Oposizaun Krítika Orsamentu 2024 Aloka Ba Setór Xave Ki'ik Featured

By Agostino Gama Dezembru 13, 2023 2051
PM Xanana hamutuk ho Membru Governu no Membru PN hala'o diskusaun ba OJE 2024 iha faze jeneralidade, iha Sala Plenaria. Foto:INDEPENDENTE. PM Xanana hamutuk ho Membru Governu no Membru PN hala'o diskusaun ba OJE 2024 iha faze jeneralidade, iha Sala Plenaria. Foto:INDEPENDENTE.

DILI: Debate Orsamentu Jeral Estdu (OJE) 2024 iha faze Jeneraridade, bankada oposizaun kritika proposta orsamentu ninia alokasaun ba setor xave sira ho montante pursentu neebé kiik.

Deputada Bankada Fretilin, Nurima Ribeiro Alkatiri hateten, Governu konstitusionál nia programa, hatúr kapital sosial nudar prioridade, hodi dehan katak Timor-Leste nia dezenvolvimentu ekonómiku, nuudar objetivu nasionál ida neebé depende tebes ba kapasitasaun, saúde no kualifikasaun iha forsa traballu.
Tanba estratéjia fundamental atu permiti dezenvolvimentu ida sustentável no mós kria kondisaun ba inkluzaun luan liu, bem-estar no dignidade iha sosiedade Timor-Leste nian, maka presiza investe iha kapitál umanu.
“Hau hatoo preokupasaun no bankada Fretilin nia preokupasaun, relasiona ho proposta-lei OJE neebé IX Governu mai aprezenta. Totál biliaun US$ 1.9-resin ba tinan 2024 maibé setór xave sira, setor sira-neebé importante liu ba moris loro-loron povu nian, hetan orsamentu kiik tebes. Nunee, Estadu sei nafatin koalia ba dezenvolvimentu maibé la atua atu dezenvolve loloos,” dehan Nurima, iha Parlakemtu Nasionál, horisheik.
Nia hatutan, proposta orsamento ba ministério da saúde kiik liu orsamento 2023 nian. Nunée mos haré ihá Ministério da Educação, Ministério da Agricultura, Secretaria de Estado de Igualdade.
"Ami husu, dala ida tan, Governo nia objetivo lolos maka saída. Koalia katak prioridade maibe la fó atensaun no la investe ba setor xave sira ba ita nia povo nia bem-estar no dezenvolvimentu umanu, atu assegura ita nia povo atu bele moris saudavel no ho edukasaun", nia hato'o.
Nia afirma, ko'alia kona-ba investimento ba dezenvolvimentu ida sustentável, govermi presiza no tenki aborda asuntu igualdade jéneru no inkluzaun sosial. Area ida neebé transversal no krusial ba dezenvolvimentu ekonomiku no sosial.
Nunee, bankada oposizaun analiza ba proposta OJE 2024 hare katak transversalidade la existe no hatudu katak 11% deit hosi total OJE mak koresponde ba marcador jeneru signifikativu.
"Proposta orsamentu ida nee hatudu redusaun orsamentu neebé aloka ba departamento governamental sira neebé relevante, departamentu sira neebé tinan-tinan la hetan alokasaun orsamental nesesariu atu bele atinji rezultados sustentáveis no duradours", katak nia.
Estadu ihá dever atu proteje sidadaun hotu-hotu no labele simu atu sira ho discriminasaun oin-oin, no aprova polítikas no ratifika konvensaun internacionál sira hodi promove igualdade no inkluzaun social.
Maibe hahalok sira nafatin kontinua husik timor oan barak ba kotuk, no proposta orsamento IX Governo nian mai hatudu risku bóot ihá retrocesso social neebé ita nia sosiedade no ita nia Nasaun sofre dadaun.
Iha fatin hanasan, Deputada PLP, Maria Angelina Sarmento, hateten,iha prioridade orsamentál 2024 mellora investimentu iha kapitál sosiál hodi garante moris diak iha agora no povu nia futuru povu.
Maibé, liga populasaun ate 42% iha lina pobreza no 47% labarik menus tinan lima ma-nutrisaun aas liu iha nivel ASEAN, maibe IX Governu Konstitusionál tau deit orsamentu rihun $300 ba rezolve des-nutrisaun no stunting (raes badak) atu kombate ma-nutrisaun.
Enkuantu, loloos iha tinan oin orsamentu neebé presiza loloos kombate neebé refleta iha programa bolsa da mae jerasaun foun, Governu ida nee la fo prioridade no tuir loloos millaun $33 tenke haree ba futuru investe ba labarik no joven mak desizaun prudente atu iha futuru Timor-Leste bele hetan jerasaun neebé kualidade no saudável.
Nia dehan, meta OJE 2024 mak atu hatun too 10%, taxa media kresimentu ekonómiku 5% no kria empregu rihun 500, maibé operasionálizasaun nian ami la harer orsamentu reflete dadus sira temi iha leten, nunee polítika ho planu diak maibé orsamentu xoke malu ho polítika.
“Ami aprezenta faktu hanesan hakerek iha relatoriu paresér komisaun C nian iha setór produtivu hanesan turizmu hetan deit rásiu 0,39%, investimentu no diversifikasaun ekonomika 1,68%, dezenvolvimentu indústria 1,60%, planeamentu no indústria estratéjiku 0, 05%, aumentu sustentável ba produtividade no produsaun hetan deit 1,48%. Nunee, susar katak atu konvense OJE nee sei hasae kresimentu ekonómiku too 5%,” nia dehan.
Iha biban ne'e, Deputadu KHUNTO, Antonio Verdial de Sousa, hateten, proposta OJE 2024 neebé Governu aprezenta no prezenta bankada KHUNTO husu ba meza PN hodi bele jere debate ida-nee ho saudável,
Nunee debate ne'e bele garante programa sira-neebé hatuur ona iha orsamentu ida-nee, nunee benefísia povu Timor-Leste.
Enkuantu, Deputadu CNRT, Saul Salvador, hateten, hanesan bankada Governu apresia no laiha rezerva fo apoiu tomak tanba OJE 2024.
Tanba ida-nee nuudar orsamentu dahuluk IX Governu nian neebé ho nia alvu atu hadia ekonomia rai-laran, nunee fiar ba membru Governu sira hotu bele no sei lori mudansa ba povu iha tinan lima nee hahú iha OJE 2024, nunee orsamentu ida-nee povu hotu hein.
“Ohin, Governu aprezenta OJE 2024 ho montante biliaun $1.945, objetivu hadia povu nia moris no dezenvolve ekonomia railaran", dehan nia.
Deputada ne'e hatutan, liga ho programa IX Governu nian ho tema sentrál foku liu ba dezevolvimentu ekonomia, tanba orsamentu nee boot. Nia husu ba IX Governu atensaun ba setor prioridade sira-neebé bele garante sustentabilidade ekonomia ba future.
Nia parte mos koloka kestaun balun liga ba importante tebes ba nasaun no povu haree ba dezenvolvimentu ekonomia foku liu ba Ministériu Petroleu no Mineral neebé dala-barak públiku preokupa kona-ba sustentabilidade fundu mina-rai neebé menus ba bebeik, no loos duni TL rekuiñese reseita úniku neebé tama direta ba kofre Estadu mak hosi mina no gás.
Tanba nee, apresia no hakarak aselera prorsesu dada kadoras mai Timor-Leste sai prioridade dahuluk, no prioridade daruak hakarak kontinua atividade onshore. Nunee, Deputadu hosi bankada Governu nee husu Governu atu aselera dada kadoras mai TL no atividade onshore ka mina-rai iha rai-maran iha tinan oin hodi haree ba presipísiu neebé TL sei hasoru.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« September 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30