Xanana-Horta buka deskobre dezafiu post adezaun ba ASEAN Featured

By Cristina Ximenes Outubru 31, 2025 302
 Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hala’o enkontru ho Prezidente Repúblika José Ramos Horta, iha Palasiu Prezidensiál Aitarak Laran, Dili, Kinta (30/10/25). Foto:Media GPM. Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão hala’o enkontru ho Prezidente Repúblika José Ramos Horta, iha Palasiu Prezidensiál Aitarak Laran, Dili, Kinta (30/10/25). Foto:Media GPM.

DILI: Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hamutuk ho Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, kontinua buka deskobre no diskute dezafiu ne’ebé Timor-Leste sei enfreta post adezaun ba ASEAN.

PM Xanana hateten, enkontru lalais de'it tanba foin fila husi Kuala Lumpur, Prezidente Repúblika ba Kuala Lumpur di'ak tebes hodi hatudu katak povu tomak, instuituisaun tomak estadu nian apresia tebe-tebes.

Nia dehan, vontade husi rai sira ne'ebé ASEAN atu simu Timor-Leste nu'udar membru foun ida, sira hotu kontente tebe-tebes.

"Sei fó hatene ba sosiadade tomak sá aproveita mak ita atu hetan husi ASEAN, saida mak ita bele kontribui ba ASEAN. ASEAN politikamente, ita ezemplu pás, ezemplu esforsu makaas atu dezenvolve ita-nia rain. Mas ekonomikamente ita tenke buka aprende ho rai sira iha ASEAN ne'ebé la'o kapás. Ita aprende la'ós atu kópia, aprende hodi haree dehan bele aplika iha ita nia rain ne'e ka lae, iha buat barak iha mundu, ne'e diskusaun iha Summit laran, la'ós de'it ho membru ASEAN ninian," dehan PM Xanana, iha Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, horisehik.

Maibé mós ho parseiru sira ne'ebé husi Amérika, Uniaun Europeia, ONU, Nova Zelándia, Japaun, Austrália, Korea, Xina ne'e hotu.

Nia esplika, iha preokupasaun boot kona-ba mundu agora ne'e, ne'ebé dehan inserteja makaas tebes, ko'alia kona-ba di'ak liu defende kooperasaun duké kompetisionalizmu ne'e rai ida ho rai ida nia mak manda.

Nia argumenta, kooperasaun oinsá mós bele hasa'e kualidade joven sira husi Timor nian, la'ós de'it atu hasa'e graduasaun, maibé atu ba haree aprende oinsa hodi prepara aan atu kaer rain iha futuru.

Tanba, loron ruma Xefe Governu mai tiha iha Palásiu Prezidensiál ne'e ko'alia kona-ba nova jerasaun, tanbasá mak agora ne'e Horta, Xanana katuas liu ona tanbasá mak imi nafatin, joven sira laiha, problema jerasaun agora ne'ebé matenek tebe-tebes.

Maibé problema ida ne'e, hanoin ne'e hanoin ba de'it ida ne'e, la hanoin luan uitoan.

"Ha'u haree haree agrikultura, ha'u haree turizmu turizmu de'it, la loke luan ita nia hanoin ida ne'e mak presiza duni loke luan matenek sira nova jerasaun ninian hanoin".

"Tanba la'e, ita ba ita book an susar uitoan, bainhira ita haree buat hotu-hotu ona, ida ne'e iha ligasaun ho ida ne'e, ida ne'e ligasaun ho ida ne'eba, ita bele haree di'ak liu tan dalan atu dezenvolve ita nia rain," nia hatete.

Nia akresenta, ne'ebé tama ASEAN oportunidade mais responsabilidade boot, responsabilidade ne'e iha preparasaun atu partisipa ne'e.

Iha Timor-Leste nia preparasaun atu bele aproveita oportunidade sira ne'e, liu-liu iha mudansa mentalidade no karakter nova jerasaun ninian, tanba la kleur ona.

"Ne'ebé ohin ami ko'alia liu kona-ba ita nia preparasaun, uluk nu'udar observadór ita ba rona, depois ita halo komentáriu ruma foin mak ita tama ne'ebé ita ladun iha oportunidade atu ko'alia buat barak, ne'eduni mak aproveita agora sai ona membru," nia argumenta.

Nune'e, ba fali Sammit seluk, antes to'o Sammit seluk tenke buka daudauk ona haree oinsá mak liga ho rai sira selu-seluk hodi dehan oportunidade saida mak fó hodi aproveita hodi iha área hotu-hotu, liu-liu iha ekonómia, sosiál, setór iha área bara-barak.

"Ne'eduni ida ne'e mak ami rua ko'alia fila fali hodi informa ba ita boot sira," nia hakotu.

Lembra matebian sira

Entretantu, Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, klarifika nia hamonu mataben iha Malázia, iha ámbitu Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN, tanba lembra ba matebian sira.

Sente imprensionadu tebe-tebes, tanba hotu-hotu simu ho kontente, ho prezensa líder internasionál hanesan Sekretáriu Jerál ONU, Prezidente Konsellu Komisaun Europa, António Costa.

Nia hatutan, organizasaun oioin, rai oi-oin de'it iha Malázia, ne'ebé sente imprensionadu. Prezidente Repúblika Brazil, Lula mós iha Malázia.

"Tanba ha'u nunka imajina ida ne'e, ha'u hanoin katak to'o ba iha Malázia iha Summit nia-laran dehan o taka ona o bele ko'alia. Mas ha'u la espera seremónia iha Malázia ne'ebé ha'u sente hodi sira hotu ne'ebé mate ona ne'e sente dehan ita ba tan, hakat tan dalan ida ona," nia haktuir.

Tanba ASEAN ne'e kleur ona tinan 2011 maibé mós problema iha Timor, tenke rezolve, tenke haree vizaun oin nusa, buat sira ne'e hotu.

"Ida mak Ibrahim Anwar Summit iha la’ós nia dehan o tenke ba Kuala Lumpur, nune'e ita ko'alia, ha'u hakarak imi tama iha ha'u nian. Ne'ebé akordu barak governu ratifika, balun fó ba Parlamentu Nasionál mak ratifika, ne'ebé ida ne'e mak imi seidauk hatene hotu, sei fó hotu ba hotu-hotu nune'e haree dehan dalan mak ida ne'e," ténik nia.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV