Tebes ka, deputadu/a deklara kareta manutensaun karun no kondisaun la di’ak? “mai ita haree dadus iha kraik”. Featured

By Octavio Luis Juñu 15, 2023 550
Foto: Octavio Luis. Foto: Octavio Luis.

Maluk leitores sira, artigu ida ne'e la representa kualker organizasaun ka instituisaun ruma maibé artigu ida ne'e mai hosi pesoál rasik hanesan estudante akademiku ne'ebé mós nu'udar ajente kontrolu sosiál nune'e bazeia ba titulu iha leten hakerek nain hakarak lori ita atu hatene kle'an liu tan kona-bá polemika Parlamentu Nasionál (PN) nia polítika ne'ebé atu lelaun viaturas povu nian.

Maluk Timoroan sira, la'os ona fenomena foun bá ita nia Estadu ida ne'e kona-bá polítika mafiadores Deputadu/a sira nian ne'ebé bá ho interese komún maibé fila ho interese privadu.

Lo'os duni, bazeia ba Estatutu Deputadus Lei Nú. 4/ 2023 loron 23 fulan Janeiru, Segunda alterasaun bá Lei Nú.5/2004 loron 5 fulan maiu,  ne'ebé artikula iha artigu 12° nú.1° katak Deputadus sira hotu tenki iha kondisoins adekuada hodi hala'o ezersisiu bá sira nia funsoins, rekore bá lezislasoins ne'ebé hakerek nain sita iha leten konjugadu bá rezolusaun Parlamentu Nasionál Nú.15/2013 loron 16 fulan outubru kona-bá planu asaun orsamentu bá Parlamentu Nasionál iha tinan 2014.

Nune'e bazeia bá rezolusaun refere maka iha loron 8 fulan jullu tinan 2020 liu hosi konsellu administrasaun Parlamentu Nasionál hasai desizaun ho nú.30/V/CA, konjugadu ba desizaun konsellu admistrasaun Nú.1/III/CA, hodi atribui subsidiu anuál bá Deputadu/a nain ida ho montante $500.00 (Lima Ratus Dolar), hodi garante kondisoins seguransa bá deputadus sira kuandu halo dezlokasoins uza viaturas ne'e, ida ne'e atu hatete katak deputadu/a nain ida kuandu sira uza kareta refere wainhira bá halo fiskalizasaun dala ida sei simu $500.00 dolar, lato'o iha ne'e de'it mais kada tinan bazeia bá rezolusaun Nú.15/2013, Deputadu/a nain ida sei simu $1.500.00 hodi halo manutensaun bá viaturas ka kareta refere, tantu atraves lei Nú.12/2017 loron 24 fulan maiu  kona-bá "Lei Organizasaun Administrasaun Parlamentar" konjugadu bá artigu 12° hosi estatutu Deputadus nian maka Parlamentu Nasionál V lezislatura hasaí desizaun Nú.28/V/CA loron 25 fulan junu tinan 2020 katak kada deputadu/a ida sei simu osan ho montante $250.00 dolar kada roda ida, nune'e kada Deputadus nain ida sei simu orsamentu ho montante $1.250.00 dolares.

Mais imposivél deputadu/a sira nafatin deklara bá públiku katak kareta manutensaun karun no mais piór dehan kareta nia kondisaun ladi'ak.

Entaun, orsamentu bá deslokasoins no orsamentu manutensaun kada anuál ne'ebé sira simu ho montante bo'ot hanesan ne'e bá de'it iha ne'ebé?

Mais piór, liu hosi rezolusaun Parlamentu Nasionál Nú.15/2013, iha aneksu I iha alinea. f° mós konsidera deputadu sira bá asistensia médika ho montante $110.000.00 dolares.

Maluk leitores sira, ho montante orsamentu ne'ebé mak sita iha leten hatudu momo'os mai ita povu ki'ik katak, Parlamentu Nasionál la'os ona fatin atu reprezenta povu maubere maibé ho interese grupu ka individu maka sei domina iha sira nia neon hodi kria ka hamosu rasik lei rebo-rebo ne'ebé somente benifisia bá sira nia aan.

Deputadu/a sira nia esforsu internálmente iha Partidu nia laran hodi lohi ita nia votus atu ultrapasa bareira, depois-de ida ne'e sira ignora reálidade moris povu ida ne'e nian. Deputadu/a sira halo fiskalizasaun somente hadau maka relatóriu de'it hodi foti osan hirak ne'ebé maka sita ona iha leten ne'e, maibé sira la ezekuta Orsamentu hodi solusióna problema ne'ebé sira identífika iha terenu.

Razoins fundamentais Deputadu/a sira nian katak Relatóriu sei liu hosi Birokrásia oi-oin no sei tetu bá mai ho problema sira seluk (modelu hanesan problema hosi munisipiu ida kompete ho munisipiu ida seluk hafoin bele solusióna eh mais piór la solusióna totál problema ne'ebé povu ne'e hasoru), maibé problema individu ne'ebé relevante ho Deputadu/a sira laiha tan birokrátika oi-oin tanba Lei bá sira nia aan hatuur klaru tiha ona.

Maluk Lee nain sira, iha Timor-Leste totál populasaun hamutuk 1,341,737 tuir sensus 2022. Maioria maka seidauk sente no goza ukun aan ida ne'e, maibé Deputadu/a sira prinsipáliza sira nia problema maka sai hanesan problema Estadu ida ne'e nian.

Gastus osan barak liu bá sira nia interese privadu ka grupu hodi hasai despeza Orsamentu Jeral Estadu (OJE), la iha retornu ezatamente sira nia ezistensia iha Parlamentu Nasionál hodi habokur ka hariku de'it sira nia aan.

Problema iha area remotas/ izoladus, povu ki'ik nafatin sofre iha parte saúde nian, tánba aimoruk laiha, kareta hodi transporta (ruzukan) pasíente hosi nia hela fatin bá sentru saúde laiha até povu hulan nia maluk, hodi lori bá sentru saúde atu halo tratamentu saúde bá sira nia kondisau. La'os ida ne'e de'it maibé sei iha mós problema lubuk ida ne'ebé infrenta iha sosiédade ida ne'e. Seidauk sura tan problema instituisionál  nian.

Ita mós iha problema barak hanesan iha PNTL ne'ebé  sei presiza trasporte hodi halo atuasaun bá kazu sira ne'ebé kada loron ba loron aumenta bá beibeik.

Ho aktus ne'ebé Parlamentu Nasional prátika lelaun kareta prado no sosa foun kareta, maka beibeik hanesan mós Orgaun Legislativu somente gastu despezas (OJE) ne'ebè maka kada tinan aloka bá (PN) ho montante miliaun $16.000.000.00 dolares ne'ebé somentu gastus maibé la iha retornu dezde-ke I Legislatura to'o mai agora atu hakat ona bá VI Legislatura.

Ikus liu hakerek nain hakarak atu hateten katak, sai Deputadu/a la bele sai fali deBUTAdu/a bá povu no mós labele basa hirus matan iha palku leten reprezenta povu maibé hetan ukun diabu liu fali Lusifer ne'ebé fa'an Jesus.

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV