HABADA husu Investe makaas ba PNTL • Sei submete Submisaun ba Komisaun B PN Featured

By Cristina Ximenes Outubru 23, 2024 162
Diretór Ezekutivu HABADA, Abel Amaral. Foto:Media HABADA. Diretór Ezekutivu HABADA, Abel Amaral. Foto:Media HABADA.

DILI: Alokasaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) tenke haree ho kuidadu, tanba instituisaun ne’e iha responsabilidade kompleksu no demanda situasaun atuál iha ameasa oi-oin liu-liu ba sibernétika ninian.

Ne’e duni, Organizasaun Naun Governamentál (ONG) Hali Ba Dame (HABADA) prepara ona submisaun hodi aprezenta ba Komisaun B Parlamentu Nasional (PN) atu tetu bainhira halo diskusaun OJE 2025 nian, ne’ebé sei aloka ba setór seguransa.

Diretór Ezekutivu HABADA, Abel Amaral hatete, husu ba governu no parlamentu Nasionál atu apoiu polítika investimentu makaas ba iha instituisaun PNTL, liu-liu ba investigasaun kriminál no mós polisiamentu komunitária. Oinsá PNTL sira bele hala’o kna'ar profisionalizmu hatudu iha asaun.

"Husu aumenta investimentu iha teknolojia no formasaun hodi prioritiza modernizasaun sistema vijilánsia no investigasaun, ho foku espesial ba siberseguransa, uza teknolojia avansadu no software análize dadus. Hametin formasaun kontínua no espesializada iha implementa programa formasaun kontínua ba ajente PNTL sira, ho foku espesífiku ba téknika polisiamentu foun, rezolusaun konflitu no jestaun krize," dehan nia, knaar fatin, Komoro, horisehik.

Nia hatutan, presiza dezenvolve parseria internasionl sira hodi estabelese kolaborasaun ho forsa seguransa sira hosi nasaun seluk troka koñesimentu, formasaun no rekursu sira, ho objetivu atu hasa’e kapasidade resposta PNTL nian ba krime kompleksu no organizadu sira. Habelar programa polisiamentu komunitáriu hodi intensifika esforsu atu implementa programa polisiamentu komunitária iha area rural, hodi promove konfiansa entre PNTL no komunidade lokal sira. Hasa’e finansiamentu ba inkluzaun sosial hodi dedika rekursu barak liu-tan ba Programa Nasional Asaun ba Violénsia Bazeia ba Jéneru, hodi garante katak PNTL iha ferramenta no formasaun ne’ebe adekuadu hodi rezolve kestaun jéneru ho efetivu,

Obervasaun HABADA, seguransa nasionál, komponente boot liuhusi orsamentu PNTL aloka ba programa Seguransa Nasionál, ho total US$ 43.492,690. Ida ne'e inklui subprograma esensial sira hanesan operasaun sira seguransa interna nian ($2,380,774) no jestaun seguransa terrestre no kosteira nian ($314,830).  Enkuantu montante sira-ne'e substansial, dezafiu atual maka efikásia distribuisaun rekursu sira hodi prevene no responde ba insidente sira seguransa nian iha área urbana no rural sira.

Tanba, PNTL infrenta kestaun sira hanesan aumentu krime organizadu no instabilidade rejional. Oportunidade iha abilidade atu hametin koordenasaun entre unidade polísia sira, investe liu-tan iha formasaun espesializada iha operasaun anti-terrorizmu no kombate tráfiku umanu.  Asuntu krítiku seluk maka vijilánsia tasi-ibun, maski iha orsamentu US$280,060, sei la sufisiente atu monitoriza Timor-Leste nia área kosteira ne’ebe luan tebes.

Nune'e, formasaun no dezenvolvimentu ba rekursu umanu Subprograma formasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu PNTL nian hetan orsamentu signifikante hamutuk US$38,687,530. Maski nune’e, US$80,000 deit maka aloka ba atividade formasaun akadêmiku no tékniku polisial, no maioria ba saláriu no vensimentu. Tanba ne’e, formasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu iha PNTL kontinua sai dezafiu hodi hatan ba nesesidade espesífiku forsa seguransa nian hanesan kombate krime sibernétiku, investigasaun kriminal modernu no hametin polisiamentu komunitáriu.

Tanba ne'e ABADA sujere tenke investe iha formasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu iha área espesifiku sira no tenke adapta ba realidade teknolojia modernu, tanba krime aumenta ligasaun ba utilizasaun teknolojia. Oportunidade seluk aproveita liuhosi programa kooperasaun ho parseiru internasional sira, ho objetivu atu forma ofisial sira ho abilidade sira iha teknolojia informasaun no siberseguransa. Iha ne’ebe área sira ne'e seidauk hetan atensaun di’ak iha dezenvolvimentu forsa polísia nian.

Alende, infraestrutura no ekipamentu, ho orsamentu US$254,000 ne’ebé aloka ba jestaun ekipamentu no infraestrutura, iha foku evidente ba hadi’ak PNTL nia fasilidade fíziku no operasional. Maski nune’e, dezafiu hosi infraestrutura ne’ebe la adekuadu persiste iha área remota sira, hodi difikulta abilidade polísia nian atu responde lalais no efetivu.

Tanba, ekipamentu sira hanesan veíkulu no teknolojia sira vijilánsia nian mós menus hosi nesesidade sira, ne'ebe difikulta dezempeñu hosi forsa polísia sira iha rejiaun sira ne'ebe susar atu asesu. Oportunidade ba melloramentu governu presiza investe iha infraestrutura seguransa nian no dezenvolve sistema vijilánsia avansadu no rekursu lojístiku sira hodi apoia operasaun aplikasaun lei nian iha teritóriu tomak.

Hanesan, polísia komunitária, subprogvansa puolisia komunitária, ho orsamentu US$921,496, hala'o papel krusial hodi harli konflansa entre PNTL no komunidade lokal ira. Maibe, dezafiu maka habelar programa ida ne'e nia alkanse ba área rural sira no asegura katak ida-nele rezolve ho adekuadu preokupasaun sira seguransa lokal nian hanesan violénsia doméstika, disputa sita no dezastre natural sira.

Maibé, oportunidade ba hadiak iha implementauana estnatégia sira ne'ebe envolve ativu lim komunidade sira, treinu ajente komunidade lokal sira no hametin mekanizmu mediasaun konflin. Formasaun polisia nian kona-ba rezolusaun konflitu no intervensaun komunitária bele mós habelar, hodi asegura aptosimasaun preventiva duke reativa ba kuze seguransa nian.

Tanba, prevensaun no investigasaun sira krime nian, subprograma servisu prevensaun krime no investigasaun simu US$170,000, montante ne'ebe modesto kompara ho subprograma sira seluk. Ida-ne'e maka dezafiu signifikativu ida, bainhira konsidera aumenta iha krime organizadu no forma foun sira krime nian, hanesan krime sibernetiku no tráfiku droga. Orsamentu limitadu, limita PNTL nia kapasidade atu investiga no prevene krime sira ho efetivu.

Maibé, atu ultrapasa dezafiu sira ne'e, presiza investe no hadi'a PNTL nia dezempeñu liuhosi modemiza mérndu investigasaun no introdus teknolojia foun hodi fasilita prosesu investigasaun. Uza software analize krime nian, artifisial intelijensia hodi halo predisaun ba tendensia krime nian, no baze dadusintegradu sira bele hadi'a polisia nia resposta.

Hanesan, inkluzaun sosial no politika sira jéneru nian Inkluzaun sosial, ho de'it orsamentu US$30,000, reprezenta pontu fraku ida hosi OGE 2025 ba PNTL. Montante ne'e destina ba implementasaun Planu Asaun Nasional ba Violénsia Bazeia ba Jéneru (PAN-VBJ), tópiku krusial ida ba seguransa no bem-estar sosial iha Timor-Leste. Dezafiu ne'e evidente, orsamentu atual la sufisiente atu implementa polítika nasional ida hodi kombare violénsia bazeia ba jeneru ho efetivu.

"Ami sujere aumenta finansiamentu ba programa inkluzaun sosial no jéneru, hametin parseria ho organizasaun sosiedade sivil no ajensia internasional sita. Kolaborasaun sira ne'e bele ajuda babelar alkanse politika sira aru proteje fero no labarik sira, liuliu iha área rural sira ne'ebe violénsia bazeia ba jéneru prevalente liu," dehan nia.

Tanba ne'e konkluzaun Proposta OGE 2025 ba PNTL aprezenta planu abranjente ida atu hadi'a seguransa nasional no dezenvolvimentu institusional, maibe hasoru dezafiu substansial iha termu alokasaun rekursu no efikásia operasaun sira. Futuru PNTL nian depende ba ninia abilidade atu adapta ba amensa modernu sita, hanesan krime sibernétiku, no hadi'a infraestrutura no formasaun ba ninia ofisial.

Entretantu, iha loron 30 Setembru, Konsellu Ministru aprova Proposta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) 2025 ho montante biliaun US$2.6 no submete ona ba Parlamentu Nasional iha loron 1 Outobru 2024. Prosesu tomak hahú husi semináriu, audiênsia, diskusaun to’o aprovasaun final global sei ramata iha loron 27 Novembru 20241.

Maibé, partikularmentu ba PNTL, orsamentu ne’e atu finansia programa seguransa nasionál, dezenvolvimentu institusional no inkluzaun sosial. Dezafiu prinsipal ne’ebe PNTL hasoru maka atu garante katak fundu sira ne’e aloka ho efetivu hodi hadi’a seguransa interna, formasaun rekursu umanu no infraestrutura, iha kontestu dezafiu seguransa ne’ebe mosu, hanesan krime organizadu no ameasa sibernétika. Nune’e liu husi submisaun ida ne’e hakarak fahe HABADA nia observasaun sira kona-ba Proposta OJE 2025 ba PNTL ba deputadu sira Komisaun B Parlamentu Nasional Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.

Iha Proposta OJE 2025 PNTL propoin nia orsamentu ho valor US$46,420,340 hodi finansia programa sira, seguransa nasional ho nia orsamentu US$43,492,690, funsionamentu no dezenvolvimentu institusional US$2,897,740, no inkluzaun sosial ho nia orsamentu US$30,0002. Nune'e programa no valórr (US$, Seguransa Nasionál 43,492,690, Subprograma Operasaun Seguransa Interna 2,380,774, Subprograma Formasaun no Dezenvolvimentu Rekursu Umanu PNTL 38,687,530, Subprograma Jestaun Equipamentu no Infraestrutura 254,000, Subprograma Alimentasaun no Rações Kombates Operasional ba PNTL 484,000, Subprograma Jestaun Seguransa Terrestre no Kosteira Timor-Leste 314,830, Subprograma Polísia Komunitária 921,496, Subprograma Prevensaun Kriminal, Servisu Investigasaun no Informasaun 170,000, Subprograma Vijilansia no Prevensaun Krime iha Tasi (Maritima) 280,060, Programa Funsionamentu no Dezenvolvimentu Institusionál 2,897,740, Subprograma Dezenvolvimentu Instituisional 2,897,740

Hanesan mós programa Inkluzaun Sosiál 30,000, Subprograma Implementasaun NAP-GBV 30,000, totál 46,420,430. Maibé, husi programa sira temi liu daudauk ne’e, tuir livru OJE 2025 orsamentu refere fahe ka aloka ba kategória sira hanesan Salariu no Vensimentu US$39,924,528, Bens no Servisu US$6,354,902 no Transferensia Públika ho valor US$141,000.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV