Items filtered by date: Kuarta, 13 Fevereiru 2019

Kuarta, 13 Fevereiru 2019 10:24

Apaga “Laran Moras” iha Moru Kuluhun

DILI: Espresaun laran moras ne’ebé dezeña kuaze moru no paredi sira iha Kuluhun hatudu sentimentu lakon ne’ebé profundu ne’ebé familia no kolega sira husi vitima Kuluhun sente hafoin pesoal polisia tiru mate joven na’in tolu iha 16 Outubru 2018.

Published in Sidade

DILI: Eis Prezidente Parlamentu Nasionál (PPN) Vicente Guterres la’os ona membru orgaun soberania, tanba ne’e la presiza hasai nia imunidade hodi ba hatan iha Tribunal.

Published in Krime

DILI: Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2019 montante Biliaun $1.482 promulgadu husi Prezidente Repúblika, semana oin Ministériu Finansas hahú instala iha sistema no kria dekretu ezekusaun orsamentu no aprezenta iha Konsellu Ministru hodi hetan aprovasaun.

Published in Ekonomia
Kuarta, 13 Fevereiru 2019 10:15

Dada Bibi ba Uma, Pesoal F-FDTL Hetan Baku

DILI: Pesoal FALINTIL-Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) ida ho inisial JSBM (32) hetan baku husi komunidade balun tanba deskonfia pesoal ho deviza Segundo Sarjentu ne’e naok bibi iha mate-uma besik Xina Rate, Taibessi.

Published in Krime

DILI: Maski Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2019 promulgadu ona, maibé Prezidente Repúblika Francisco Guterres Lú Olo hato'o nia sentimentu laran susar tanba orsamentu ne’ebé nia promulga ne’e la dezenvolve setór produtivu.

Published in Nasional

DILI: Hafoin Prezidente Repúblika uza nia kbiit Konstitusionál hodi promulga Dekretu hosi Parlamentu Nasionál N.° 5/V - Orsamentu Jerál Estadu 2019 iha loron 7 Fevereiru 2019 liubá, Servisu Rejistu Verifikasaun Emprezariál (SERVE) mós simu ona kontaktu barak husi investidór internasionál  hakarak mai halo investimentu iha Timor-Leste.

 SERVE mós simu fali pedidu husi kompañia nasionál barak hakarak loke fali sira nia atividade negósiu ne’ebé antes ne’e sira husu taka, tanba enfrenta krize finanseiru.

Antes ne’e iha tinan 20017-2018 SERVE simu pedidu taka ona atividade kompañia nasional no internasional hamutuk 300, ho razaun la hetan lukru no la iha osan atu selu taxa.

Tuir Diretór SERVE.I.P, Florêncio Sanches dehan investidór internasionál sira ne’e hakarak mai investe tanba OJE 2019 hanesan bani been di’ak ida hodi dada investidór sira ne’e mai TL.

Investidór sira ne’ebé kontaktu nia mai husi nasaun,Índia,Malázia,Singapura, Honkong no Indonézia.

 “Grasa dedeus ba TL foin promulga orsamentu seidauk to’o fulan maibé grupu boot investidór sira dehan dehan mai ha’u katak sira iha fulan Marsu hakarak mai investe sira nia impureza ha Timor-Leste,” informa Florêncio ba jornalista, horisehik.

Diretór SERVE Florêncio konsidera nasaun Timor-Leste hanesan ai-funan ida ne’ebé furak  hodi atrai ema hotu nia atensaun atu mai investe.

Alende ida ne’e, SERVE mós simu fali pedidu husi kompañia sira ne’ebé uluk taka agora hakarak loke fali sira nia atividade negósiu.

Tuir nia, SERVE agradese tanba setór privadu barak halo fali alterasaun ba sira nian kompañia nia lisensa hodi forma liña naruk hodi legaliza lisensa kompañia nian ne’ebé mate no balun halo rejistu foun tanba ne’e sira responde pozitivu tebes ba desizaun xefe estadu nian hodi promulga OJE.

Nia hatutan investidór sira ne’ebé atu mai ne’e iha área hotu-hotu ne’ebé timor leste iha bele oferese ba investidór sira atu kaer maibe iha Turizmu no Farmásia nian no sira rasik lori sira nia kapitál mai investe no sira husu de’it governu fasilita apoiu sira para investimentu ne’e la’o, iha parte seluk sira hakarak mai kompete ho empreza internasionál sira ne’ebé iha ona Timor.

“Ha’u espera husi fulan Marsu-Setembru tinan ne’e ita la halo milagre ba setór privadu  no públiku sira maibé  sei hetan benefísiu boot husi orsamentu estadu ida ne’e depois sira ezerse sira nia servisu sira sei selu taxa liu husi 10% hodi kontribui ba reseita estadu nian,” nia espera.

Molok ne'e,  PR  promulga OJE hodi fó kondisaun ba VIII Governu Konstitusionál atu promove no hadi’ak kondisaun esensiál ba povu nia moris. Promulgasaun ne’e sei tulun idozus, veteranu, maluk sira ne’ebé simu Bolsa-de-Mãe, TL -nia labarik sira-nia merenda eskolár no sidadaun sira ne’ebé simu benefísiu husi transferénsia públiku, pagamentu ba setór privadu ba dívidas ne’ebé Estadu halo.

Dekretu foun kona-ba Orsamentu Jerál Estadu 2019 iha alterasaun ne’ebé bele konsidera ba kurtu prazu ninian, ba períodu 2019. Alterasaun ne’e hatudu redusaun valór totál Orsamentu, husi bilioens $2.132 ba bilioens 1.482. Ida ne‘e signifika sei hasai hosi Fundu Mina rai biliaun ida resin ($1.196,4). Maibé tuir loloos foti de’it hosi Fundu mina rai $529 milloens, korresponde ba Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE, katak osan ne’ebé bele hasai tinan ida ne’e hosi Fundu Mina rai ba Orsamentu Jerál Estadu 2019.

Maski hasai menus hosi OJE, sukat ho Dekretu uluk ( 249% liu RSE) levantamentu osan husi Fundu Petrolíferu iha Dekretu foun ne’e liu nafatin RSE 126,2 %.

Tuir previzaun Governu, iha 2023, saldu finál Fundu Petrolíferu sei tun ba bilioens $12.

Ho hanoin sira iha leten Governu presiza uza reseita Fundu Petrolíferu ne’ebé fó benefísiu liu ba povu. Governu presiza prepara no realiza polítika sira ne’ebé hamenus risku sustentabilidade fiskál ba tempu naruk ninian tanba esplorasaun mina rai iha Kampu Bayu Undan sei remata iha 2022.

Published in Ekonomia

Independente Digital TV