Uma Kreda Konvida Sidadaun Toma Konxiénsia Nasionál Featured

By Independente Abril 19, 2018 828
Igreja Katedral Igreja Katedral

DILI: Tuir Karta Pastorál ba Eleisaun Antesipada tinan 2018  Husi Igreja Katólika, ne'ebé diáriu ne’e asesu, Bispu husi Dioseze Tolu, Dili, Baukau no Maliana konvida sidadaun ida idak, atu toma konxiénsia nasionál bainhira atu hakat ba eleisaun antesipada.

Karta pastorál ne’e hakerek husi ulun boot uma Kreda Katólika Dioseze tolu  kompostu husi D. Basílio do Nascimento, D. Virgílio do Carmo da Silva, SDB no D. Norberto do Amaral.

Atu hala'o daudaun  eleisaun ba dala tolu iha rai Timor, hanoin no haré kona ba hahalok ida ne’e, nu’udar tomada de konxiénsia nasionál, Bispu sira rejista ho laran haksolok tebes, evolusaun ne'ebé akontese iha ita rai.

Bainhira ita haré ba kotuk, iha tinan 15 ne’e nia laran, ita hotu sei hanoin tempu susar no tensaun ne’ebé ita koko no moris bainhira ita hahú ita nia vida demokrátika nu’udar Estadu.

Hahú kedan 2002 to’o 2008, ita nia esperiénsia demokrátika hetan difikuldade oi-oin, no dala barak ameasa instabilidade kuaze tinan-tinan.

Ita hotu sei hanoin klima de tensaun ne'ebé ita hetan iha eleisaun 2007. Klima eleitoral iha tempu ne'ebá ita bele dehan klima manas.

Eleisaun 2007 liu tiha, ita kontinua moris iha situasaun polítika no sosial ida ne’ebé la hakmatek, tan natoon ne’e ita hotu ladauk hetan biban atu moris kultura politika ho diversidade de ideolojia e opiniaun, ho maturidade emosionál.

Situasaun difisil liu maka 2008 bainhira Sr. Presidente da Repúblika ho Sr. Primeiru-Ministru hetan atentadu.

Maibé situasaun ida ne’e duni maka fanu povu Timor-Leste atu hola consciência kona ba perigu ne’ebé bele kona ita: katak ita halimar resin ho ahi.

Maka ahi lakan fila fali iha ita nia rai karik, la iha tan ema ida, liliu komunidade internacional, atu lalin be hodi mai hamate ahi ne’ebé ita rasik maka sunu iha ita nia uma laran nu’udar maun-alin.

Parece contradição, maibé hahú tinan 2008 mai oin, sente hanesan povo Timor-Leste hola consciência kona ba responsabilidade nacional no moris ho maturidade politika no emocional.

Maturidade ida ne’e duni maka halo katak clima pré-eleitoral 2012 la dun lao ona ho tensão hanesan iha 2005 no 2007.

Nune’e mós ami regista katak maturidade ida ne’e duni maka fo kbiit atu povo ohin loron bele hatene observa no analisa assunto sira ne’ebé kona ba interesse nacional, no assumto sira ne’ebé kona ba interesse partidário no assuntos ka desentendimentos pessoais.

Maibé ohin loron sente hanesan povo hatene tau nia-an iha acontecimento sira nia le’et, biar acontecimento balu bele fo biban atu hamoris emoção maka’as hanesan uluk.

Tan ne’e haré ba situasaun ohin loron, ami sente haksolok, tan ita bele moris iha clima pré-eleitoral ida ne’ebé hakmatek.

Contexto ida la moris mesak, maibé sai consequência situasaun sira uluk nian ne’ebé halo ita aprende hodi halo’os atu hetan dalan ne’ebé diak liu no proveitoso ba ita nia estado. (Matenek nain sira lian Latim nian dehan: “errando discitur”- katak ita aprende ho ita nia hahalok naksalak sira).

Husu atu ita mantém nafatin maturidade emocional ida ne’e ho capacidade adulta (néon tasak) iha elisaun antecipada ne’ebé atu halao daudaun iha fulan Maio 2018.

Se ita consegue aprende ho ita nia hahalok naksalak sira, Parabéns ba ita hotu nia aprendizagem democrática no moris democrático.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV