Xanana Fó Xamada ba Sekretáriu Estadu Jaime Featured

By Tome Amado Juñu 16, 2017 1709
Xanana Gusmao Xanana Gusmao

TIBAR: Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE) hirus Sekretáriu Estadu Terras no propriedade (SETP), Jaime Xavier, tanba autoriza populasaun Tibar hodi halo uma iha rai Estadu nian ne’ebé tama ba zona indústria.

Lisensa harii uma ne'ebé Sekretáriu Jaime Xavier fó ba populasaun iha Tibar ne’e tanba lakon kontrolu. Ne’e duni, Ministru Xanana rasik fó xamada atensaun ba nia atu labele repete hahalok ne’e.

“Ha’u halo apelu ida ba Sekretáriu Estadu Terras Propriedade tanba nia lakon tiha kontrolu hodi fó autorizasaun arbiru de’it ba populasaun sira iha Tibar hodi halo uma”, dehan Xanana liu husi ninia diskursu, iha serimónia lansamentu konstrusaun portu Tibar, Kuarta (14/6).

Loloos, nia dehan, tenke hatene katak fatin Tibar sei sai zona indústria para bele hakbesik-aan ba iha portu ne’e. Tanba ne’e, sekretáriu estadu labele arbiru fó tan lisensa.

“Ha’u husu ba Sekretáriu Estadu atu labele arbiru fó tan lisensa atu populasaun kontinua halo tan uma iha Área Tibar nian. Tanba ita nia populasaun ne’e matenek nia halo uma ida ho $200, nia sei husu fali kompensasaun $1.000, ne’e susar”, dehan Xanana.

Estadu no Governu sei muda no hadi'a rai ne’e. Entaun, hotu-hotu tenke partisipa ho di'ak, tanba osan sei la sai tan ba li’ur, maibé sei hela iha bolsu agrikultór lokál sira nian.

“Ha’u halo aviza ida ba propulsaun tomak katak, la’ós ema hotu iha direitu atu mai tuur hotu iha rai Tibar ne’e, tanba Tibar mak sei sai pequenas indústria para atu hatún importasaun hodi hasa’e esportasaun”, dehan Ministru Planeamentu.

Tanba liu husi dalan ne’e mak Timor-Leste sei hatún ki’ak iha nasaun ne’e. Au hadi'a dezenvolvimentu ema hotu nia hanoin tenke luan liu Timor.

Entretantu, Sekretáriu Estadu Terras no Propriedade Jaime Xavier hateten, ninia parte haree liu ba rai ne’ebé Estadu nian. No sira laiha responsabilidade kona-ba uma maibé ne’e obras públiku nia servisu.

“Ami nia servisu ne’e toma konta de’it ba rai ho uma ne'ebé Estadu nian, maibé kuandu lei rai nian sai mak ami foin jere rai Estadu nian. Agora uma sira halo daudaun iha Tibar ne’e lisensa husi obras publika mak foin halo”, nia responde.

Terras nia kompeténsia atu notifika populasaun sira ne’ebé hela iha rai Estadu, maibé kuandu rai privadu terras laiha kompeténsia atu notifika.

Portantu, estatutu rai Tibar nian to’o agora sei iha hela lista mean (disputa), tanba rai ne’e e Estadu nian, sei halo publikasaun mapa depois mak bele haree hamutuk.

Entretantu, Xefe Suku Tibar, Bento Correia hateten, populasaun sira ne’ebé hela iha rai Estadu nian sai hotu ona. Agora populasaun ne’ebé halo uma foun ne’e kuaze iha rai privadu hotu.

Nia dehan, totál populasaun Tibar hamutuk 3.985 husi uma kain 840 ne’e kuaze hela iha rai privadu hotu. Uluk iha uma kain 10 mak hela iha rai Estradu, maibé sai hotu ona.

Rate this item
(0 votes)
Last modified on Sexta, 16 Juñu 2017 14:15

Independente Digital TV