Dadus husi Institutu Nasional Kombate HIV/SIDA (INCSIDA) hatudu, total kazu pozitivu HIV/SIDA iha Timor-Leste hamutuk 2,042, ho kazu barak liu iha munisipiu Dili ho 1,545, Bobonaro iha 117, Kovalima iha 83, Оеkusse iha 63 no Baukau iha 53.
Munisipiu ne’ebé ho kazu HIV/SIDA la to’o 50 mak hanesan Ermera ho kazu 35, Ainaro iha 32, Likisa iha 24, Manufahi iha 22, Manatuto iha 20, Lautem iha 17, Aileu iha 16 no Vikeke iha 15.
Prezidente INCSIDA, Daniel Marçal informa, husi kazu HIV/SIDA ne’ebé rejista, iha munisipiu lima mak ho númeru aas liu.
"Iha Munisípiu sira ne'ebé mak aas ne'e mak hanesan Dili, Bobonaru, Kovalima, Baukau, no Oekusse ne'e fatin sira ne'ebé mak risku loos, ne'ebé mak númeru ne'ebé barak iha ne'ebá," informa Daniel ba jornalista INDEPENDENTE iha nia knar-fatin, Sesta (28/02).
Ho númeru pozitivu HIV/SIDA ne’ebé as, Daniel hatete, INCSIDA planeia atu harii uma maho ba ema ho HIV/SIDA.
"Ita-nia planu posibiildade ita haree took no identifika rai, tanba ne'e laos fasil tenke haree rai mamuk, rai estadu nian ne'e problema koko atu establese uma mahon ba sira atu labele hotu-hotu mai Dili," dehan Daniel.
Tuir nia, uma mahon ba ema ho HIV/SIDA iha munisipiu Dili estabelese ona iha Tibar no daudauk ne’e prosesu ba iha sira ne’ebé hela iha munisipiu seluk.
INKSIDA, nia dehan, hanoin hela posibilidade atu atu haree fatin iha Munisípiu ne'ebé mak kazu HIV/SIDA aas.
Aleinde estabelese uma mahon, Daniel informa, INCSIDA koopera mós ho parte hotu-hotu, liu-liu relijiozu no saude atu oinsá bele fó apoiu moral ba ema ho HIV/SIDA, tanba sira hetan presaun maka’as.
“Komunidade balun hatete liafuan la di'ak ba sira, entaun sira ne'e presiza apoiu espiritual, tanba ne'e mak koordena ho parte relijiozu sira, madre-padre no saude, parte psikolojia hanesan doutór sira fó apoiu sira iha fatin ne'ebá," katak nia.
Entretantu, dadus husi INCSIDA hatudu mós katak husi total ema ne’ebé pozitivu HIV/SIDA iha Timor-Leste maioria ho idade joven. Husi númeru ne’e na’in 400 mak lakon vida.
"Barak liu ne'e joven tanba joven sira faila iha implementa domin ba malu liu husi namora," dehan Prezidente INCSIDA Daniel, foin lalais.
Tanba, nia dehan, joven sira hanoin namora ne'e atu halo relasaun sexual.
Maibé, tuir Daniel, namora ne’e la'os atu halo relasaun sexual, tanba se feto isin-rua ona tenke para eskola no balun soe bebé.
"Tuir dadus virus ne'e afeita barak liu joven sira, dois mill ital, mate 400 ital, drop out mós barak ona, tanba ne'e ita esforau maka’as, obrigadu barak ba media sira partila informasaun hodi salva ema barak tebes, maske INCSIDA la ba foho, maibé liu husi media nia hakerek, imprime, online, ema mundu tomak asesu," nia dehan.
Molok ne’e, Direitór Ezekutivu Luta Hamutuk, José Alves da Costa hatete, desde tinan 2004 INCSIDA ho organizasaun barbarak hala’o servisu ba prevensaun HIV/SIDA, maibé realidade ho númeru ne’ebé sa’e ba beibeik hatudu katak sira la susesu.
José preokupa mós ho dadus husi INCSIDA ne’ebé hatudu katak ema na’in rihun rua pozitivu HIV/SIDA no maioria nu’udar joven.
"Iha rekomendasaun balun presiza establese fatin prostituisaun tanba ne'e importante. Maske Igreja kontra, maibé Igreja hakarak joven sira ne'e kontinua mate nabnaban ka hakarak halo prevensaun?.”
“Tanba tenke iha fatin própriu ne'ebé hetan atensaun maximu husi governu hafoin bele halo prevensaun, se laiha mak subar-subar la hatene buat sira ne'e akontese. Tanba la'ós lorloron ne'e tuir malu hela de'it, tanba ne'e mak presiza fatin ne'e,” dehan José ba jornalista INDEPEDENTE, iha nia kna'ar fatin, Faról, Tersa (25/02).
Aleinde fatin prostituisaun, nia hatutan, presiza konsiensializa nafatin atu joven sira tenke hatene kuidadu sira-nia an.
Enkuantu, iha 31 Outubru 2023, Prezidente INCSIDA, Daniel Marçal informa INCSIDA introdús hela ba públiku atu buka konsensu hodi determina fatin ba prostituisaun iha Timor-Leste.
"INCSIDA,IP daudaun ne'e hala'o hela faze konsulta ho komunidade sira, inklui mós lider relijiozu sira iha Timor-Leste no mós sosiedade sivíl, ho objetivu atu rona sira-nia ideia konstrutivu sira molok harii sentru prostituisaun ida atu prevene kazu pozitivu sira kona-ba HIV/SIDA iha Timor-Leste," dehan Daniel hanesan jornal INDEPENDENTE sira husi Tatoli.
Daniel afirma, estabelesimentu fatin prostituisaun ne'e importante tebes atu bele kontrola atividade seksuál livre iha TL.
Ho lokalizasaun ba prostituisaun, INCSIDA sei kolabora ho Ministériu Saúde, Ministériu Administrasaun Estatal, Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), atu kontrola ninia atividade sira, hodi hamenus númeru kazu pozitivu HIV/SIDA.
"Ita hatene katak agora daudaun kazu pozitivu HIV/SIDA sei aas nafatin iha Timor-Leste, tanba kontribuisaun husi seksu livre iha fatin hothotu, nune'e estabelese sentru lokalizasaun prostituisaun sei hamenus taxa pozitivu HIV/SIDA tanba fasil atu kontrola.”
"Ita rekoñese katak sei iha ema barak neʼebé la konkorda ho implementasaun lokalizasaun ba prostituisaun ne'ebé hala'o husi INCSIDA, IP, maibé ita tenke aproveita ida ne'e hodi prevene no hamenus kazu pozitivu sira kona-ba HIV/SIDA iha Timor-Leste," Daniel afirma.