Governu Halo Lansamentu ba UNMICS Hodi Luta Kontra Stunting Featured

By Mariano Mendonca Marsu 13, 2023 234
Governu halo lansamentu ba Unidade Misaun Kombate Stunting (UNMICS) hodi luta kontra Stunting ka raes badak iha Timor-Leste (TL). Foto: Media Gabineti MPCM. Governu halo lansamentu ba Unidade Misaun Kombate Stunting (UNMICS) hodi luta kontra Stunting ka raes badak iha Timor-Leste (TL). Foto: Media Gabineti MPCM.

DILI: Tanba preokupa ho kondisaun kona ba Stunting ka raes badak, Governu halo lansamentu ba Unidade Misaun Kombate Stunting (UNMICS) hodi luta kontra Stunting ka raes badak iha Timor-Leste (TL).

Lansamentu ba  Unidade Misaun Kombate Stunting ne'e hala’o husi Ministru Prezidensiá Konsellu Ministru (MPKM), Fidelis Manuel Leite Magalhaes reprezenta Primeiru Ministru no akompaña husi Vise Ministru Saúde, Bonifacio Mai Coli dos Reis nomós partisipa direita husi reprezentantes Ajénsia Nasoens Unidas, OMS, UNICEF, FAO, WFP, Parseiru Dezenvolivmentu, NGO Nasional no Internasional, Korpus Diplomátikus, Diretor Ezekutivu UNMICS, Filipe da Costa, inklui Reitor UNITAL no Reitor UNTL.

"Ha'u sente onradu bele mai reprezenta ita nia Primeiru Ministru iha lansamentu ba UMNICS, hakarak hato'o ba ita boot sira katak ita nia Primeiru Ministru husu ha'u reprezenta iha lansamentu importante ida ne'e. Ida ne'e tanba ita fó importánsia ba iha Kombatente esforsu nasionál hodi kombate kontra Stunting ka Raes badak no governu preokupadu ho situasaun ida ne'e, tanba ne'e mak Governu harii unidade ida," dehan Ministru Prezidensiá Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhaes hafoin halo lansamentu ba UNMICS iha Salaun PCM, Sesta (10/03).

Nia dehan, agora unidade ida ne'e husi Dekretu Lei númeru 91/2022 loron 22 Dezembru ne'ebé mak harii unidade hodi kordena serbisu sira no halo levantamentu sira no orientá konsentrasaun ne'ebé di'ak liu iha esforsu Timor nian ba luta kontra kombate Stunting.

Ida ne'e hanesan faze inisial ida ke esforsu naruk Governu nian ne'ebé Governu hakarak halo, mezmu asim hakarak repete fila-fali katak lansamentu hanesan pasu importante ne'ebé mak governu foti.

"Maibé enome du Primeiru Ministru no konsellu Ministru orgaun sentrál ida Governu nian liu-liu orgaun ne'ebé aas liu hola desizaun Governu nian, ba ami nia pontu devista mak ne'e ita tenke hadia kordenasaun ka liu husi liñas Ministeriais sira rasik no parseiru dezenvolvimentu sira, ita tenke iha mekanizmu ida fasil ba ema atu hodi identifika hodi mobiliza apoiu ba rekursu ka inisiativa saida de'it mak atu kanaliza ba iha Setór ida ne'e," nia dehan.

Nia afirma, ne'e preokupasaun primeiru hanoin governu sente ho bu'at ne'e, hafoin Governu mós hakarak haree oinsá para unidade Stunting ka raes badak ne'e futuru aumenta nia abranje esforsu jerál ba iha mánutrisaun tomak.

Ko'alia kona-ba ba Stunting hanesan parte suntima ida ne'ebé iha vizaun jerál futuramente talves ho líderansa ekipa nian atu bele haree bele iha institusional dezain ida ne'ebé integradu liu.

"Ho ida ne'e ha'u hanoin husu atu ita nia parseiru dezenvolvimentu sira serbisu hamutuk ho UNMUCS atu bele tau ideia hamutuk tanba ida ne'e pasu Primeiru ke ha'u hanoin importante iha dalan ida ne'ebé naruk liu ba oin," nia salienta.

Governu sente haksolok ho avansu ka konkista sira ne'ebé mak durante ne'e hetan, ezemplu ida mak iha dadus iha 2020 nian rejista katak redusaun ba Stunting presta 100 itál, maibé problema jerál problema boot sei kontinua nafatin tanba besik 47% husi oan sira, labarik mak sofre Stunting ne'e kontinua lori to'o bainhira sira sai joven ida ne'e problema kontinua sai hanesan impedementu ba vida kondigna no impedementu b iha dezenvolvimentu Nasionál.

Governu mós halo tiha ona Dekretu Lei ba iha subtituisaun atu regulariza ho di'ak subtitutu sira ba susu been inan ne'e mós konsidera pasu importante esensial ida iha governu nia esforsu koletivu ida ne'e, tuir mai parte Governu nian mós iha diskusaun koko atu dudu liñas Ministeriais sira atu bokan lalais liu iha fornesimentu fortifikasaun ai-han.

"Lei ba fortifikasaun ai-han ita tenke halo kongretiza ami kontinua iha konsellu Ministru ezije tutuir nafatin para ke ida ne'e finaliza faze sirkulasaun tenke remata ho lalais para bele ita iha ona diskusaun iha konsellu Ministru,"

"Investimentu sira iha Setór Setór ida ne'e rasik setór saúde no liu-liu area Kombatente Kombatente mánutrisaun ita hatene governu aloka 10 miloens maibé ita no mós hatene katak ita nia dezafiu ne'e boot, ita presiza Investimentu finansiamentu ne'ebé agresivu liu tanba ida ne'e espera katak iha orsamentu tinan oin pelumenus bu'at ne'ebé ami bele husik hela hatur iha programa govenu, espera governu mai sei halo di'ak liu fali bu'at ne'ebé ita halo adata," tenik nia.

Iha fatin hanesan Vise Ministru Saúde Bonifacio Mau Coli dos Reis hatete, Ai-han nu’udar nesesidade báziku no esensial ba ema nia moris. Ai-han saudavel no nutritivu maka sustenta kresimentu fíziku no dezenvolvimentu umanus iha aspetu intelektual, kognitivu, afetivu no psikomotor.

Ai-han saudavel katak ai-han sira ne’ebé maka seguru, iha kualidade nutritivu no la kontaminadu ho ajente patojéniku sira hanesan bateria, virus, parazita ka substánsia kímiku perigozu sira. Ai-han seguru mós bele refere ba oinsá kaer, prepara, prosesa no rai ai-han ho maneira ida ne’ebé di’ak atu reduz risku ba kontaminasaun atu nune’e individu, familia, komunidade no sosiedade la bele hetan moras bainhira komsumu ai-han.

Iha kontestu natureza, ai-han seguru no nutrisaun nu’udar kestaun rua ne’ebé inter-ligadu ba malu. Ai-han La Seguru katak Ai-han la di’ak, la iha kualidade nutritivu no la tuir padraun saneamentu no ijiene ne’ebé tuir mai hamosu desnutrisaun no moras, desnutrisaun ida maka Stunting ka Raes badak.

Maibe, hakarak atu informa katak devidu husi auzénsia husi Ministra Saúde, tan ne’e delega mai ha'u atu hato’o liafuan ruma ba iha Serimonia Lansamentu Ofisial ba Unidade de Missaun Para Kombate Stunting. Kestaun Ai-han seguru no nutritivu, la’os kabe ba kompeténsia Ministériu Saúde mesak de’it, maibé inter-ligadu ho Instituisaun Governu nian hanesan Ministériu relevante sira seluk no parte interesadu sira ne’ebé iha ligasaun ho ai-han no nutrisaun,

Liña Ministeriais sira mak hanesan Ministériu Agrikultura no Peskas liga ba sustentabilidade, disponibilidade no prontidaun ba ai-han ba iha komunidade. Ministériu Edukasaun kona-ba merenda eskolar no promosaun ai-han saudavel, Ministériu Komersiu no Industria liga ba regulamentasaun no komersializasaun, Ministériu Obras Públikas liga ba bee no saneamentu, AIFAESA liga ba vijilansia no inspesaun ai-han, Instituisaun Akadémika no Peskiza sira liga ba peskiza kualidade ai-han ne’ebé seguru no disponivel. 

"Tan ne’e envolvimentu setór hotu-hotu aleinde Instituisaun Governu nian, iha mós Ajénsia Nasoens Unidas (FAO, Fundus Internasional ba Dezenvolvimentu Agrikola, UNICEF, WHO no WFP), Setór Privadu, Loja na'in, Super-merkadu, Vendedor Ambulante, Organizasaun Naun Governamentais (Internasional no Nasionál), Sosiedade Sivil, Konfisoens Relijioza, estrutura Governu lokal iha Munisipiu, Lider Komunidade, Suku no Aldeia maka hotu-hotu importante tebes atu sensibiliza ba ai-han seguru, ho kualidade, saudavel no nutritivu iha ita nia komunidade nia leet," tenik nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31