atu servisu iha forma integrada, hodi tau hamutuk esforsu sira hodi garante pás no estabilidade, hodi bele implementa ajenda dezenvolvimentu neʼebé Governu lansa.
"Ita hotu iha ne'e iha kompromisu ba medida sira ne'ebé harii konfiansa, maibé tenke hatudu mos ita-nia kompromisu nasionál atu servisu hamutuk hodi hasoru dezafiu sira sékulu XXI nian, no mós partikularmente kona-ba ita-nia assuntu internu," dehan Jenerál Falur.
Nia informa, iha semináriu ne'e fo hanoin mai ita katak seguransa no defeza loloos tenke hahú husi uma laran, tanba ne'e mak ohin ita iha ne'e atu diskute no buka ideia inovativu sira hodi servisu hamutuk.
Nia esplika, semináriu ne'e atu konstitui oportunidade exelente atu hasa'e komprensaun iha área lubuk ida, nune'e mós oportunidade úniku atu hasa'e komprensaun entre defeza, seguransa no sosiedade sivil, atu bele komprende di'ak liután oinsá dezeña politika públika ne'ebé di'ak liután, hodi diskute ita-nia hanoin resiproku sira no fahe ita-nia esperiénsia no komprensaun hodi identifika área sira aplikasaun forsa armada.
"Ha'u hein katak semináriu ohin nian sei hatán ba pergunta fundamental sira kona-ba oinsá parseria sira bele ajuda harii, dezenvolve no sustenta forsa armada sira hodi hatán ba dezafiu sira seguransa ne'ebé kompleksu ne'ebé forma ita-nia ambiente estratejiku, tuir misaun Forsa Armada nian ne'ebé estipula tiha ona iha konstituisaun, tuir mai iha Lei Seguransa Nasional, no iha Lei Defeza Nasional," informa nia.
Tanba ne'e, importante tebes bainhira ezamina koletivamente, opera atu asegura seguransa Nasaun nia interese no proteje nia soberania.
Falur afirma, ita bele harii nasaun ida ne'ebé seguru no prósperu iha ita nia rejiaun liu husi komprensaun ne'ebé fahe kona-ba dezafiu sira, interese komún síra, no harii entendimentu sira ne'ebé reziliente ba dame no prosperidade. Forsa Defeza halo parte iha prosesu ne'e.
"Ha'u hakarak destaka iha ne'e importánsia boot husi parseria hodi atinji objetivu sira mak hanesan. Envolvimentu entre forsas armadas, forsas seguransa no sosiedade sivil, grupus artes marsiais hodi tulun harii entendimentu ba malu, kria reziliensia no forsa hodi tulun malu no manutensaun ba orden ida ne'ebé bazeia ba regra," afirma nia.
Tanba ne'e, medida sira ne'e hala'o papel fundamentál iha estrutura kreximentu ida neʼebé parseiru hotu-hotu hetan benefisiu.
Nia esplika, envolvimentu liu husi atividade kolaborativu sira, sei ajuda militár atu komprende nia ambiente estratéjiku hodi hatán ba dezafiu komún sira ne'ebé iha. Hodi kria parseria seguransa nian ne'ebé ativu no efetivu no estabelese relasaun sira, ita kria arkitetura seguransa ne'ebé forte, ne'ebé fornese seguransa ba nia sidadaun sira.
"Ho nune'e, aprofunda ita-nia kompromisu prátiku sira mak kontinua sai interese vital. Atu termina, hau hakarak subliña katak koletivamente ita tenke hapara influénsia sira neʼebé fo risku ba destabilizasaun no serbisu hamutuk atu avansa no aproveita oportunidade sira ba dame no prosperidade ba ita-nia sidadaun sira," hakotu nia.
Entretantu iha semináriu nasionál kona-ba transformasaun Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste ba FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste F-FDTL iha tinan ida ne'e ho nian tema "Evolução e a capacidade de adaptação na nova conjuntura" halo iha Kuartel Jenerál F-FDTL Fatuhada Partisipa husi Militár no orador husi Komisaun Regulador arte marsiais ho Funsaun Públika.
Baze Forsa Konvensional
Entretantu, Jenerál Falur Rate konsidera sakrifisiu luta Asuawin Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste iha tinan 24 sai baze konvensional no profissionál ba FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste.
Nia dehan, iha tinan 24 gloriozu FALINTIL, hafoin periodu naruk luta ba libertasaun nasionál tuir prosesu neʼebé inklui kolaborasaun husi misaun Nasoens Unidas iha tempu ne'ebá iha Timor-Leste, ho partisipasaun husi nasaun belun balun ho orientasaun husi lideransa politika no militár sira Leste nian, hetan transformasaun ba forsa armada ida neʼebé sai baze ba forsa konvensionál, profisionál, ba defeza territóriu nasionál no ninia povu hasoru ameasa esterna, hodi afirma no garante soberania nasionál, hodi kontribui ba konstrusaun Estadu foun.
"Ita hanoin no fo ondra ba antigu kombatente FALINTIL sira hotu, neʼebé fó buat hotu atu ohin loron ita sai povu ida ne'ebé livre no independente. Ita mós fó omenajen ba militár sira hotu neʼebé halo parte iha FALINTIL-FDTL dezde inísiu, nu'udar ofisiál, sarjentu no soldadu sira, kontribui maka'as, ho sira-nia esperiénsia no sakrifisiu iha tinan naruk, nu'udar ezemplu dedikasaun ba pátria, abnegasaun, aten-barani, sentidu misaun neʼebé kleʼan no objetivu sira ne'ebé atu alkansa, kontribui ho desizivu ba konsolidasaun no dezenvolvimentu F-FDTL nian, maibé liuliu sira kontribui ona ba garantia seguransa nasionál, trankuilidade no estabilidade. Kompete ba ita atu fó onra no perpetua valór nasionál sira no valór sira FALINTIL nian ne'ebé hatutan mai ita," dehan Jeneral Falur.
Nia hatutan, iha momentu ne'e, labele haluha atu hato'o agradesimentu no rekoñesimentu ba komandante sira uluk, neʼebé ho sira-nia lideransa ezemplár, karizmátiku, sensibilidade aas no sentidu neʼebé sira transmite no implementa, fo dalan ba dezenvolvimentu neʼebé konsistente no, liuliu, mantein konfiansa populasaun nian iha nia forsa armada, liuliu iha tempu turbulentu ne'ebé ita tenke ultrapasa.
Nia hatutan, komemora no fó onra ba ita-nia esforsu no dedikasaun tomak iha tinan hirak nia laran, Inagura ona iha Metinaru ita nia Salaun Memoriál iha loron rua liuba.
"Memoriál ida ne'ebé fó omenajen ba ita-nia beiala sira, ita-nia lider sira no ita-nia jornada harii Nasaun. Sei konta istória kona-ba oinsá sira ultrapasa adversidade hodi harii Timor-Leste ida ne'ebé forte, unidu no independente; oinsa sira lori povu liu husi funu sira ne'ebé tuituir malu no oinsá sira harii nasaun ida bazeia ba valór no ideál sira ne'ebé enkarna iha Juramentu, hodi lori Timor-Leste ne'ebé ita haree ohin loron," esplika nia.
Nia afirma, espasu ne'e sei sai hanesan ilustrasaun, rekuperasaun no sensibilizasaun ba ita-nia identidade nu'udar sidadaun, liuliu nu'udar pesoál militár hodi fo onra ba juramentu atu servi Pátria no tau interese nasionál aas liu interese pesoal sira. Fatin ida ne'ebé sei sai hanesan laboratóriu loloos ba harii konxiénsia kona-ba servisu ho lealdade no maturidade atu komanda Forsas Armadas.
"Esforsu sira-ne'e hotu atu afirma katak ita-nia rai-lulik iha domin nia morin no iha dame nia mahon. Ita-nia rai-lulik mak rai toleránsia no amizade nian. Ita-nia rai-lulik maka rai ne'ebé loro-matan mosu, iha ne'ebé buat hotu bele haree no buat hotu hatene," afirma nia.
Dezafiu Ezije Kapasidade Defeza
XEMJFA Jenerál Falur afirma, sei dook husi saida maka hakarak atu atinji. Dezafiu atuál sira, liuliu iha área defeza no seguransa, barak, oioin, volátil no imprevizivel. Garante paz no segaransa ezije nasaun sira atu preokupa ho dezenvolve sira-nia kapasidade hodi garantia sira-nia defeza no seguransa ba sira-nia populasaun sira.
"Ita la mesak iha komunidade internasionál. Aleinde preokupasaun sira kona-ba seguransa, iha nivel no globál, neʼebé ita fahe no ne'ebé ita mós iha responsabilidade atu garante, ita halo parte iha organizasaun internasionál sira, ho ne'ebé ita halo kompromisu sira ne'ebé ita tenke kumpre,"afirma nia.
Nia dehan, militár nia misaun inklui kapasidade atu responde no fó apoiu, iha situasaun emerjénsia ka krize neʼebé kauza husi efeitu mudansa klimátika ka pandemia ba forsa seguransa no protesaun sivil sira seluk no servisu ba populasaun sira.
Tanba ne'e, apoiu ba populasaun sivil, buka atu hadi'ak sira-nia kondisaun bázika moris nian, integra iha orientasaun politika Estadu nian, ne'e mós misaun ida neʼebé Militár tenke preparadu no kapasitadu.
"Iha tinan ikus ne'e, ita hala'o ona asaun oioin ne'ebé tuir saida maka hatete ona iha leten. Ita partisipa tomak no apoia realizasaun eventu nasionál boot sira, neʼebé ita destaka Sua Santidade Papa Francisco nia vizita, ita apoia instituisaun sira seluk iha apoiu ba populasaun ka iha apoiu ba implementasaun asaun sira neʼebé ho objetivu atu hadi'a kondisaun moris. Ita hala'o ezersísiu oioin, internalmente no mós ho parseiru internasionál sira, neʼebé tulun atu hasa'e kapasidade ita-nia rekursu umanu, maibé neʼebé mós serve atu projeta imajen esterna F-FDTL nian no ita-nia rain nian. Nune'e mós ita partisipa beibeik iha enkontru no semináriu oioin ho nasaun sira ASEAN nian, hanesan partisipante ativu iha enkontru no ezersisiu sira iha ámbitu CPLP nian, ita hametin ita-nia kooperasaun bilaterál ho nasaun belun balun, sempre ho objetivu atu partisipa iha esforsu koletivu ba seguransa rejionál no globál," dehan Falur.
Tanba razaun sira-ne'e hotu, ita konsidera situasaun iha área balun sei kritiku. hanesan ekipamentu oioin neʼebé presiza atu iha, maske gradualmente, neʼebé ita destaka meiu-naval sira neʼebé garante kapasidade ba vijilánsia, kontrolu no inspesaun ba ita-nia espasu marítimu.
Infraestrutura Militár la Sufisiente
Jenerál Falur informa, infra-estrutura ne'ebé iha presiza esforsu manutensaun ne'ebé boot, sei la sufisiente nafatin atu hadia kondisaun moris pesoál militár sira-nian, hanesan apoiu médiku no sosiál, hela-fatin no kondisaun saláriu.
Nia informa Kona-ba kooperasaun internasionál, iha tinan ikus ne'e, ita kontinua asaun kooperasaun bilaterál ho nasaun oioin, neʼebé balun hamutuk ho ita durante ita nia jornada tinan 24 no asaun sira ne'e halo posibilidade atu hametin kapasidade ita-nia rekursu umanu, partikularmente iha atividade formasaun nian, tantu iha Timor-Leste no mós iha rai-li'ur.
Nune'e, destaka iha-ne'e apoiu husi kooperasaun Portugál ninia forsa armada, ne'ebé materializa iha formasaun elementu sira ba Autoridade Maritima iha formasaun ba pesoál militár barak iha espesialidade Komandu, esforsu ba formasaun lian portugés, liuliu iha formasaun ba formadór lokál sira neʼebé sei permite estensaun ba ensinu lian portugés komponente sira no ba pesoál militár barak liután no liuliu destaka formasaun ba ofisiál barak liuta dahuluk ho grau lisensiatura iha siensia militár, iha infantafisial nain lima.
Nia dehan, iha administrasaun militár, ne'ebé kompleta formasaun akadémika ezijente iha akademia militár iha Portugal. Kooperasaun sira seluk hanesan ho Austrália, Xina, Japaun, Estadus Unidus America, Brazil, Nova Zelandia, Indonesia, no seluk tan permite ona ita la'ós de'it atu hadi'a ita-nia rekursu umanu maibé mós atu hakmaan no hadi'a infraestrutura iha nível ekipamentu balun.
"Internalmente, ita halo esforsu atu hakbesik ita nia Forsa Armada ba ita nia populasaun, liu husi kooperasaun sivil-militár no asaun psikososial, tanba ita fiar katak koezaun sosiál mós asosiadu ho kapitál sosiál konjuntu ida husi valór étiku, morál no kulturál sira ne'ebé, hanesan forsa magnétika, mantein komunidade sira hamutuk iha tempu prosperidade ka adversidade estremu," dehan nia.
Hetan Respeitu husi Populasaun
Nune'e, Falur hateten, instituisaun hetan respeitu husi populasaun, la'ós de'it tanba FALINTIL nia pasadu maîbé mós tanba asaun pozitivu ne'ebé íta hala'o durante tinan hirak ikus ne'e.
Nia dehan, pesoál militár sira hetan observasaun loroloron ba sira ida-idak nia asaun no atuasaun afeta imajen instituisaun nian iha dalan pozitivu ka, liuliu, negativu. Dislxiplina maka baze ba instituisaun, hamutuk ho lealdade, kamaradajen no fiar ba knaar no valór militár sira.