PR Horta dehan, tenke tur hamutuk ko'alia atu haree ba oin 2027-2028 iha eleisaun foun mai ne'e atu tama ASEAN tinan 2025.
"Ha'u konkorda, ita tenke tur hamutuk ko'alia atu haree ba oin 2027-2028 iha eleisaun foun mai ne'e, ita atu tama ASEAN tinan 2025 karik depois signifika saida tinan rua liu tiha eleisaun prezidensiál depois tinan ida liu tan eleisaun parlamentár tenke haree," dehan nia, iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, horisehik.
Nia afirma, depois tama ASEAN ne'e rabat loos periódu tranzisaun ba jerasaun.
"Klaru, jerasaun 1975 ami na'in rua de'it, Prezidente Repúblika mak ha'u, maun Xanana mak iha governu, maibé iha liur Marí Alkatiri jerasaun 1975 laiha tan seluk, sira ne'ebé iha estadu nia laran," dehan nia.
Maibé, iha seluk Abilo Araújo nia la envolvidu iha polítika partidária Timorense, maibé mós papél importante tebe-tebes iha 1974-1975 no seluk tan.
"Maibé iha lideransa agora daudaun ne'e iha estadu ha'u, ho Primeiru Ministru maun Xanana, fora ida ne'e Marí Alkatiri, Lú Olo la'ós halo parte jerasaun 1975 nia mós la'ós joven ona maibé komu nu'udar eis Prezidente Repúblika, Prezidente Fretilin ema ida ha'u respeitu istima. Ha'u prontu sempre ami tur ko'alia halo balansu ba rai ne'e nia tinan 23 ona saida tan mak halo ba oin, oinsá prepara hand over iha 2027-2028, ha'u laiha problema liu 2012 ha'u sai tiha ona servisu iha liur tinan 10 ho nasaun unidas, setór privadu internasionál depois fila tanba maun Xanana bolu. Ne'eduni ha'u la'ós ema ida ne'ebé kaer rabat kadeira ain la husik, tanis ema atu hadau tiha kadeira ne'e," hakotu nia.
Antes ne'e, Prezidente no Sekretariu Jeral Fretilin Francisco Guterres Lu-Olo no Mari Bim Amude Alkatiri husu atu lideransa trez jerasaun sira tenke tur hamutuk hodi halo reflesaun atu asume buat hotu-hotu hodi hatán bá povu nia moris.
"Ha'u hakarak atu hatete lider primeira jerasaun, Segunda no terseira jerasaun di'ak liu tur hamutuk halo reflesaun hodi asume buat hotu, positivu no negativu ita hotu ninian, Ita asume fali buat hotu-hotu hodi la'o bá oin bá ita nia beioan sira nia di'ak", deklara Prezidente partidu Fretilin, Francisco Guterres Lu-Olo, iha ambitu reflesaun loron invazaun iha salaun Três de março Maubai CCLN, Eis Arte Moris Komoro, Sábadu (07/12).
Eis Prezidente Republika né'e hatutan, buat hotu-hotu liu ona bá kotuk, tanba né'e importante bá lider sira tenke ka'er metin nafatin prinsipiu da luta atu bele liberta povu ida ne'e.
Iha fatin Sekretariu Jeral Fretilin, Marii Amude Alkatiri, hateten, durante ne'e nia halo reflesaun naruk hodi hanoin bá kauza sira luta bá ukun rasik aan ne'ebe mak saudozu sira sakrifika aan bá mate hodi haburas rezistensia luta nian.
"Ita uluk hamutuk liu tinan 24 resin, ita hotu hamutuk ita hakotu jornada ida libertasaun da patria ho povu votu iha referendum no ita hamutuk ita manan no agora ha'u husu ita tama iha jornada foun ho restaurasaun independensia, ita nia kauza ne'e ita define didiak ona ka la'e, no Ita konsege komprende didiak kauza saida mak atu kore povu husi ki'ak ho mukit", nia dehan.
Eis Primeiru Ministru né'e mos salienta katak, lideransa sira labele hanoin katak, kore povu husi ki'ak no mukit, kuandu ida-idak hanoin de'it mak nia aan, maibe lakoi atu tur hamutuk hodi buka resolve.
lideransa né'e mos konsidera katak, durante ukun aan to'o ohin loron povu sei ki'ak nafatin, tanba ne'e atu kore povu husi kiak, tenke hatene jornada ida ne'e saida mak tenke halo.
Tuir nia katak, dadauk né'e tama iha faze konjuntura foun tebes, depois restaura independensia né'ebe ho jornada atu kore povu husi ki'ak no mukit laiha susesu. Tan né'e susesu saida mak tenke halo ho konjuntura foun agora iha.
"Ohin prezidente ko'alia ona, lideransa tres jerasaun tenke tur hamutuk para halo balansu, proposta ne'e ha'u halo kleur ona, maibe agora ha'u loke a'an tan, né'e de'it mos la to'o", nia dehan.
Ezijensia husi Sekretáriu Jerál Fretilin ne'e husu atu lideransa sira hahu husi tinan 1974 to'o 1999 atu tur hamutuk hodi bele hanoin 2025 no saida mak tenke halo hodi bele define prosesu jornada bá tinan oin no tinan tuir mai.
Entretantu, lideransa na'in rua ne'e, ninia proposta ezijensia né'e husu atu lideransa sira hanesan, Kay Rala Xanana Gusmao, Ramos Horta, Taur Matan Ruak, Lere Anan Timur no liderasan segundo jerasaun no terseira jerasaun sira atu tur hamutuk asume buat hotu-hotu.