Akordu Fronteira Terrestral ho Indonézia: pragmatizmu no polítiku “nível altu” duké soberania no direitu komunitáriu?” Featured

By Fundasaun Mahein Janeiru 25, 2024 1516
Rai Naktuka. Foto:Google. Rai Naktuka. Foto:Google.

Iha loron 26 Janeiru 2024, governu Timor-Leste ho Indonézia planu atu asina akordu hodi delimita liña fronteira terrestral entre nasaun rua ne’e. Prosesu ne’e la’o tinan barak ona, no Fundasaun Mahein (FM) konsidera prosesu ne’e nu’udár pasu esensiál ida hodi garante soberania totál ba ita nia teritóriu nasionál tomak. Iha loron balun liu ba, informasaun sai kona-ba akordu finál ne’ebé hatudu katak Governu konkorda atu transfere rai ho medida 270 ektáres husi Timor-Leste ba Indonézia iha área Naktuka, RAEOA.

Komunidade lokál hato’o ona sira nia hirus kona-ba ekipa téknika ne’ebé tun atu marka fronteira foun iha tinan kotuk (2023) nia rohan, tanba ekipa la halo konsultasaun ho sira. Ema lokál balun koalia ona katak komunidade Naktuka sei la simu akordu ne’ebé entrega rai ba Indonézia, rai ne’ebé sira hela durante tinan barak ona. Komunidade sira esplika kona-ba istória rai ida ne’e no rai nia importánsia ba sira nia moris ekonómiku no kulturál. Sira mos ezije ba Governu atu konsulta ho sira antes asina akordu ruma ho Indonézia. Partidu husi opozisaun komesa ona hato’o preokupasaun kona-ba akordu ne’e nia implikasaun ba soberania nasionál no interese komunidade sira nian.

FM seidauk asesu ba informasaun espesífiku kona-ba tanba saida mak Governu aseita atu fo rai ne’e ba Indonézia, tanba ne’e susar atu hatene desizaun nia objetivu ka lójiku. Komunidade lokál sira esplika ona katak Naktuka uluk pertense ba Portugál, depois tama iha área Timor-Timur durante periódu okupasaun Indonézia. Iha parte seluk, artigu balun ne’ebé públika husi média Indonézia nian afirma katak rai ne’e “disputadu”, no sidadaun Timor-Leste balun “okupa” rai ho ilegál iha tinan 1999. Maske nune’e, ofisial husi Nusa Tenggara Timur rekoñese ona katak rai ne’e uluk tama duni iha Timor-Timur, no Timor-Leste nia reklamasaun ne’e bazeia duni ba istória koloniál. Okupante koloniál rua – Olanda ho Portugál rezolve ona liña fronteira ne’e liu husi tratadu ida iha tinan 1914.

Maske Timor-Leste nia reklamasaun forte tebes, Governu Timor-Leste deside atu entrega rai ne’e atu atinje objetivu “mais altu” – finaliza fronteira terrestral. Posibilidade mos Governu fiar katak se sira entrega rai ne’e, orsida wainhira halo negosiasaun kona-ba fronteira marítima, sira nia pozisaun sei forte liu. Tanba ne’e, ami hare’e Governu fo prioridade ba nia “grande estratéjia”, duké rai nia istória rasik no importánsia rai ne’e ba komunidade nia moris.

Maske ami la hatene lolos Governu nia razaun, FM kestiona tebes desizaun nia lójika, étika no legalidade. Primeiru, wainhira governu deside atu fo rai ba Indonézia, maske rai ki’ik, sei provoka polémiku boot iha sosiedade. Membru públiku balun akuza Governu dehan “otonomista” iha laran, no tópiku ida ne’e sensitívu tebes iha Timor-Leste. Partidu no polítiku sira dala akuza malu dehan sira servi interese estranjeiru ruma, hanesan akontese iha debate kona-ba dezenvolvimentu Greater Sunrise. FM konsidera akuzasaun ne’e lolos la bele akontese iha repúblika demokrátika ida bazeia ba lei. Maibé, ema hatene akuzasaun ne’e efetívu tebes, tanba ne’e mak sira sempre uza. Infelizmente, ema Timor barak fiar katak IX Governu “infiltradu” ona, tanba ne’e posibilidade ema sei hare’e desizaun atu entrega rai ba Indonézia hanesan provas katak “traidór” sira tama ona iha Governu. Ida ne’e bele provoka tan ajitasaun ka protesta, liu-liu tanba situasaun agora iha ne’ebé ema protesta hela kona-ba desizaun ne’e Governu halo liga ho setór saúde no edukasaun.

Segundu, tuir deklarasaun públiku ne’ebé komunidade Naktuka halo ona, Governu la konsulta ho komunidade antes halo akordu ho Indonézia. Tanba ne’e, ema bele akuza Governu dehan Governu prioritiza nia grande objetivu sira duké proteje ema baibain nia moris. Prátika ida ne’e mos akontese beibeik ona iha Timor-Leste: dala barak Governu halo planu ne’ebé fo impaktu bo’ot ba komunidade, maibé la husu komunidade afeitadu nia opiniaun. Ezemplu barak hatudu oinsá komunidade lakon rai, uma no ekonomia wainhira Governu implementa projetu “dezenvolvimentu.” Baibain, “konsulta públika” ne’ebé Governu hala’o la iha substánsia, maibé Governu esplika de’it ba komunidade saida mak sira planu ona. Komunidade la hetan oportunidade atu kontribui ideia no Governu sei la muda planu bazeia ba komentáriu husi komunidade. Modelu “elitizmu” ne’e la viola deit komunidade nia direitu báziku, maibé mos kira imajen katak públiku la iha kbi’it atu influénsia desizaun Governu, no Governu prontu atu “sakrifíka” povu ki’ik nia moris hodi atinje nia grande vizaun ba dezenvolvimentu.

Au mezmu tempu, persentajen bo’ot husi populasaun Timor-Leste fiar katak polítiku sira halo abuzu podér hodi hetan benefísiu privadu no ba interese partidária, no ignora fali povu nia nesesidade. Iha duni evidénsia ne’ebé hatudu korrupsaun bo’ot iha Governu ida ne’e, no mos Governu sira hotu antes ne’e. Korrupsaun iha Timor-Leste hanesan buat “normál”, signifika pozisaun no kontratu sira dala barak bazeia ba lealidade no interese partidária no pesoal. Sidadaun barak la satisfás ho situasaun ida ne’e, no FM hare’e ida ne’e hanesan “bomba-relójiu” ne’ebé bele rabenta wainhira tensaun sósio-polítiku sa’e. Iha situasaun ohin loron, wainhira Governu halo desizaun la ho kuidadu liga ho kestaun sensitívu hanesan soberania teritoriál, direitu ba rai no relasaun entre Timor-Leste ho Indonézia, fasil atu provoka ajitasaun no konflitu.

Ikus liu, maske FM falta koñesimentu kona-ba lei, ami preokupa akordu ho Indonézia la tuir prinsípiu balun iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (maske ami la bele dehan kon serteza katak akordu viola duni Konstituisaun). Liu-liu Parte I, Seksaun 4.3 kona-ba Teritóriu, no Seksaun 6 (a), (b) no (c) kona-ba Objetivu Estadu. Ami mos nota Kapítulu II, Seksaun 95.2(a) mensiona katak entidade ho kompeténsia ba delimitasaun fronteira mak Parlamentu Nasionál. Ne’e signifika katak kualkér akordu liga ho delimitasaun fronteira tenke liu husi Parlamentu. Tuir FM nia hatene, Parlamentu seidauk hetan oportunidade atu halo debate kona-ba akordu ne’e. Signifika katak Governu planu atu asina akordu, depois entrega ba Parlamentu hodi tau karimbu deit. Kestaun legal hirak ne’e presiza klarifikasaun husi Tribunal de Rekursu, advogadu sira no organizasaun sosiedade sivíl ne’ebé iha koñesimentu tékniku kona-ba kestaun lei.

Polémika kona-ba akordu ho Indonézia sei kontinua la’o ba oin, tanba ne’e FM husu ba Governu, Parlamentu, partidu sira no sosiedade sivíl atu kontrola-an wainhira diskute asuntu sensitívu hanesan ne’e. Ami husu ba figura públika sira atu lalika akuza malu dehan ida “traidór” ne’ebé tenta atu dezakredíta malu no provoka públiku nia emosaun. FM mos husu ba Governu atu responde ba pedidu husi komunidade Naktuka ne’ebé husu atu konsulta ho sira. Ami espera Governu sei adia akordu ne’e duké tenta atu asina lalais tanba nia interese “nível altu” sira. Akordu ne’e mos tenke tuir prosedimentu legál relevante sira, hanesan haruka ba Parlamentu atu halo debate antes asina akordu, duké asina tiha akordu depois entrega ba Parlamentu atu tau deit karimbu.

Timor-Leste agora enfrenta fatór oi-oin ne’ebé kria risku ba konflítu no instabilidade, hanesan tensaun partidária, rejionalizmu, públiku nia frustrasaun ho korrupsaun no dezigualdade, no instituisaun seguransa ne’ebé sei frajil. Ema barak protesta hela desizaun no prátika seluk ne’ebé Governu halo, no kestaun fronteira ne’e bela provoka tan protesta no tensaun, liu-liu wainhira ema halo komentáriu iha públiku ne’ebé hasa’e ema nia emosaun. Tanba ne’e, FM husu ba entidade hotu atu kontribui ba debate ne’ebé konstrutívu kona-ba asuntu sensitívu ida ne’e, atu nune’e bele rezolve ho maneira ida ne’ebé la sakrifíka komunidade lokál sira nia direitu, no prevene konflitu ne’ebé ameasa estabilidade no seguransa nasionál.

 
 
Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Tuir ami iha Twitter

Kalendariu Notisia

« May 2024 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31