Governu Japaun Apoiu Finanseiru Rihun $355,942 ba Toos-Na’in Postu Atsabe Featured

By Estajiaria Graca Fevereiru 07, 2024 995
Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura. Foto:Media SEI. Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura. Foto:Media SEI.

DILI: Governu Japaun liu husi Embaixada Japaun iha Timor -Leste apoiu  finanseiru rihun $355,942 ba toos-na’in feto sira iha Postu Administrativu Atsabe, munisípiu Ermera hodi hasa’e produsaun agrikula no hakbiit feto nia ekonómia.

Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura hatete, Governu Japaun ho Care Internasionál asina kontratu ba projetu HAFORSA datoluk ne’ebé ho valor $355,942 atu kontinua suporta toos-nain no komunidade sira iha Postu Atsabe.

 Embaixada Japaun ho CARE internasionál kontinua suporta no melloramentu diak liutan  moris saudavél ba iha komunidade sira atsabe,munisipiu ermera.

Nia dehan, liu husi projeitu HAFORSA desde tinan 2016 no projeitu HAFORSA ba dalatolu harii bazeia ba esperiensia no konesementu ne'ebé hetan husi implementasaun projeitu HAFORSA.

Nia subliña, projeitu HAFORSA agora tama ba dala-tolu  ona no sei implementa husi CARE internasionál iha aldeia haat mak hanesa Ilat, kora, Airae no Aiabe, iha posto admnistrativu Atsabe ne’ebé ho pilar imporatante ru, ida atu fo suporta ba moris agrikultura lokal no seluk mak atu forteliza ekonomia feto nia.

Nia afirma, liga ba dezenvolvimentu no jestaun fasilidade ka ekipamentus  bee ni’an no kuda modo ne'ebe sei implementa iha projeitu HAFORSA 1,2 no kontinua ba HAFORSA 3.

“Sei fó suporta ba agrikultura liu husi meius, atu finansia sira-nia fasilidade agrikultura liu husi establesimentu Asosiasaun Rai Osan no Emprestimu (AROE), sei utiliza AROE ho mós kolaborasaun servisu mikro-finansa no seluk-seluk tan ne'ebé mak eziste,” Dehan Embaixadór Japaun iha Timor-Leste, Tetsuya Kimura, iha edifisiu Embaixada Japaun, Segunda (05/2).

Nia afirma, projeitu ida-ne'e nian planu atu enkoraza feto maluk sira junta iha AROE no sei konvoka workshop ida ho tema “Igualidade Jeneru” atu ajuda maluk feto sira-nia ekonómia uma laran no espera sira-nia laen, bele pratisipa iha programa ne'e.

“Estatistika laborál ne'ebe divulga liu husi governu Timor iha tinan 2021 hatudu katak rendimentu mensál feto iha agrikultura, floresta no peskas ho valór médiu $121 ne'e menús liu kompara ho mane sira-nia servisu,” Nia afirma.

Nia relata, durante persentasaun husi públiku no enventu hanesa bazar fa’an produtu lokál iha Atsabe ne'ebe mak atende iha fulan-outubru tinan kotuk hamutuk ho SEI.

“Ami hatan pedidu husu atu kontinualidade projeitu HAFORSA, hau bele responde ona pedidu komunidade nian iha loron ohin,” Nia haktuir.

Nia salienta, projeitu HAFORSA ba dalatoluk mos servisu diak ho planu dezenvolvimentu estratéjiku no pragrama iha governu kontitusionál dasia ho objetivu prioridade ida.

“Governu Japaun foka oituan no deversifikasaun ho industria hanesan iha área prioridade ida iha nia politika koperasaun dezenvolvimentu ho governu Timor-Leste,” Kata nia.

Iha fatin hanesan, Diretór Nasional CARE internasionál, Peter Goodfellow, kontente tebes hamutuk ho maluk sira hotu asina akordu ba extensaun projetu HAFORSA ba faze datoluk ni’an.

“Ami orgullu tebes atu selebra extensaun ba inisiativa importante ida-ne’e ba feto no labarik feto sira iha área remota no rurál iha Atsabe no ami husu atu ita fahe no promove pratika di’ak sira,” Nia hatete.

Nia afirma, ekipamentu ba projetu no mos esperiensia sira-ne’ebé envolve feto iha lideransa no  agrikultura husi projetu ne’e ho inisiativa sira-ne’ebé ho foku liu ba hanesan iha parte seluk iha rai-laran.

Tanba ne’e Iha Timor-Leste, CARE internasionál servisu ho governu, parseiru no komunidade sira atu responde ba pobreza no injustisa sosiál.  

Nia haktuir, partikularmente, CARE internasionál nia programa sira foka ba edukasaun, saúde, feto nia empoderamentu ekonómia no hasa’e feto nia lian iha area rurais no remotas iha rai-laran.

Iha munisípiu Ermera sai hanesan area operasionál xave tebes ba CARE Internasional nia intervensaun iha empoderamentu ekonómia feto. iha  Munisipiu ne’e lokaliza iha rejiaun haleu ho foho-aas no peskiza hatudu katak 56.7% husi populasaun ne’ebé hela iha ne’eba nia  moris ho pobreza.

“Figura ida ne’e sai hanesan figura ba taxa pobreza segundu ne'ebé aas liu entre munisipiu hotu iha Timor-Leste. Partikularmente Postu Administrativu Atsabe, ne’ebé mak lokaliza iha área rurál parte súl iha Ermera, konsideradu nu’udar área vulnerável ba probreza, tanba menus kampu  traballu no atividade sira-ne’ebé lori rendimentu,” Tuir nia.

Nia reforsa, situasaun ida-ne’e bele sai problema ba feto sira, tanba norma jéneru ne’ebé ladi’ak bele determina katak mane iha autoridade no kontrolu ba finansas uma-laran.

Entaun ida-ne’e signifika katak mane sira mak barak liu responsavel atu hetan osan no suporta familia no dala-barak iha espetasaun katak feto sira sai hanesan ema ne’ebé haree servisu iha uma-laran.

“Ida-ne’e bele rezulta feto sira iha podér oituan liu ba foti-desizaun finanseira no aumenta tan sira nia vulnerabilidade ba violénsia bazeia ba jéneru,” Kata nia.

Purtantu Sekretária Estadu Igualidade, Elvina Sousa Carvalho hatete, extensaun projetu HAFORSA ba datoluk suporta husi Embaixada Japaun no emplementa husi CARE Internasional ne'ebe mak fokus ba iha apoiu feto sira iha area horti-kultura no fó mós aktividade sira seluk empodera feto.

“Purezemplu empodera feto iha lideransa no foti desizasaun sira halo informasaun, tanba hau mos ba akompaña sira-nia aktividade iha Atsabe katak projeitu halo ho diak teb-tebes,”Dehan nia.

Nia fundamenta, projeitu ne'e komun envolve feto maluk sira iha area rural  halo aktividade produtiva sira liu-liu iha horti-kultura.

“Atu hatete deit governu kontituisional dasia apresia kolaborasaun no koperasaun sira hanesan para hodi bele empodera feto maluk sira iha area rurais,” Nia informa

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 09 Fevereiru 2024 19:59

Independente Digital TV