Prezidente Uniaun Estudante Universitariu Munisipiu Ermera, Zaqueu Maia de Araújo hatete, UNEUMER ho MOFA hamutuk fali iha fatin ida ne'e atu esklarese fila-fali ba públiku relasaun ho PAM Ermera ne'ebé kontraversial ho saida maka estudante Ermera oan ezije.
‘’Atu hatete katak UNEUMER ho MOFA ninia Pres Konfrensia ne'ebé halo iha loron ida fulan Fevereiru ne'e ezije dezenvolvimentu bá povu Munisipíu Ermera la'os estudante diskorda totálmente opinioens ne'ebé hatete katak, estudante impede Estrada Munisipíu Ermera ne'e la lo'os. Ida ne'e la eziste iha Juventude no Povu Munisipíu Ermera ninia hanoin,” dehan nia hafoin realiza komunikadu imprénsa iha Jardim 5 de Maio Kolmera, Kinta (06/02).
Nia dehan, hanesan estudante preokupa konstrusaun Estrada ne’e, tanba loloos ne’e hala’o tiha ona iha tinan 2024 kotuk ne’e, maibé la la’o no iha tinan 2025 ona sei nafatin iha prosesu laran.
"Ami ezije dezenvolvimentu no ami ezije seriedade governu iha implementasaun, razaun saida 2024 nu'udar tinan prosedimentu no verifikasaun rekizitus sira, tanba saida mak tinan 2025 iha prosesu nia laran bebeik, iha faze dezeñu, no iha faze Aprovizionamentu, mais Governu da-sia nia Komprometidu katak tinan implentasaun,’’esklarese estudante Ermera.
Sira hatete, hanesan estudante respeita no valoriza PAM Ermera hanesan mós veteranu, maibé sira kontra bainhira ninia opinioens sira enkuantu laiha relevansia ho deklarasaun estudante sira nian iha loron hira bá kotuk.
"Tanba ne'e Uniaun Estudante Universitariu Munisipiu Ermera hamutuk ho movimentu foin-sa'e Atsabe atu hatete katak Pres Konferesia ne'ebé iha halo para ezije dezenvolvimentu la'os hanesan Prezidente Autoridade Munisipíu Ermera bá hatete lia falsu bá aman Veteranu sira hatete katak Estudante, ami laiha Podér ida ami laiha Kompañia ida atu hadau malu ho kompañia seluk, ami so ezije dezenvolvimentu aseleradu no ezije estrada ne'ebé mak tama ona iha planu mais tenke halo intervensaun labele hein to'o planu maka foin halo," nia dehan.
Prezidente UNIUMER lamenta, aat liu tan mak estrada dodok kontinua lori rai dodok ba taka tan, ida ne'e maka problema, entaun pozisaun estudante la halo impedimentu, pozisaun estudante nia alternativa lian sosiedade no lian povu Munisipíu Ermera ezije dezenvolvimentu.
“Ohin Uniaun UNEUMER, hamutuk ho movimentu foin-sa'e Atsabe realiza konferensia imprénsa ba daruak, hodi re-afirma pozisaun estudante nian ba konferensia imprensa ne'ebé hala'o iha loron 1 fulan fevreriu loron hirak liu ba, konferensia imprénsa ne'ebe hala'o, bazeia ba prinsipiu demokrasia neʼebé maka hakerek nanis ona iha konstituisaun Republika Demokratika Timor-Leste, katak RDTL ne'e Estadu direitu demokratiku, respeitu ba direitu humanu fundamentais individuais, koletivus sosiais no politiku garantia iha konstituisaun, bazeia ba prinsipiu soberania popular povu maka nain ba poder konstituente, tanba ne'e ema hotu hatudu loloos ho forma ativa iha politika dezenvolvimentu moris di'ak povu nian.”
“Nune'e direitu fundamentais sira ne'e hotu, ida maka direitu baziku asesu ba kondisaun estrada ne'ebé maka adekuadu no favoravel, maibė infelismente saida maka akontese iha Munisípiu ermera, kondisaun estrada sai grave tebtebes ba povu maioria iha Munisípiu Ermera, no susar komunidade sira atu asesu ho di'ak,”dehan nia.
Nia hatutan, estrada laloos ona dalan ba transporte publiku tantu privadu halo movimentasaun, no nia efeitu hamate rendimentu ekonomia familia nian iha munisipiu ermera. Basa realidade sosial ne'ebé akontese, ba komunidade sira iha postu lima hanesan: Ermera antigu, Letefoho, Hatulia A, Hatulia B no Atsabe.
Komunidade sira husi postu lima (5) ne'e lakon sira nia produtu lokál sira hanesan; Batar, Ai-farina, Fehuk, Talas, Foos rai, Kafé, Modo tahan no seluk tan labele lori mai iha merkadu no labele kompete ho produtu importasaun ne'ebė mai husi rai seluk maka Xina sira fa’an iha sidade Glenu no Ermera antiga.
Iha sorin seluk kondisaun estrada, minimiza vizitante sira husi munisipiu seluk no mós ema estanjeru sira atu vizita turismu komunitariu sira iha Munisípiu Ermera hanesan, turismu relijiozu Kristu liurai (postu letefoho), Bee Manas (Postu Hatulia A), Bee Mean (Identidade Munisipiu ermera), Kafé inan identidade ermera (iha suku fatubessi postu Hatulia B), turismu Relijiozu nain feto Peregrina (iha suku fatubessi postu Hatulia B), Abrigu rejistensia Saudozu Nino koni Santana (suku Mertutu postu ermera antiga), no seluk tan. Turismu sira ne'e abandonadu tanba la hetan vizita husi ema seluk, no komunidade sira mós la hetan benefisiu husi ne'eba tanba kondisaun estrada ne'ebé la permite atu atrai turista sira.
"Relasiona Problema sira ne'e la'os novidade foun mai ita, la'os mós assuntu foun mai ita atu diskuti iha tinan inplementasaun ida ne'ebé IX governu konstituisional hateten. Maibe ida ne'e sai ona hanesan konsumu publiku, tantu mós ba lideransa ingnoransia sira, kuandu ita haree didi'ak ba historia partsipasaun povu ermera nian, iha eleisaun neʼebé troka poder ba malu husi grupu minoria balun," nia dehan.
Estudante sira deklara mós katak, eEleisaun ba dala neen (6) ona iha independensia ida ne'e, povu Ermera partisipa fila-fila iha eleisaun ne'ebé ema hanaran festa demokrásia, poder no desizaun hotu sentraliza de'it iha forsa politika sira hanesan; Partidu CNRT neʼebé lideradu husi Kay Rala Xanana Gusmão, atual Primeiru Ministru, Partidu FRETILIN ne'ebé maka lideradu husi Mari Bin Amude Alkatiri, partidu PD ne'ebé maka lideradu husi Mariano Assanami Sabino.
“Povu ermera sai deit tarjetu ba votu, depois de eleisaun hotu kondisaun povu nía sai grave liu tan, liu-liu iha setor potensial sira hanesan; setor edukasaun, setor saúde, setor agrikultura, no setor Turismu, ma'nutrisaun iha munisipiu Ermera aas liu iha Munisípiu hotu, partidu sira temi iha leten konfiansa ne'e povu sempre fó fila fila liu husi kuatru dolar, vinte siku sentavus (S4.25), maibé apenas benefisia de'it grupu minoria ka sira nia partidu no familia, no osan sira neʼebé povu fo ba sira hetan supa hotu husi osan na'in sira (kapitalizmu) ohin loron.
"Hare'e ba problema sira hotu maka ami liu husi oraganizasaun Uniaun estudante universitariu Munisipiu Ermera hamutuk ho Movimentu Foinsa'e Atsabe mobiliza estudante no juventude Ermera oan hotu realiza komunikadu imprénsa ida iha loron ida fulan Fevereiru iha tinan ne'e hodi ezije ba nunu governo konstituisional, neʼebé lidera husi partidu rua hanesan CNRT no PD, hodi hare'e lalais ba kondisaun konektividade infraestrura hanesan estrada iha munisipiu ermara sai grave liu,"esklarese iha konferensia ne’e.
Esplika mós katak, bazeia ba baze legal neʼebé maka fó ona diretu mai ema hotu, ne'e nu'udar direitu prerogativa ida hodi manifesta Estudante nia hanoin no ideia hodi fó advokasia ba desizaun ne'ebé injustu sira, basa ne'e hakerek nanis ona iha konstituisaun RDTL iha artigu 41 kona-ba liberdade ba imprénsa no komunikasaun sosial ninian.
"Ami mós reprezenta ba povu lian la'ek sira no hirak ne'ebé nia produtu la folin iha merkadu no hetan esplorasaun husi sistema ohin loron. Maibé saida maka akontese, prezidente autoridade Munisipiu ermera aktual foti dezisaun hodi halo komunikadu imprénsa iha loron haat (4) fulan Fevereiru hori-bainruak, tenta halo intervensaun ba estudante sira nia aspirasaun no vontade iha estadu dereitu demokratiku, husi ne'e mos ita konsidera PAM matan delek ba relidade sosiál neʼebé nia povu hasoru iha munisipiu Ermera," nia dehan.
Ikus liu estudante sira ne’e hatete, enkuantu estrada iha tinan ida ne'e kontinua aat nafatin, signifika PAM Ermera neʼebé partidu CNRT nomeia la reprezenta povu ki'ik no ki'ak sira, sira reprezenata de'it grupu ki'ik sira hanesan partidu, osan na'in no sira nia familia.