ANCI-TL: Krime Abandona Bebe Tama iha Klasifikasaun Faze Extra-ordanariu Featured

By Rufino Bareto Dezembru 28, 2023 1387
Komunidade balun hetan bebe neebe sidadaun balun soe hela iha dalan. Foto:Google. Komunidade balun hetan bebe neebe sidadaun balun soe hela iha dalan. Foto:Google.

DILI: Organizasaun Naun-Governumental Aliansa Nasional Luta Kontra Krime Infantesidu iha Timor-Leste (ANCI-TL) konsidera, hahú husi tinan 2015-2023 Timor-Leste ho klasifikasaun krime abandona bebe extra-ordanariu.

Diretór Exekutivu ONG ANCI-TL, José Turky hateten, ANCI-TL konsideira Timor Leste hahu tinan 2015 to'o 2023 klasifikasaun ho  Crime abandono Bebe faze extra ordinariu kada tinan nia persentajen okupa ho eskalaun bo'ot.

 Funsionamentu no medidas alternativas ne'ebe halo advokasia tarjeitu alvu presija esforsu ordinariu bodi reforsa serbisu sentral no distrital hedi kontribui ativa ba protesaun no prevene pratika inan sira ne'ebe mak hola dizisaun hodi halokon bebe nia vida.

Iha globalizasnun presija hatur sosiedade ida nebe mak iha konsiensia nakonu ho rezelensia, bodi bele garante estabilidade no liberdade komfedensial reflete ha realidade, vida sosiedade nian, sasukat husi sosidade nia persaun Koloka asuntu interesante sai hanesan kultura ka dalan atu sulusiona interese pesoal

Hafoin Timor Leste ukun aan, sosiedade tama ona ba iha situasaun ida ne'ebe bele dehan fora husi normal ka inesperalble husi kazu soe bebe, asaun ida ne'e sosiedade kuaze atu sai hanesan abitu ida ona iha sosiedade Timor Leste.

Nia dehan, kada fulan no tinan kazu hiruk ne'e numeru sae maka'as Presjia advokasia ne'ebe mak extra ordinario hodi garante tratamentu nebe efikas efisiensia ba kombate krime non organizadu sira ne'ebé mak akontese iha sosiedade iha era globalizasaun sidadaun sira lakon espiritu humano.

"Degradasaun moral bahu lakon iha sosiedade, opota paradigma ida ne'ebe la edukativus, hahu husi inisiu fulan janciru to'o fulan dezembru tinan 2023 ANCI-TL rejista ona kazu soe bebe ho klafikasaun a'as," Dehan Nia ba jornalista sira iha salaun INDICA, Kuarta (27/12)

Jeografikamente kompostu husi Munisipiu rua, Dili, Baucau, liu husi estatistika annual 2023 demostra katak dadus refere Dili Estatiska Annual kazu sue bebe hahu fulan janciru to fulan dezembru tinan 2023 kazu laiha kazu laiha Haucau kazu 2

Hahú iha tinan 20/05/ 2002 Timor-Leste restaura ninia Loron Independensia hodi kaer rasik nia kuda talin, maske iha tempu ne'ebá Povu Timor-Leste sei iha momentu difisil nia laran.

Liu-liu ba área Ekonomia, Agrikultura, Edukasaun, Saúde liga ba assuntu Infantesidiu Maltrisaun droga Hiv ne'ebe mak sai kauza nasionál, realidade to'o ohin-loron Organizasaun barak maka hamriik iha Timor-Leste hodi responde ha problema hirak hanesan temi ona iha leten, no barak mak konsege halo ona mudansa lubuk-ida ha komunidade.

ANCI-TL hari'i iha 2014, bazeia ba konstituisaun RDTL artigu 43°fo liberdade ba nia sidadaun sira atu hari'i rasik, Asosisaun no Aliansa nian.

Iha aleneia ida hateten ema hot-hotu hetan liberdade ba Assosisaun no Aliansa Ruma, juridikamente natureza aktividade la pratika krime, kompre deit ba ordem KDRTL.

Aliansa Nasional Combate Crime Infantesidiu mai Vizaun no Misaun Plano Alternativu hodi Konsilida no sosializa informsaun no Politika Inkluzivu, luta kontra kazu infantesidiu iha Timor-Leste

ENQUADRAMENTU LEGAL iha KDRTL artigu 29 ema hotu iha direitu ba moris, laiha ema ida viola ema seluk nia nia direitu, estadu garante ema nia moris .

Iha konvensaun Diretu labarik nian deskreve iha artigu alinei 1 hateten katak labarik hot-hotu iha dereita inrerente ba moris alenie 2. hateten katak katak estadu fo garante ba labaraik sira nia Subrevivensia no dezenvolmentu.

Iha deklasaun Universal direitu humanos ONU iha artigu 3 koalia kona-ba direitu ba moris, katak ema hot-hotu iha direitu ba liberdade no seguransa ba nia an rasik.

Rezulusaun Assembleia Geral Numeiro 44/25 loron 20 Novembro tinan 1989 artigu 1, hateten katak labarik maka ho idade 18 mai kraik, inklui bebe ne'ebe mak iha inan nia kabun laran, Estadu no aman inan sosiedade fo Protesaun Espesial .

ANCI-TL nia Prioriedade 3 advokasia ba parte relevantes sira sosiedade no partes Relijojo atu hodi bele harmoniza trabalho mundial bele garante sosiedade sigura no livre bele combate kazu soe bebe iha Timor Leste.

kona-ba fenomena Infantesidiu iha ita nia sosiedade ne'e tamba kauza husi fateor prinsipal balun ne'ebe mak Organizasaun refere.

Monitorizasaun no  observsaun aktividade no implementasaun politika Governo nian liga ba oinsa estadu Papel liu husi Ministerio relevante sira halo prevensaun ba kazu soe bebe iha sosiedade, Sa Estratejia mak governo opta hodi reduz,no minimiza aktu infantesidiu iha rai doben Timor Leste.

Levantementu halo Peskija no suvey kazu hirak ne'ebe mak akontese iha Munisipiu no inklui Kapital Dili, liu husi levantamentu dadus sai barometru no indikador ba estadu .

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« October 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31