Reparasaun ba vítima-sobrevivente no labarik funu-sira iha suku Bibileo: Perspetiva situasionál no kondisionál Featured

By Elsa Bina Pinto da Costa Novembru 11, 2025 229
Elsa Bina Pinto da Costa Elsa Bina Pinto da Costa

Reparasaun ba vítima-sobrevivente no labarik funu-sira iha suku Bibileo: Perspetiva situasionál no kondisionál

"Funu ne’e iha vítima la’os eroi/eroina de’it, se iha eroi/eroina de’it entaun ita labele funu ita manan de’it ona"

 ­­­—Manuela Leong Pereira

Artigu ida-ne’e nu’udar esbosu ida, sei análiza no haree kona-ba “Reparasaun ba vítima-sobrevivente[1] no labarik funu-sira[2]iha suku Bibileo: Perspetiva situasionál no kondisionál.” Prinsipál husi perspetiva ida-ne’e atu dezenvolve hanoin—sira ligadu ho vítima ne’ebé hetan violasaun durante okupasaun indonézia iha Timor-leste. Valoriza justisa legál no reparasaun—nune’e labele sai hanesan preokupasaun ba vítima-sobrevivente sira.

Objetivu husi eleborasaun ida-ne’e oinsá atu fó perspetiva, espressa, no artikula hanoin—sira ba atividade habelun inan sobrevivente no labarik funu-sira iha suku Bibileo, oinsá bele reparasaun ne’ebé integrante, responsabilidade, satisfasaun, no rekoñesimentu ho valor ne’ebé infinitu. Bele hatur justisa legál ho modelu normativu, no ho justisa kustumáriu atu ema hotu moris ho seguru no hakbi’it direitu iha dalan ne’ebé lo’os.

Liu-husi observasaun iha terrenu, faktu sira hatudu katak vítima-sobrevivente no labarik funu-sira hasoru—la’os de’it kona-ba lei ne’ebé atu halo reparasaun no rekoñesimentu. Maibé, iha impaktu bo’ot mós ba sira-nia dokumentu legál, ekonómia-familiár, dezafiu sosiál, no kondisaun estrada susar atu asesu.

Sira-nia moris dependénsia ba agrikultura subsisténsia no kreatividade. Hanesan halo natar, tós, kua tua, hortikultura, halo luhu, pasta, biti no seluk tan. Ho  problema infraestrutura difikulta sira atu faan sasan sira-ne’e iha merkadu nune’e bele sustenta vida no ekonómia-familár. 

Problema sira-ne’ebé vítima-sobrevivente no labarik funu-sira hasoru iha suku Bibileo, hatudu katak maske hetan ona independénsia—konstituisaun garante no proteje direitu fundamentál sira-hotu, la haree ba moris ho variedade saida de’it maske sidadaun hotu-hotu iha obrigasaun no direitu iguál.

Diferente tebes husi sira moris entre  prinsípiu estadu direitu demokrátiku garantia ho prátika-sosiál. Sira moris iha ostrasizmu-sosiál nia-laran, tantu iha família, sosiedade, no instituisaun estadu-nian. No ida-ne’ebé bo’ot liu mak estadu la tau atensaun no hala’o buat ruma ba sira tuir papél estadu-nian.

Entaun husi artigu ne’e la’os de’it haree husi perspetiva normativu-jurídiku nian—maibé haree husi perspetiva-sosiál, nune’e bele defende justisa ida ho lolo’os, valor, no prinsípiu—kontribuisaun no sofrimentu ne’ebé mak inan sira hasoru iha situasaun difisil nia-laran no iha independénsia oan sira mós hetan susar liu-tan, atu bele garante ba moris ne’ebé la forma inferiorizasaun mak kria polítika reparasaun ne’ebé justu ho dignidade.

Povu Timor-leste nia luta ba independénsia, husi kolonializmu to’o okupasaun, nu’udar períodu konflitu, persegisaun, violasaun seksuál, omisídiu, torturasaun, no intimidasaun. Husi violasaun kruél sira mak hanorin povu maubere no buibere sira-nia aten brani hodi luta ba hadau isin no klamar husi kolonialista no invazor sira—manan ba independénsia. 

Violasaun masivu sira hotu husik hela memória sira hanesan: trauma no injustisa bo’ot iha erra ukun-rasik aan—Afeita nafatin vítima-sobrevivente no labarik funu-sira. Konsekuénsia funu ne’e hahoris istória ne’ebé nakonu ho kor oioin, maske balun hetan priveléjiu no balun moris husi laloran esplorasaun. Presiza rekoñese no tau matan ba sira-ne’ebé ema sei ignora—hala’o terápia no ajudu emerjénsia ba sira.

Iha funu nia laran sempre ejiste vítima no eroi/eroina. Timor-leste independénsia ona liu tinan 20-resin. Iha istória luta ba ukun-rasik aan nian ne’e nakonu de’it ho eroi/eroina, maibé, vítima ne’ebé hetan violasaun-seksuál iha funu laran laiha istória ida atu arkiva ho kontinénsia—sira nafatin moris ho frajilidade iha sosiedade nia le’et, liu-liu preokupasaun ba oan sira-nia dokumentu legál.

Independénsia ho sentidu palavra maibé lakon valór iha realidade. Problema justisa ba vítima-sobrevivente no labarik funu-sira sei sai nafatin preokupasaun bo’ot. Iha okupasaun nia-laran sira lakon dignidade, propriedade, hela fatin no lakon sasan sira hotu.

Espesífika ita hatene katak iha suku Bibileo hanesan estudu kazu ida, bele hatudu oinsá trauma no sofrimentu ne’ebé sira hasoru afeita ba sira-nia moris iha ohin loron ho tipu oioin. Liu-liu inan sira-ne'ebé sei moris no labarik sira funu nian ne'ebé hetan violasaun-seksuál no la hetan rekoñesimentu husi públiku.

Liu-husi atividade habelun inan-sobrevivente no labarik funu-sira iha suku Bibileo, elaboradora asentua pontu importante sira iha observasaun no partisipa direita iha sira-nia situasaun moris diária. Durante loron tolu (3) nia-laran, iha lisaun barak tebe-tebes mak elaboradora akapta no sente hanesan moris iha dilema, lakuna sira la’os de’it kestaun justisa formál maibé iha relasaun-sosiál, kulturál no ekonómia-polítika.

Iha ambitu ne’ebé elaboradora hamutuk ho inan-sobrevivente no labarik funu-sira iha suku Bibileo, ho totál ema kuaze 22, no ema ne’ebé mak elaboradora hasoru direita ne’e totál na’in 7 husi inan-sobrevivente. Husi inan-sobrevivente sira ha’u observa direita no moris ho sira-nia sírkulu sosiál no ekonómia.

Iha fatin refere ha’u haree katak kondisaun moris inan-sobrevivente nian iha problema sira hanesan: uma inseguru/la dignu, ekonómia-familiár insufisiente, distánsia do’ok atu assesu ba ospitál no merkadu. Sira sei moris ho trauma, sofre moras ne’ebé hetan baku husi ema ne’ebé mak halo violasaun-seksuál ba sira, hetan insatisfasaun-sosiál.

Sorin seluk inan no oan hirak moris dependénsia ba sira-nia forsa no liman badaen: kreatividade iha arte, hortikultura, no agrikultura. Husi sira-nia liman badaen ne’e mak kria aihan ka produtu lokál sira ba sustenta moris no uituan ba faan maske la folin hodi hetan netik osan ruma bele útiliza fali ba nesesidade sira seluk. 

Husi saida mak mensiona iha anterior ha’u hakarak hato’o perspetiva no análiza kle’an kona-ba saida mak merese duni atu halo ba inan-sobrevivente no labarik funu-sira. Reparasaun ba inan-sobrevivente no labarik funu-sira la’os de’it finanseiru, maibé, fó direitu ida-ne’ebé relativa no absoluta hanesan sidadaun sira seluk iha estadu Repúblika Demokrátiku Timor-Leste ida-ne’e.

Ho ida-ne’e, oferese rekoñesimentu ofisiál kona-ba buat ne’ebé akontese ona: Dignifika dignidade, valor, proteje no fó kbi’it ba inan-sobrevivente no labarik funu-sira atu komesa rekoopera no moris fila-fali.

Husi preokupasaun vítima-sobrevivente no labarik funu-sira nian. Atu fó satisfasaun no reparasaun ida ho serteza presiza kria: lei no polítika nasionál ida espesifiku, mekanizmu judisiál ho justu, hari’i prosesu rekonsiliasaun no justisa tranzisionál ida-ne’ebé iha benefísiu.

Inan-sobreviente no labarik funu-sira ne’e merese hadi’a sira-nia moris—vítima hirak ne’e konsekuénsia husi funu ne’ebé mak akontese iha Timor-leste. Profundamenta no onra sira merese sai nu’udar Eroina ida ba nasaun ida-ne’e. Hanesan saida mak haktuir husi Diretora ACbit (“Funu ne’e iha vítima la’os eroi/eroina de’it, se iha heroi/eroina de’it entaun ita labele funu ita manan de’it ona”). 

Husi saida mak Diretora ACbit haktuir, atu ema hotu no liu-liu parte estadu nian atu hanoin ho kle’an no presiza reforma pensamentu ida-ne’ebé mak invalorizadu vítima-sobrevivente no labarik funu-sira durante ne’e—atu tau atensaun fila-fali, katak, sira lakon dignidade no valor ba independénsia nasaun ida-ne’e nian.

Importánsia atu implementa solidariedade-sosiál, inklui reparasaun ne’ebé mak espesífiku ba vítima-sira. Aleinde ne’e tenke prova krime sira-ne’ebé viola direiru umanus durante okupasaun Indonézia iha Timor-Leste—atu ejize justisa internasionál sira haree kona-ba krime sira ligadu ho violasaun-seksuál no doméstika nian, no presiza serbisu maka’as liu tan atu labele atensaun de’it ba parte legál, maibé, kria meius oioin hodi fó reparasaun ba vítima sira ho modelu seluk husi nivél normativu nian.

Ko’alia kona-ba reparasaun tenke tau iha prátika ho onra ne’ebé signifikativu. Kondisaun subjetiva vítima nian hasoru problema bo’ot iha sira-nia situasaun objetiva moris hanesan: hela fatin, trauma, problema saúde mentál/psikolójia, problema ekonómia-familiár no infraestrutura sira. Atu hadia problema ne’e mak presiza kria: kuadru polítika no legál ne’ebé forte ho espesífiku ba reparasaun iha kurtu prazu, médiu prazu no longu prazu, kolaborasaun entre sosiedade sívil, governu no ho parseiru internasionál sira—estabelese programa reparasaun ne’ebé emerjénsia tantu direita no indireita.

Reparasaun ba vítima-sobrevivente no rekoñese labarik funu-sira iha Bibileo no mós iha Timor-Leste tomak—la’ós de’it kestaun justisa nian, maibé, kestaun direitu umanus no dignidade. Atu hari’i nasaun ne’ebé justu, fraternu no tranparánsia—tenke rekoñese no valoriza ema hotu-hotu nia kontribuisaun, inklui sira-ne’ebé terus no hetan violasaun-seksuál no sai vítima iha tempu okupasaun. 

 

[1] Termu ‘Vítima-sobrevivente’ refere ba feto sira-ne’ebé hetan violasaun-seksuál obrigatóriu no esposa temporária husi Militar Indonézia no grupu milisia-sira.

[2] Termu ‘Labarik funu-sira’ refere ba labarik ne’ebé moris husi violasaun-seksuál durante okupasaun militar Indonézia iha Timor-Leste—bele dehan aman inkognitivu.

Husi: Elsa Bina Pinto da Costa
Editór: Maunelson AmaY

Estudante AJAR, 2024

Email: Este endereço de email está sendo protegido de spambots. Você precisa do JavaScript ativado para vê-lo.

Nú. Telemovél: +670 74936464

Rate this item
(0 votes)

Independente Digital TV

Follow us on Facebook

Kalendariu Notisia

« November 2025 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30