Nune'e, Konsellu Nasional ho Estrutura Munisipal Uniaun Nasional Eskuteirus Timor-Leste (UNE-TL), hato’o sentidu kondolensia ba nia kuadro professional ida ne’ebé nu’udar mós Vise-Presidente UNE-TL.
“Hato'o Sentidu Kondolénsia no Deskansa ho Páz iha Maromak nia Kadunan Santo ba Mana Maria Olandina Isabel Caeiro Alves,” Online INDEPENDENTE sita iha komunikadu, segunda ne’e.
BIOGRAFIA SAUDOZA OLANDINA CAEIRO
Maria Olandina Isabel Caeiro Alves (moris iha loron 20 fulan-marsu tinan 1956 iha Ermera, Timor-portugés) nu'udar diplomata, emprezária, funsionáriu públiku no ativista direitu feto timoroan nian.
Iha tinan 1975, nu'udar únika feto ne'ebé servisu iha transmisaun Rádio Maubere no fundadora Jornal Voz de Timor. Iha fulan-Dezembru tinan 1975, militár Indonézia sira kaptura nia no lori ba dadur iha Kupang. Iha ne'ebá mak nia hahoris nia oan mane no nunka hasoru malu fila-fali ho nia laen ne'ebé kaer hela kilat iha ai-laran.
Olandina Caeiro sai husi prizaun iha tinan 1979, maibé nafatin hetan kastigu no tortura husi militár Indonézia. Hafoin ne'e, nia serbisu nu'udar funsionáriu públiku durante periodu administrasaun Indonézia nian iha Baucau to'o tinan 1989.
Saudoza nafatin didika nia an ba serbisu klandestina nian to'o hetan detensaun iha tinan 1992. Detensaun liutiha, nia lakon serbisu nu'udar funsionáriu públiku no hahú loke restaurante iha Dili.
Husi tinan 1997 to’o 1999, Olandina Caeiro nu’udar membru Parlamentu Provínsial ka DPRD( Dewan Perwakilan Rakyat Daerah). Saudoza hetan nomeasaun hanesan membru Komisaun Indonézia nian ba luta Halakon Violénsia hasoru Feto iha tinan 1998 (Membru KOMNAS Perempuan).
Saudoza hanesan ko-fundadora no prezidente husi organizasaun East Timorese Women Against Violence (ETWAVE, uluk liu hanaran GERTAK). Iha loron 25 fulan Novembru tinan 1998, Saudoza organiza manifestasaun kona-ba violénsia hasoru feto Timor. Molok referendu iha tinan 1999, Saudoza partisipa kampaña door to door hodi fahe informasaun kona-ba ukun rasik an.
Hafoin ne'e, bainhira milisia pro integrasaun halo violénsia oioin iha Dili, Saudoza evakua ba Portugál, Lisboa, liuhosi Jakarta.
Saudoza prezide Komisaun Funsaun Públika husi tinan 2000 to’o 2001 no kandidata an nu’udar kandidatu independente iha eleisaun parlamentár iha tinan 2001, maibé la hetan asentu iha Asembleia Konstituinte. Hafoin Timor-Leste nia independénsia iha tinan 2002, Saudoza funda Fundasaun ba Paz no Demokrasia.
Saudoza mós serbisu nu’udar komisária ba Komisaun Lia-loos no Amizade (CVA) no komisária Komisaun Akollimentu, Lia-loos no Rekonsiliasaun (CAVR), ne’ebé iha responsabilidade atu investiga krime sira ne’ebé komete durante okupasaun Indonézia nian.
Iha tinan 2002, Saudoza hetan prémiu hosi Altu Komisariadu Nasoins Unidas nian (UNHCR).
Husi tinan 2003, Olandina Caeiro hala'o knaar hanesan prezidente Rede Feto no ko-funda Akademia Kafé Timor-Leste. Iha loron 14 fulan-Agostu tinan 2009, bainhira harii Komisaun Funsaun Públika (sigla Portugés -CFP), Saudoza hala'o knaar hanesan komisária hosi komisáriu na'in tolu dahuluk.
Husi tinan 2011 to’o 2015, Olandina Caeiro serbisu nu’udar Konsul Jerál dahuluk Timor-Leste nian iha Denpasar, Indonézia. Liutiha ne'e, husi loron 29 fulan Maiu 2015 to’o 2017, Saudoza kontinua hala'o knaar nu’udar Komisária responsável ba Asuntu Dixiplinár iha CFP.
Desde 2016, Olandina Caeiro asume knaar nu’udar vise-prezidente daruak Eskuteiru Timor-Leste. Iha loron 30 fulan Juñu tinan 2017, Saudoza hetan nomeasaun hanesan embaixadora Timor-Leste nian ba Malázia no iha tinan 2021, Saudoza hetan fila-fali nomeasaun nu'udar embaixadora Timor-Leste nian ba Vietname.
“Sentidu Profunda Kondolénsia ba Saudoza, Olandina Caeiro, ne'ebé fila hikas ona ba Aman Maromak nia kadunan Santu”.