DILI: Família Masakre Muapitine hamutuk ho reprezentante familia vitima Suku Fuiloro, Suku Mehara no Suku Lore hasoru Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Marí Alkatiri hodi hato’o preokupasaun kona-ba livru “Rasa Veríssimo Dias Quintas Saya Mati Untuk Kemerdekaan” ne’ebé hakerek husi nia oan Sérgio Paulo Dias Quintas.
DILI: Parlamentu Nasionál (PN) aprova ona projetu proposta lei rua ho votu unanimidade ba inzensaun vistu pasaporte diplomátiku no servisu ba nasaun Angola no mós estatutu Komunidade dos Paizes Lingua Portugueza (CPLP) nian.
DILI: Partidu Libertasaun Popular (PLP) husu Ministru Negosiu Estranjeriu no Koperasaun (MNEK) atu rekomenda ba iha Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, atu rekoñese ka kondekora individu husi estranjeiru hanesan husi nasaun afrikanu sira Komunidade dos Paizes Lingua Portugues (CPLP) ne’ebé fó apoiu Timot-Leste ninia luta ba autodeterminasaun.
DILI: Dezde lansamentu dada liña kabu fibra optika mai Timor-Leste, governu promete atu hahú implementa rede internet terrestre, maibé to’o ohin seidauk realiza. Ne’e duni organizasaun Fundasaun Hadomi Timor (FHT) espera tinan promesa ne’e la’ós ona sai diskursu mamuk de’it.
DILI: Provedor Direitus Humanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’ konsidera autoridade politika estadu Timor-Leste nian kontinua halo violasaun ba sidadaun sira-nia direitu.
DILI: Bankada Congresso Nacionál Reconstrucão Timor fiar metin katak kualidade internet iha Timor-Leste sei di’ak liu nasaun seluk bainhira konetividade kabu submarinu estabelese ona iha nasaun ne’e.
DILI: Espasu dijitál iha Timor-Leste konsidera la seguru ba beibeik tanba auzénsia lei sira ne’ebé proteje públiku hosi krime sibernétiku. Deskobrimentu ne’e hato’o husi Fundasaun Hadomi Timor liu husi sira-nia relatoriu trimestral.
’Atu to’o ba faze emansipasaun verdadeiru ba umanidade – presiza kontestualiza, konsiénsializa, no re-organiza’
Bainhira ha’u haree feto ida ho gravida ka isin rua—dada ha’u-nia atensaun, ho persepsaun katak: labarik ida iha feto ne’e nia isin hahú husi forma aan sai labarik ida—durante fulan 9 nia laran. Ha’u la hatene saida mak halo bele hetan interasaun direita entre feto ne’e ho bebe ida iha nia isin, ho maneira: Emosionál, instuisaun ka bele dehan feeling, ka komunikasaun korporál. Lisaun ida-ne’e hamosu pontu interrogasaun, no laiha resposta—feto ne’e la hetan oportunidade atu sai nia aan lolo’os, subar de’it iha sosiedade nia kotuk.