Negosiasaun Fronteira Marítima Meius Halakon Konflitu Internasionál Featured

By : Cristina Ximenes Fevereiru 27, 2018 4076
Mina no gas Timor Mina no gas Timor

DILI: Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú-Olo’ hatete, negosiasaun Fronteira Marítima (FM) nu’udar meius ida atu halakon konflitu internasionál.

Ba reprezentante nasaun sira iha Timor-Leste, Xefe Estadu dehan, hanesan ksolok boot ida ba atu ko’alia kona-ba progresu ne’ebé hetan ona relasiona ho prosesu tau baliza ba fronteira tasi nian hamutuk ho Austrália, ne’ebé nasaun rua ne'e la kleur tan sei asina akordu.

Timor-Leste sempre hatudu konfiansa ba relasaun amizade no viziñansa di’ak, no fiar katak diálogu no negosiasaun nu’udar meius ida atu halakon konflitu internasionál,” dehan nia, iha diskursu fraternizasaun ho embaixadór sira iha Timor-Leste, Sesta (23/2).

Xefe Estadu ne’e dehan, Timor-Leste maka nasaun dahuluk atu uza mekanizmu konsiliasaun obrigatória hosi Konvensaun Nasoins Unidas ba Lei Tasi nian, hodi hatudu fiar ba komunidade internasionál nia instituisaun multilaterál sira.

Prosesu negosiasaun fronteira ne’e halo fiar no kaer metin ba valór diálogu nian, no kontribui ona atu hametin amizade no solidariedade ne’ebé eziste tinan barak ona entre povu sira, liuliu ho governu no povu Austrália liga ho fronteira tasi nian.

Liga ho negosiasaun rekursu, Timor-Leste la haluha prioridade ne’ebé fó ba dezenvolve know-how nasionál hodi realiza vizaun kona-ba ekonomia ne'ebé fó valór liu ba rekursu naturais Timór nian no iha kapasidade atu esporta sasán ho kualidade di’ak ba rai-li’ur.

Só nune’e bele sai hanesan nasaun ida ho rendimentu médiu ka makaas to’o tinan 2030 no kontribui liután ba inovasaun, dinamizmu no prosperidade rejiaun ida-ne’e nian.

Tuir loloos, só nune'e de'it maka bele kontribui hodi alkansa Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel (ODS) sira komunidade internasionál nian ne’ebé bele konta ho Timor-Leste nia empeñu tomak.

Ita-nia rai moris iha estabilidade no pás nia laran, tanba timoroan sira la tolera ona ema fakar tan buat murak ne'ebé hamutuk hetan iha tinan 15 ikus ne’e no la tolera mós dezestabilizasaun”, tenik PR Lú-Olo

Timor-Leste hatuur ona prioridade lubuk ida ne'ebé ezijente, maka hanesan diversifikasaun ekonómika, dezenvolvimentu sustentavel no hametin setór privadu emprezariál.

Iha kazu barak, prioridade sira-ne’e relasiona ho kompromisu multilaterál ka bilaterál ne’ebé asume no hakarak lori tan ba oin.

Tan ne’e, sistema sosiál no polítiku tenke orienta ba prioridade dezenvolvimentu nasionál sira-ne'e. Nasaun labele - no timoroan sira lakohi - soe tempu arbiru de'it.

Xefe estadu ne’e rasik foti okaziaun ida-ne'e hodi hato’o TL nia rekoñesimentu ba kooperasaun no empeñu ne'ebé parseiru sira hatudu iha nivel bilaterál no multilaterál, hodi kontribui ba dezenvolve liután prioridade nasionál sira.

Konsolidasaun institusionál ne’ebé hala’o ona no hakarak hametin liután hanesan mós rezultadu hosi parseria sira-ne’ebé estabelese tiha ona.

Buat ne'e bele dehan mós kona-ba servisu ne’ebé foin hahú ba diversifikasaun ekonómika. Apoiu ne'ebé parseiru sira fó mai valoriza tebes husi timoroan sira.

Demokrasia iha Timor-Leste maka Restaurasaun Independénsia nia “oan doben” ida. Demokrasia maka hanesan rezultadu diretu husi povu nia luta. Buat ne'ebé independénsia lori ba nasaun ida-ne'e ba dala uluk maka Estadu Direitu, liberdade no garantia sira-ne’ebé hametin respeitu ba dignidade sidadaun sira-nian. Demokrasia murak tebes, maibé la limita de’it ba hili ukun-na’in sira.

Demokrasia tenke moris nafatin iha sidadaun hotu-hotu nia leet hodi defende sira-nia direitu hotu, inklui direitu atu moris di’ak liután iha sira-nia rain rasik.

Ne’e duni, ha’u hateke ho atensaun - no hakfodak - ba dezafiu sira-ne'ebé sistema demokrátiku sira hasoru iha tinan ikus hirak liubá. Tuir ha’u-nia haree, nasaun barak hasoru hela krize reprezentatividade ne’ebé liga ho dezafiu demokrátiku atu harii governu hirak ne’ebé estavel, ne’ebé bele hetan konfiansa hosi sidadaun sira”, tenik nia.

Nia esplika, iha nasaun balun mosu fali modelu ukun populár. Maski nune’e, maneira ukun ne’e hala’o tuir respeitu ba regra sira demokrasia reprezentativa nian, hodi hatudu momoos forsa hosi ideia Estadu Direitu nian no protesaun ba direitu, liberdade no garantia sira.

Dezafiu sira-ne’ebé demokrasia hasoru liga ho sosiedade sira-nia mudansa teknolójika ne'ebé lalais. Dala ruma dezafiu sira-ne’e mosu husi dezigualdade ne'ebé kadavés boot liután liga ho distribuisaun rendimentu. Buat ne’e maka karik mudansa teknolójika nia konsekuénsia ne’ebé ita bele haree ho matan rasik.

Klaru ke sosiedade timoroan nia situasaun la hanesan ho nasaun dezenvolvidu sira-nian. Biar nune’e, iha fatór balun ne’ebé komún:

Ida, maka dezigualdade ne'ebé kadavés boot liután. Maski iha ona polítika hirak ne’ebé di’ak hodi tulun grupu kbiit-laek, maibé iha tinan 10 ikus ne'e dezigualdade iha distribuisaun rendimentu iha Timor-Leste sai aat ba beibeik. 

Rate this item
(1 Vote)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« April 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30