Ministru Justisa, Sergio da Costa Hornai hatete, Ministériu ne’ebé nia lidera hahú ona diskusaun ba revizaun Kodigu Penal (KP) Timor-Leste.
“Bom kirme omesidu neglijente iha tiha ona iha artigu 140, iha ne'ebá ko'alia kona-ba se krime pur neglijénsia ho groseiru, ne'e katak nia ladún falta kuidadu, nia hatene muito bem nia ho groseiru, entaun ida ne'e sei penaliza nia, liu-liu se la sala iha númeru 2 iha artigu 140 ida ne'e mós ko'alia kona-ba krime neglijénsia groseiru.”
“Hirak ne'e hotu iha ona, ha'u hanoin kodigu penál ita komesa ona halo revizaun no tempu badak ami sei tuur hamutuk hodi haree, katak iha ona esbosu, ita halo ona diskusaun, halo ona toka hanoin ho komisaun Parlamentu Nasionál.”
“Ita iha ona esbosu, hein ita halo submisaun ba iha Konsellu Ministru par ke Konsellu Ministru bele halo apresiasaun ne'e no akomoda buat hotu ne'ebé ita hakarak par atu ajusta ba ita-nia realidade no atu fó dignidade ba ita-nia sidadaun sira hothotu. Ne'ebé iha buat ida ke iha integridade, boa nome no iha nia personalidade,” dehan Ministru Sergio bainhira hatan pergunta jornalista nian kona-ba hanoin balun atu halo revizaun ba artigu 140 KP, iha edifisiu Ministeriu Justisa, Kinta (10/04).
Kona-ba bainhira mak atu submete ba Konsellu Ministru, Sérgio hataan, nia seidauk bele fó data serteza, maibé klaru katak esbosu revizaun ba KP ne’e la’o daudauk ona.
“Ha'u hanoin katak iha ona esbosu, ita presiza fó kotinuidade, halo armonizasaun, autualiza buat balun karik, hanesan ita-boot sira ko'alia kona-ba krime insestu mós sai preokupasaun ba iha sidadaun sira, entaun ita akomada buat balun par ke ita bele lori esbosu ne'e ba oin,” dehan nia.
Molok ne’e, jurista Sergio Dias Quintas hatete, kazu Zelma ne’e bele fanu lejisladór sira atu halo revizaun ba Kodigu Penal, liu-liu ba artigu 140 kona-ba Omisídiu neglijente; (1) Ema ne’ebé, tanba neglijénsia, oho ema seluk sei hetan pena prizaun too tinan 4 ka pena multa; no (2) Iha kazu ne’ebé ajente aktua ho neglijénsia groseira nia sei hetan pena prizaun too tinan 5.
“Ita espera katak ho kazu ne'ebé mak akontese iha tribunál, hanesan kazu Zelma nian ne'e, lejislador sira bele halo revizaun ba kodigu penal, liu-liu ba asidente viasaun ne'ebé ho natureza omesidu neglijensia.”
“Halo revizaun ba ida ne'e par nia medida pena ne'e sa'e, kuandu iha flagrante delicto ruma ba ema ne'ebé kaer motor ka kaer karreta. Flagrante delicto (katak) kaer ho liman rasik, ema ne'e bele sujeitu ba iha primeiro interogatoriu,” dehan Sergio ba jornalisra sira iha Tribunál Dili, Kaikoli, Sesta (04/04).
Tuir nia, presiza duni halo revizaun ba artigu ida ne'e hodi aumenta medida ba pena ne'e.
“Medida de pena ne'e bele tinan ualu (8) karik flagrante delicto ruma. Ba sira ne'ebé mak lori karreta ka motor xoke ema depois polísia kaer kedas iha fatin akontesimentu prosesu ne'e bele submete ba iha primeiro interogatoriu, la'ós prosesu sumariu.”
Bainhira arguidu ne'e sujeitu ba primeiro interogatoriu, nia dehan, sei iha posibilidade atu bele tama iha prizaun preventiva.
Maibé se laiha revizaun, bainhira akontese asidente viasaun ne'ebé mak rezulta ema mate hanesan omesidu neglijensia ne'e no iha flagrante delicto, arguidu submete ba prosesu sumariu.
Iha prosesu sumariu, nia dehan, juis bele aplika pena kaman ka pena multa de'it, tanba prosesu sumariu ne'e tenke rezolve iha oras 72 nia laran bazeia ba artigu 217 husi kodigu prosesu penal.
“Ita espera katak bainhira iha alterasaun ba iha artigu 140 husi kodigu penal, mak altera ba medida ne'e sa'e ba tinan ualu entaun bainhira asidente ne'e akontese depois polísia ba kaer kedas, iha flagrante delicto, arguidu ne'e bele submete ba iha prosesu primeiro interogatoriu.”
“Bainhira ba iha prosesu primeiro interogatoriu, entaun posibilidade boot juis bele aplika medida koasaun prizaun preventiva, maibé ida ne'e mak durante ne'e nunka akontese,” jurista ne’e hatete.