Oposizaun Husu MNEK Selesiona Diplomata no Embaixadór Featured

By Agostino Gama Dezembru 18, 2023 979
Oposizaun Husu MNEK Selesiona Diplomata no Embaixadór. Foto:INDEPENDENTE. Oposizaun Husu MNEK Selesiona Diplomata no Embaixadór. Foto:INDEPENDENTE.

DILI: Parlamentu Nasional (PN) aprova ona Orsamentu Jeral Estadu (OJE) tinan fiskal 2024 ba Ministériu Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) iha espesialidade. Ne;e duni, bankada oposizaun husu atu selesiona diploma ida ho di'ak antes haruka ba nasaun estrajeiru.

Deputadu husi bankada opozisaun FRETILIN, Antoninho Bianco hateten, MNEK bainhira atu selesiona diplomata ka embaixador sira haree didi’ak antes haruka ba rai-li’ur.

“Ba Ministériu Negosiu Estranjeiru karik haruka diplomata sira tenke ema konese rai ne’e ou diplomata kareira. Ha’u rona diplomata foin daudaun hetan tomada pose balun ninia billete identidade no kartaun eleitoral seidauk iha, ne’e konfuzaun", dehan nia, iha PN, Sesta (15/12).

Deputadu ne'e hatutan, MNEK tenke estabelese kriteiru klaru no Governu selesaun nia ema sira-ne’ebe atu ba prienxe rekezitu ida, pelumenus nia komese Timor-Leste ninia istoria no depois nia mos bele serbisu kle’ur uitoan iha ne’e para lori rai nia naran iha li’ur, nia labele siik-siik de’it.

"Diplomata kareira barak maibe tenke aproveita rekursu umanu ne’ebe preparadu no valiozu hodi reforsa instituisaun Estadu Timor-Leste sai hosi nasaun hodi reprezenta Estadu ne’e", nia dehan.

Iha biban ne'e, deputada Fretilin, Lída Norberta, hato'o preokupasaun planu ba oin MNEK nian kona-ba sentru institutu estudu diplomatiku ne’ebé mak agora transforma ba sentru estudu diplomátiku bele realiza mós formasaun espesializadu.

Deputada ne'e mos husu atu aumenta alokasaun orsamentu ba konsuladu iha Bali tanba loro-loron sira simu atendimentu orgaun soberania ha'at la’o sira mak atende inklui veteranu no ema seluk tan.

Aliende, deputadu bankada PLP Maria Angelica Sarmento, hateten, pedidu esklaresimentu husi MNEK kona-ba notísia ida daudaun ne’e ne’ebe halo publiku agora preokupa hosi Global News Myanmar tanba iha ativista hosi Myanmar mak halo protesta hasoru Timor-Leste  ninia interferensia ba polítika externa iha Myanmar,

Tanba iha OJE 2024 ba MNEK aloka orsamentu ba programa politíka externa TL ho montamte $24,274 resin, maibe publiku preokupa ho posizaun TL nian ba Myanmar, tanba husu MNEK persiza esklarese, tanba ativista hosi myamar halo protesta.

Ba Kestaun ne'e, Ministru MNEK, Bendito Freitas, hateten, agradese ba deputadu sira-nia rekomendasaun atu ministériu konsidera nomeasaun diplomata, embaixadór ba misaun sira iha rai-li’ur tenke ho kualidade, hatene istoria konese didi’ak atu halo reprezentasaun ida digna ho respeitu tebes iha mundu.

Nia dehan, preokupasaun kona-b# orsamentu iha embaixada balun ne’e presiza duni, Timor-Leste nia reprezentasaun Estadu iha rai li’ur ne’e importante tebes atu bele lori TL nia serbisu multilateral no bilateral atu bele produs efeitu ida di’ak ba TL reprezentasaun.

“Agora Preokupasaun ida mak importante ohin levanta kona-ba konsoladu Bali, ha’u hanoin ministériu halo hela diskusaun semana kotuk atu bele emite karta todos Prezidente Konsellu Ministru ne’ebe sei enderasa ba ministériu sira hotu no Parlamentu kona-ba pasajen Bali asistensia protokolar tanba iha pezu tebes ba kombustível", nia hatan.

Karta konsoladu sira-nia movimentu ne’e makaas, ba sira ninia hahan mós no Bali halo serbisu ida perfeitu tebes atendimentu iha ne’ebá. Dalaruma buat balun ladun akontese di’ak karik por lapsu ka, ami lori naran konsuladu Bali husu deskulpa.

Governante ne'e dehan, ona-ba kestaun Myanmar ne’e la’ós tuir de’it demostrasaun ne’ebw daudaun akontese iha ne’ebá hosi povu sira-ne’ebe iha ne’ebá pro Governu ka organizasaun naun governamental ne’ebe pro Governu.

Maibe, nia hato'o, kestaun ne’e TL mos akompaña kle’ur tiha ona tuir mai ASEA iha mos pozisaun ida forte kona-ba situasaun Myamnar five point konsensu ne’ebé atu rezolve situasaun Myanmar, Timor-Leste endorsa pozisaun ASEAN nian ne’e solusaun ba kazu ka konflitu Myanmar nian.

“Ha’u atu hato’o de’it interpretasaun diplomatika ida katak, ita tenke lee didi’ak profunda kona- ba pozisaun Prezidente Repúblika nian ne’ebe ko’alia kona-ba situasaun Myanmar", katak nia.

Ho protesta iha Myanmar, nia fundamenta, PR la’os atua de’it nu’udar entidade Xefe Estadu maiba nu’udar figura pas mundial hanesan Laureadu Prémiu Nobel da Páz no nia mos koloka hanesan under secretary general ba pais sira hanesan Guine-Bissau atu rezolve konflitu iha pais rejiaun ne’ebá.

"Tanba ne’e mak reasaun oan ida Prezidente foti ne’e hanesan xamada ida ba paiz sira iha mundu, tanba Prezidente mós hanesan komisaun fraternidade umana ne’ebé iha dimensaun mundiál importante tebes atu bele partisipa rezolve rezolusaun konflitu, pas mundu ida mais amigavel no prosperu,” nia dehan.

Tuir niaz pozisaun PR nian hanesan nasaun ki’ik maibe iha reperkusaun polítika global iha reajustamentu Estadu superior kona-ba nasaun ki’ik sira ne’ebe sofre kona-ba direitu umanu, Estadu direitu, toleransia.

“Ha’u hare Prezidente nia vizaun mais amplo iha kontextu polítika mundial. ita Timor dehan lian ne’ebe kiik-oan sei halo lori mis mundansa boot iha mundu ne’e. Tanba ne’e, papel Timor nian iha mundu atu reprezenta no ita aproveita situasaun ne’ebé ita nia Xefe Estadu ho ninia figura ida-ne’ebé Laureadu Premiu Nobel da Paz", tenik nia.

Nia konsidera, papel PR halo ba kauza mundiál. Tanba ne’e, ami mós fó apoiu másimu ba deputadu sira-nia apoiu ba misaun ne’ebé ami hala’o, ami kumpre ami-nia dever ho responsabilidade tomak atu bele reprezenta Estadu Timor-Leste di’ak iha mundu.

PN Aprova OJE ba MNEK

Entretantu, PN aprova proposta OJE 2024 ba Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) ho montante $30.279.565 iha faze espesialidade ho votu a-favór 45, kontra rua (2) no abstensaun 18.

Orsamentu ba MNEK hamutuk $30.279.565 ne’e hodi aloka ba saláriu vensimentu $15.299.361, bens no serbisu $13.980.204, transferensia publika laiha, kapital menór $1.000.000 no kapital dezenvolvimentu laiha.

Enkuantu, proposta OJE 2024  planu asaun husi MNEK prioriza programa polítika externa Timor-Leste ho nia sub-programa defende no promove interrese Timor-Leste iha rai-li’ur ho atividade ida,

Sub-programa koordenasaun asuntu bilaterál no multilateral ho atividade ida, sub-programa kooperasaun rejional no ASEAN ho atividade ida, sub-programa fasilitasaun no koordenasaun instituisionál iha ezekusaun polítika externa ho atividade rua, sub-programa reforsa no fortalese jesaun no reprezentasaun asuntu karáter multilaterál no rejionál ho atividade rua.

Sub-programa jestaun koordenasaun asuntu bilaterál ba ASEAN, Oseania ho atividade rua, sub-programa jestaun koordenasaun asuntu bilaterál Amérika, Europa no Afríka ho atividade ida. Programa funsionamentu no dezenvolvimentu instituisionál ho sub-programa tolu no atividade ne’en.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« October 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31