Étika Jornalizmu entre Publikasaun Produtu Jornalístiku Rasiál, Propaganda no Bias Polítika Featured

By Alberico da Costa Junior Abril 17, 2023 825
Alberico da Costa Junior. Alberico da Costa Junior.

(Análize ida kona-ba reportajen eleitorál mídia iha kontestu kobertura eleisaun)

Artigu ne’e la reprezenta vizaun Instituisaun ne’ebé hakerek-na’in haknaar-an

Iha partidu polítiku ida ka iha governu ida nia liman, mídia la’ós deit sai nu’udar fonte informasaun, maibé mós sai instrumentu propaganda atu hetan podér no asegura podér ne’ebé sira iha. Mídia konsidera nu’udar instrumentu propaganda ne’ebé efetivu liu ba partidu polítiku sira atu halo interasaun no halo komunikasaun polítika ho sidadaun sira no sira nia apoiante ho maneira saida deit.  Liuliu iha tempu ne’ebé nasaun ida halo preparasaun atu tama bá iha ámbitu festa demokrasia ka eleisaun kada tinan lima. Iha kontestu kobertura no publikasaun, públiku dala balu kestiona independénsia mídia no jornalista nian bainhira hala’o sira ninia papél informativu, liuliu oinsa atu fornese notísia ka programa sira ne’ebé loos no kredivel tuir prinsípiu jornalizmu universál no Kódigu Étika Deontolójika nomós boa prátika (good practices). Iha mundu jornalizmu modernu, misaun jornalizmu dadauk ne’e mak tane-aas interese ema barak (umanidade) nian duke interese pesoál, grupu ka partidu polítiku. Ho ida-ne’e, jornalista profisionál sira fiar katak misaun loloos jornalista no mídia nian mak atu defende no hato’o lia-loos, tanba ne’e bainhira hala’o ninia serbisu jornalista no mídia tenke tuir prinsípiu sira ne’ebé Bill Kovach, Tom Ressientil no matenek na’in jornalizmu sira seluk hato’o, hanesan independénsia, imparsialidade no objetividade.

Liga ho kontestu kobertura no publikasaun temi iha leten, dala balu mós ema kestiona prezénsa mídia partidu ne’ebé dadauk ne’e iha tamba foti espasu públiku nian hodi halo atividade informativu ba interese polítiku. Pur ezemplu, RTM (Radio Televizaun Maubere) no Mídia Centre Partidu CNRT, ema barak mak preukupa ho sira ninia publikasaun sira ne’ebé nia konteúdu la kontribui paz no estabilidade país nian. Prinsipalmente, estatutu kanál mídia rua ne’e klaru tamba pertense ba partidu no ninia konteúdu publikasaun klaru ho orientasaun polítika redasaun ne’ebé klaramente sujeta ba estrutura partidu nian. Aleinde ida-ne’e, sira nia papél mak halo propaganda polítika ba interese polítika partidaria no publikasaun ne’ebé sira halo ne’e nia konteúdu la’ós produtu jornalístiku, maibé propaganda polítika. Maske, RTM nia notísia sira ne’ebé publika ho formatu notísia, maibé nafatin konsidera nu’udar propaganda tamba la hakunu rekizitu notísia no prinsípiu jornalizmu universál ne’ebé iha. Entaun, RTM, Mídia Center CNRT nian no partidu seluk nian karik iha la konsidera nu’udar mídia profisionál tamba la hakruk ba prinsípiu jornalizmu sira no Kódigu Étika Jornalístika ne’ebé eziste.

Iha kontestu ida-ne’e, estatutu RTM no Mídia Center CNRT nian klaru nu’udar mídia partidu, la’ós mídia mainstreaming ne’ebé konsidera hanesan mídia profisionál. Buat ne’ebé agora sai kestaun ba públiku mak mídia konvensionál ka mídia mainsteaming sira ne’ebé hala’o misaun públiku nian maibé iha realidade (faktu empíriku) halo fali propaganda no tau an hanesan fali mídia partidu. Klaru públiku akompaña no haree-tuir kobertura no publikasaun sira mídia mainstreaming sira iha periódu pre-kampaña polítika iha 2023 no publikasaun programa no notísia iha periódu eleisaun prezidensiál 2022. Entaun, sira hatene no bele distingi entre notísia ne’ebé tuir rekizitu produtu jornalístiku no prinsípiu jornalizmu nian no notísia ne’ebé ho konteúdu rasiál, akuzativu, propaganda no bias polítika husi mídia mainstreaming balu. Nune’e mós jornalista sira balu husi mídia mainstreaming tau sira nia an hanesan propagandista no ofisiál mídia partidu nian molok no tempu kampaña sira liu ba. Hahalok ida-ne’e halo sira nia independénsia no imparsialidade kestionavel no tau sira nia profisionalizmu iha risku. Intervensaun husi interese liur mai iha redasaun (news room) kanál mídia sira nian sai nu’udar kauza ida no jornalísta rasik husik no lori ninia an ba iha interese polítku partidaria nian. Fatór seluk hanesan fatór ekonómika mós kontribui ba situasaun ida-ne’e relasiona ho falta prezénsa industria iha país ne’e, nune’e ekonomikamente kompaña mídia sira finansialmente la forte atu garante ninia funsionamentu rasik no bem estar jornalista nian.

Pur ezemplu intervensaun polítika ba iha redasaun mídia públiku nian dala-barak mai-husi polítiku no governmentu sira ne’ebé ukun. Ezemplu konkretu ida mak akontese iha 2019 bainhira asesór ida tama ba iha Redasaun RTTL E.P. husu atu muda konteúdu notísia nian. Aktu asesór ne’e nian mós la sees husi politizasaun ba lideransa no jestaun mídia estatal sira Etadu nian durante ne’e no ida-ne’e halo sala redasaun frajil no fasil liu atu hetan intervensaun polítika iha ne’ebé tuir loloos independénsia editoriál ne’e sagradu (suci). Situasaun ne’e sei kontinua bainhira laiha polítika (lei) propriu ida loloos atu mídia estatal sira halo rekrutamentu ba sira ninia lideransa bazeia ba méritu (merit-based recruitment) hodi asegura no garante sira nia sala redasaun ida-ne’ebé livre no independente duni husi influénsia hotu-hotu. Maske la forte hanesan ho independénsia redasaun ne’ebé BBC no mídia estatal Estadu seluk iha, maibé pelumenus independénsia ida-ne’ebé garantidu tuir padraun no prinsípiu jornalizmu nian nu’udar mídia públiku la’ós mídia partidu ou mídia governu.

Enkuantu mídia privadu, intervensaun barak liu mai husi mídia-na’in. Bainhira mídia na’in iha ligasaun ho partidu ruma ou iha interese ekonómiku ruma, entaun sira sei iha komunikasaun oinsa atu muda konteúdu no angle notisia nian, liuliu liga ho aliñamentu notísia nian (news alligment) hodi la’o tuir sira nia interese, satan xefe redasaun no editór sira tama iha plot interese polítiku nian. Entaun, saida mak mosu iha públiku mak notísia sira ne’ebé bias polítika, partidu ida deit mak ninia atividade polítika domina espasu mídia nian no sakrifika espasu públiku nian hodi asesu informasaun loloos no kredivel. Notísia ida konsidera bias polítika bainhira redasaun kanál mídia fó espasu barak-liu ba atividade polítika lider ka partidu ida no fó espasu kiik partidu ka lider sira seluk no husik lider polítiku ida ataka lider polítiku seluk iha ninia publikasaun notísia no programa liga atividade polítika partidaria sein halo konfirmasaun.

Maske dalaruma notísia hirak ne’e ne’e la hakunu valór notisia importánsia (notísia ne’e importante ba públiku ka lae?), maibé tau sai nu’udar headline news iha espasu no pájina notísia nian afinál notísia refere ho konteúdu bias polítika no propaganda. Kanál mídia sira ne’ebé bias polítika bele haree mós husi sira nia títulu no selesaun ba angle notísia. Ezemplu títulu notísia sira tuir mai “Apoiu ba Partidu CNRT Aumenta ba Bebeik, Manu –Tolun Nakfera Ona Iha Ponta –Leste, Sei Lori Vitoria Ba CNRT, Baze Fretilin Prepara Vitoria Ba CNRT, Benefisiariu UKL 9 iha Triloka Simu tan Uma Foun husi  PLP, Khunto no Fretilin, Númeru sorteiu Elpár 2023, CNRT Okupa 12, Seidauk Eleisaun CNRT Deklara Manan Ona.” Títulu notísia hirak ne’e la’ós sensasionál deit no bias polítika, maibé mós halo promosaun ba partidu polítiku sira nia vitoria antes tama iha periódu kampaña polítika eleisaun lejislativa 2023.

Realidade ida-ne’e mak dadauk ne’e akontese ba atividade jornalístika iha Timor-Leste, la’ós mídia hotu-hotu no la’ós jornalista hotu-hotu, maibe bainhira aktu ida-ne’e kontinua, imajen independénsia jornalizmu iha país ne’e la’ós deit kestionavel, maibé mós sei sai aat iha públiku no mundu nia matan. Maske ita orgullu ho press freedom index ne’ebé aas ho pozisaun 17 mundiál no númeru 1 iha Sudeste Aziátiku, maibé ita nia kualidade produtu jornalístiku sei dook loos husi públiku nia espetativa tamba ita kahur jornalizmu ho interese polítika. La signifika mídia no jornalista labele halo polítika, bele halo polítika, maibé la’ós polítika partidaria, polítika mídia nian mak polítika kontrolu sosiál ba interese ema barak nian, ida-ne’e mak bolu polítika redasaun ne’ebé afavor ba sidadaun nia interese tamba mídia la’ós instituisaun polítika, maibé instituisaun sosiál. Mídia nu’udar instituisaun no jornalista nu’udar profisaun ne’ebé hala’o misaun públiku nian tenke sujeta ka hakruk ba prinsípiu jornalizmu no Kódigu Étika Jornalizmu hanesan hakutuir iha Kódigu Étika Jornalístiku Pontu 2 “Fo hatene faktu sira ho rigór, ezatidaun, onestidade no independensia no klarifika loloos diferénsa entre notisia ho opiniaun”. Nune’e mós Matadalan Reportajen Eleitorál Pontu 8 hateten “Atu mantein independénsia no profisionalizmu jornalista nian iha atividade jornalístika nian, jornalista labele sai altuflante (corong) ba kandidatu ka partidu polítiku balu ne’ebé kompete iha eleisaun prezidensiál no eleisaun lejislativa.”

Maske nune’e, jornalista nu’udar sidadaun nia nafatin iha direitu sivil polítika atu ezerse iha loron eleisaun nian hodi vota tuir ninia konxiénsia no preferénsia partidu polítiku, maibé la’ós atu diretamentu envolve an iha partidu polítiku (politik praktis). Bainhira jornalista ida hakarak envolve an iha polítika, nia tenke hili entre jornalista nu’udar profisaun ou hili afiliasaun polítika partidaria, entaun nia tenke hili ida, nafatin sai jornalista ou tama ba iha partidu polítiku para sempre. Maibé tenke hanoin katak atu gaña públiku nia fiar, la’ós buat ida fasil bainhira husik vida politiku ba fali iha vida jornalizmu nian. Harii fiar públiku nian, la’ós harii iha oras ka loron ida deit, maibé liuhusi posesu narauk no han tempu (time consuming) ne’ebé antes ne’e harii tiha ona liuhusi atividade jornalizmu nian.

Tuir Matadan Reportajen Eleitorál, pelumenus iha relasaun típiu tolu mak jornalista iha. Primeru relasaun pesoál, relasaun profisionál no relasaun bazeia ba afiliasaun polítika. Relasaun hirak ne’e jornalista ida iha nanis ho polítiku ou kandidatu ruma molok nia sai jornalista ou tamba dalaruma iha ligasaun ho familia. Maibé, iha kestaun kobertura jornalista labele husik nia relasaun pesoál no polítika afeita ou influénsia fali ninia relasaun profisionál nu’udar jornalista bainhira hala’o ninia papél nu’udar jornalista profisionál iha kontestu kobertura, maibé nafatin serbisu ho independente no objetivu tuir prinsípiu jornalizmu universál no Kódigu Étika Jornalístika nian.

Oinsa mak públiku konsidera jornalista ida profisionál, enkuantu ohin dader nia halo kobertura, maibé iha parte loraik nia ativamente partisipa iha atividade polítika partidaria. Ida-ne’e la’ós diskursu akuzativu, maibé faktu ne’ebé liga ho jornalista no lider mídia privadu, rádiu komunidade no mídia estatal Estadu nian balu uza atributu partidu polítku hodi halo kampaña iha mídia sosiál no partisipa iha konsolidasaun partidu polítku nian, nomós hola parte iha juramentu partidu polítiku balu nian. Aktu ida-ne’e sei  hamosu diskonfiansa husi públiku ba independénsia no imparsialidade mídia ne’ebé nia lidera no serbisu ba tamba publiku hakarak asesu informasaun ne’ebé loos, kredivel no la kahur ho propaganda polítika. Sasukat jornalista ka mídia profisionál mak tenke independente no kumpri Kódigu Étika Jornalizmu, maske jornalista ne’e serbisu ona tiga zaman ou kompetente tamba iha abilidade maka’as iha area jornalizmu, maibé bainhira la independente no la kumpri Kódigu Étika iha ninia knaar ida-ne’e la konsidera hanesan jornalista profisionál, maibé jornalista abal-abal iha lingua Indonézia. Senioridade iha jornalizmu nu’udar kestaun tempu no ida-ne’e la garante jornalista tuan ida profisionál duni iha ninia knaar lorloron nian, maibe obidiénsia ba prinsípiu jornalizmu no Kódigu Étika Jornalizmu mak determina jornalista ida ninia profisionalidade.

Iha ámbitu kobertura eleisaun, jornalista no mídia iha obrigasaun étika atu evita kobertura no publikasaun notísia no programa ne’ebé bele hamosu konflitu komunál iha sosiedade ne’e leet, liuliu iha periódu kampaña polítika. Jornalista no mídia nia kobertura tenke evita uza liafuan sira ho natureza ataka pesoál, insultu no rasiál. Liafuan sira rasiál no insultu baibain sai husi lidér polítiku sira nia ibun no ida-ne’e’baibain mosu iha kampaña polítika atu ajita apoiante ka militante sira. Imposivel ema ruma atu bandu lidér polítiku ruma bainhira sira ataka-malu ho liafuan sira ne’ebé tuir loloos la merese atu hato’o, maibé iha kontestu kobertura no publikasaun, jornalista no mídia mak tenke étiku (beretika) atu labele tranzmite liafuan sira ne’e hodi evita konflitu no violénsia. Liuliu evita publika notísia no programa ne’ebé ninia konteúdu rasiál, rejionál, akuzativu, no ataka pesoál. Deklarasaun rasiál no rejionál konsidera nu’udar hate speech ka diskursu odiu (ujaran kebencian) tamba deklrasaun ne’ebé tranzmite ne’e liga ba ema ida nia etnia, relijiaun, lingua no orijin.

Narativa rasiál no rejionál ne’ebé mosu iha periódu kampaña eleisaun prezidensiál 2022 mak “labele hili mistu, prezidente agora ne’e loromonu nia jatah. Narativa rasiál no rejionál hirak ne’e la konsege virál iha tempu ne’ebá no sees husi kobertura mídia nian. Maske nune’e, labele nega mós katak iha periódu eleisaun antesipada iha 2018, mídia mainsteaming balu tranzmite liafuan rasiál iha sira ninia reportajen direta (live reporting), ezemplu deklarasaun lider polítiku balu ataka lider polítku seluk hodi dehan,”sapeu metan no lahan na’an fahi.” Iha kazu ne’e, jornalista no mídia la’ós tranzmite deit deklarasaun sira ne’ebé nia konteúdu rasiál, maibé tranzmite mós propaganda no ajitasaun polítika tamba reportajen direta (live streaming/live reporting) nia konteúdu la’ós produtu jornalístiku, maibé propaganda polítika no ida-ne’e difisil atu evita maske kanál mídia sira uza disclaimer.

Relasiona ho narativa rasiál, Kódigu Étika Jornalístiku Pontu 7 haktuir Jornalista no mídia Timor-Leste defende igualdade, la halo diskrimanasaun bazeia ba rasa, etnia, fiar, dalen, estatu sosiu-ekonomiku, opsaun politik, jéneru, seksu, defisiénsia ka ho razaun seluk. Nune’e mós Matadalan Reportajen Eleitorál Pontu 11 haktuir, Jornalista no meiu komunikasaun sosiál sira tenke evita publikasaun notísia no programa ne’ebé kontein ho diskursu odiu (hate speech), diskrimina grupu etníku (relijaun, lingua, feto, orientasaun seksuál), opiniaun polítika partikulár no ema ho defisiénsia durante periódu kampaña polítika no eleisaun.

Kódigu étika Pontu 7 no Matadalan Reportajen Eleitorál Pontu 11 ne’e klaru, maibé atu kumpri no halo tuir mak difisil maske dalaruma jornalista, editór ho sira nia xefe redasaun hafal mós. Iha kotestu serbisu redasaun (news room) nian, editór no xefe redasaun hola papél importante tebes, editór nia serbisu la’ós atu haree deit notísia nia konteúdu, maibé nia mós tenke haree aspetu étika no legál atu evita publikasaun konteúdu notísia ne’ebé viola Kódigu Étika Jornalístiku no evita jornalista no mídia husi risku legál no violénsia. Aliende editór, xefe redasaun mós tenke hala’o nia funsaun ho loloos hodi halo komunikasaun di’ak ho editór no jornalista sira kona-ba bele ka la lae notísia ne’e hatún. Eseptu ka kecuali xefe redasaun ne’e iha interese polítika ruma ou nia hetan presaun no orientasaun husi mídia-na’in sein halo konsiderasaun (pertimbangan) ba ninia risku no konsekuénsia ba vida jornalista no mídia nia ezisténsia. Finalmente, prinsípiu jornalizmu no Kódigu Étika Jornalizmu mak sai matadalan morál ba jornalista no mídia atu halo publikasaun notísia ne’ebé kontein ho lia-loos (kebenaran-verasidade), evita publikasaun sira ne’ebé bias, propaganda, akuzativu no rasiál. Kobertura no publikasaun notísia no programa ne’ebé tuir Kódigu Étika Jornalizmu no prinsípiu jornalizmu mak prinsipál no sei evita jornalista no mídia husi risku legál no violénsia iha futuru. Nune’e, liberdade imprensa no liberidade espresaun iha Timor-Leste nafatin di’ak no garantidu tuir valór demokrasia nian.

Referénsia:

  • Dr, Rainer Adam, Smita Notosusanto, Firmansyah, Errol Smita Jonathans, Zainal Suryokusomo, Cahaya Sinaga, Djoko W.Tjahjo, Yudith Sihaputar.2004.Radio dan Pemilu 2004.” Jakarta: Friedrich-Nauman-Stiftung, Fevereiru 2004.
  • Ekipa Conselho de Imprensa. 2018. “Kartila Profisionál”. Dili: Conselho de Imprensa.
  • Ivo Mateus Gonsalves. 2022. “Matadalan Reportajen Eleitoral.” Dili: Conselho de Imprensa, Outubru 2022.
  • Tim AJI Jakarta. 2014. “Pedoman Perilaku Jurnalis.” Jakarta: Aliansi Jurnalis Independen (AJI), Maret 2014.
  • Prof.Dr. Bagir Manan, SH, MCL. 2014. “Menjaga Komerdekaan Pers di Pusaran Hukum”. Jakarta: Dewan Pers Indonesia.
  • Bill Kovach and Tome Rosentil.2001. “9 Element of Journalism.” New York: Crown Publisher.
  • D.J. Yap. 2021: Ethical Guide for Filipino Journalists.” Manila: Internews and USAID.
  • Eriyanto. 2001: Analisis Wacana Pengantar Teks mídia.”Yogyakarta: Lkis Yogyakarta.
Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV