MS-Governu Japaun Inaugura Edifisiu Uma Hakmatek ba Feto no Labarik Featured

By Marsu 15, 2023 234
Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, asina plaka hodi inaugura edifisiu uma seguru ba ba Feto no Labarik, kuarta (15/03). Foto:Media Gabineti Palacio das Cinzas. Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, asina plaka hodi inaugura edifisiu uma seguru ba ba Feto no Labarik, kuarta (15/03). Foto:Media Gabineti Palacio das Cinzas.

DILI: Governu Japaun liu husi ninia Embaixadór iha Timor-Leste, hamutuk ho Ministeriu Saúde halo inaugurasaun ba edifisiu uma hakmatek ba feto no labarik feto sira.

Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura hatete, uma hakmatek ida ne'e, hanesan uma hakmatek daruak ba feto no labarik sira ne'ebé konstrui ho fundu husi Governu Japaun liu husi programa Fundu Asistensia ba Projetu Komunitariu no Seguransa Umana.

“Uma hakmatek ne'e hanesan fatin protesaun ida ba feto no labarik sira ne'ebé hasoru violénsia doméstika no seluk tan, atu nune'e vitima sira bele hetan protesaun, tratamentu no rekoperasaun,”Online INDEPENDENTE sita iha komunikadu, kuarta ne’e (15/03),

Embaixadór ne’e hatutan, Governu Japaun fornese osan ho montante dolar amerikanu $90.895 ba Psychosocial Recovery and Development in East Timor (PRADET), ONG lokál ida mak implementa projetu nee.

Embaixador Kimura afirma, Governu Japaun promove ona konseitu ida ho naran seguransa umana. Ida ne'e konseitu ida ne'ebé ema hotu, liuliu ema vulneravel sira bele hala’o moris ne’ebé seguru no protezidu laiha preukupa ba situasaun krítika sira hanesan violénsia, moras no hamlaha.

Kliente sira ne'ebé mai iha uma hakmatek ne'e mak sira ne'ebé la bele hala’o moris ne’ebé seguru no protezidu no enfrenta paniku hanesan violénsia no abandona.

“Ida ne’e tuir lolos la bele akontese no ita hotu presiza esforsu hodi prevene ida ne’e. Maibe nafatin sei iha ema barak mak presiza uma hakmatek refere. Ha’u fiar katak uma hakmatek ne'e sei ezerse papél importante tebes hodi proteje no tau matan ba ema sira ne'e no ajuda sira hodi hala’o moris ne'ebé seguru no protezidu liu tan,”tenik nia.

Nia dehan, hahú husi lansamentu projetu dahuluk iha tinan 2000, total projetu hamutuk 136 mak implementa ona iha Munisipiu 14 iha Timor-Leste liu husi Programa GGP.

Projetu sira-ne'e, liuliu fornese asisténsia ba infraestrutura komunitária, inklui konstrusaun no reabilitasaun ba fasilidade eskola, postu saúde no sistema abastesimentu bee moos sira, hodi responde ba nesesidade báziku oioin iha nivel baze.

Entretantu, Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo hatete, tuir Organizasaun Mundiál Saúde, konseitu saúde hanesan estadu kompletu husi bem-estar fíziku, mental no sosial, no la'ós deit auzénsia moras ka enfermidade.

MS haktuir, importánsia husi fatin seguru ba feto no inan sira, inklui mós ba labarik sira ne'ebé sofre violénsia doméstika, violénsia fízika, abuzu sexual, abuzu psikolójiku no moral.

"Estatístika hatudu mai ita katak, feto timoroan sira mak sai vítima ne'ebé afetadu liu kompara ho mane, relasiona ho situasaun violénsia no abuzu. Ho realidade komplexu ne'ebé Timor-Leste enfrenta, liliu família sira ne'ebé afetadu direta no indiretamente. Ha'u fiar katak ho fasilidade Uma Seguru ba Feto no Labarik, ita bele fó esperansa no mensajen kompromisu ba sira katak hamutuk ho Setor Justisa, Edukasaun no Solidariedade Sosiál, ita-nia parseiru dezenvolvimentu sira no Sosiedade Sivíl, ita-nia Nasaun la tolera kualker tipu de violénsia,”dehan Ministra Saúde.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Kuarta, 15 Marsu 2023 21:13
Saturnina da Costa

Jornalista Jornal Independente

https://independente.tl

Independente Digital TV