Iha loron dahuluk fulan Marsu tinan ne’e, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hamutuk ho Ministru Obras Públika, Samuel Marçal, no Governadór Banku Sentral Timor-Leste, Helder Lopes, hasoru-malu ho autoridade lokal no munisipal, no komunidade sira hodi esplika kona-ba prosesu reabilitasaun estrada iha munisipiu Lautem.
Iha dialogu ne’ebé hala’o iha Jinaziu GMT, Munisipiu Lautem, Ministru Samuel hatete, governu sei implementa projetu boot iha munisipiu Lautem.
Projetu ne’e mak projetu estrada husi Lautem ba Lospalos ho kilometru 28 ho orsamentu millaun $22, no estrada Lautem ba Kom ho kilomentru 20 ho orsamaentu kuaze millaun $14.
Ba estrada nia luan, Ministru dehan, estrada nia luan husi metru 11 to’o 12, ne’ebé kuaze metru hitu sei uza ba estrada hodi tau alkatraun, no restu ba valeta, tidin airin eletrisidade, no dalan ba ema atu liu.
Tanba loke estrada hanesan ne’e, klaru katak komunidade balun nia lutu ka kios balun sei kona.
“Tanba ne’e mak ohin (Sabadu) mai iha ne'e husu komunidade hotu koopera, karik kona metru ida-rua, tanba iha fatin balun tan de’it aihuun ida kesar malu lori to'o Tribunal, haan kuaze fulan neen to'o fulan hitu projetu ne'e la lao, kontratu ne'e tinan ida ho balun tenke remata.”
“Ema sira ne'ebé envolve an iha funu laran, iha rezisténsia, idade ba daudauk ona, katuas-ferik ba daudaun, fiar katak ema mós hanoin hanesan antes ema atu taka matan mós hakarak haree rai ida ne'e nabilan.”
“Ho hanoin ida ne'e ohin ita mai iha ne'e ita atu rona hotu-hotu nia hanoin, projetu ida ne'e kona hudi huun ida ne'e ita hotu nian, kona to'os rohan ida ne'e ita hotu nian, maibé ita hotu tenke hanoin ida de’it katak dezenvolvimentu tenke lao ba oin,” dehan Ministru ne’e.
Tuir nia, bainhira komunidade afetadu sira la koopera no dada projetu ne’e to’o tinan rua ka tinan tolu, projetu estrada ne’e sei la la’o no fó impaktu mós ba kondisaun estrada sira iha fatin sira seluk iha munisipiu Lautem.
“Halo projetu dada to'o tinan rua ba tinan 3 nia taka dalan ba Lore no fatin seluk sei la ba, tanba osan ne'e mak la gasta, tanba ne'e husu ba autoridade no lia nain sira, husu hotu-hotu koopera ho situasaun ida ne'e.”
Ministru ne’e fiar bainhira estrada iha munisipiu Lautem di’ak ona sei dada turista mai vizita munisipiu ne’e.
"Ha’u fiar katak estrada ba Kom ne'e di’ak tuirista sei ba barak tebes. Karik iha orientasaun ho autorizasaun, ha’u hakarak iha tempu badak mai ha’u sei lori ema matenek balun mai hodi hadia ita-nia tasi iha Kom ninian ne'e.”
“Maibé Governu mesak sei labele, Governu ida ne'e nia hakarak mak povu ida ne'e hotu-hotu tenke sente dezenvolvimentu ne'e povu nian no povu mak sai nain no tenke partisipa iha dezenvolvimentu ida ne'e,” Ministru Samuel dehan.
Prezidente Autoridade Munispiu Lautem, Melio de Jesus hatete, iha tempu naruk ona munisipiu Lautem sofre ba infraestutura baziku, liu-liu estrada husi nasional to'o Munisipiu no ba Postu Adminitrativu sira.
Melio agradese tanba governu ne’ebé lidera husi PM Xanana hakarak atu hadia estrada iha munisipiu Lautem.
"Ohin Governu ida ne'e mai ita-bo'ot sira-nia oin la'os atu koalia bosok, maibé koalia realidade ne'ebé sei akontese iha fulan oin mai," dehan Prezidente Autoridade ne’e.
Nu’udar Prezidente Autoridade, nia lakohi rona bainhira konstrusaun lao individu ka grupu balun halo impdementu.
"See mak halo impdementu ne'e entrega ba Komandu Polisia Munisipiu Lautem atu atua no Lei mak sei atua,” dehan nia.
Entretantu, PM Xanana husu ba komunidade sira, liu-liu sira ne’ebé afetadu atu bele koopera.
“Kontrusaun estrada ne'e ba tama iha imi-nia kintal karik muda uitoan ba kotuk. Karik balun dehan nia rai uluk nia moris iha ne'e, se lae muda uitoan ba kotuk hodi halo estrada, se lae ita la ba oin," dehan PM ne’e.
Iha biban ne’e, Xefe Governu husu mós ba emprezariu sira bainhira projetu ne’e lao labele hadau malu projetu.
"Haree ba estrada liga ba Lore, Tutuala, husu b emprezariu sira labele hadau-malu projetu.”
"Ita hotu tenke servisu ho laran atu servi. Ba emprezariu sira ezije kualidade. Emprezariu sira halo estrada mak ADN ba haree la di’ak, sobu, halo la selu."
“Husu ba emprezariu sira tenke halo tuir buat sira ne'ebé dehan ona, projetu ne'ebé sira sei book ne'e ho kualidade, bele hetan konfiansa hodi kaer projeru seluk.